MEĐUNARODNI DAN NESTALIH OSOBA: Nema političke volje da se pronađe više od 7.000 nestalih

30. avgust, Međunarodni dan nestalih osoba se obilježava kao godišnji događaj u kome se svijet prisjeća osoba koje su nestale kao posljedica oružanih sukoba, zločina protiv čovječnosti ili kršenja ljudskih prava, a sudbina i mjesto ukopa su im nepoznati

Maja Isović Dobrijević / 30. August 2019

Foto: Ilustracija

Južnoamerički savez udruženja porodica zarobljenih i nestalih (FEDEFAM) 1981. godine pokrenuo je inicijativu, a UN su je prihvatile, da se 30. avgust obeležava kao Međunarodni dan nestalih.

Ovaj dan obilježavaju porodice nestalih osoba, međunarodne organizacije, NVO-i i državne institucije širom svijeta.

U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za oko 7.000, a na području zapadnog Balkana za oko 12.000 osoba.

Predstavnici Instituta za nestale osobe BiH juče su u Sarajevu rekli da je nedostatak političke volje ključni razlog zbog kojeg se još uvijek traga za više od 7.000 nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.

“Na internetskoj stranici Instituta postavili smo bazu nestalih, aktivnih verificiranih slučajeva. Ta baza broji 7.206 nestalih osoba. Baza će biti dobar alat istražiteljima na terenu, a pomoći će domaćim i međunarodnim institucijama koje se bave rješavanjem sudbine nestalih”, rekao je član Kolegija direktora Instituta Marko Jurišić.

Institutu za nestale osobe BiH do sada je prijavljen nestanak 35.097 osoba. Ova brojka varira jer proces prijave nije vremenski ograničen, te se na godišnjem nivou primi oko dvadesetak novih prijava. Do sada je u zemlji pronađeno 76 posto nestalih, odnosno eshumirano je oko 25.500 posmrtnih ostataka.

Dok se očekuje pristizanje novih identiteta intenzivno se radi na verifikaciji. Do sada je verificirano 27.085 prijava nestalih osoba.U prvih sedam mjeseci ove godine eshumirana su 53 posmrtna ostatka, te je identificirano 170 osoba. Najveća masovna grobnica pronađena je na Igmanu na lokalitetu Lokvice, gdje je pronađeno 12 ostataka nestalih.

“Takođe, do sada su urađene 23 reekshumacije, pri čemu je reekshumirano 230 tijela, kojima su dodani posmrtni ostaci koji su naknadno pronađeni. Od početka ove godine uzeta su 103 uzorka na DNK analizu”, rekao je Jurišić.

Uprkos tome što je BiH lider u regionalnoj suradnji u procesu traženja nestalih osoba, poručio je da je žalosno što još uvijek nema političke volje da se pronađe više od 7.000 nestalih.

“Samo radeći zajedno možemo izvršiti pritisak na institucije vlasti da ovaj veoma složen i bitan društveni proces, rješavanje sudbine nestalih osoba dovedemo do kraja. To je, kao i izvođenje odgovornih pred lice pravde, nužno za uspostavu trajnog mira, povjerenja i pomirenja među građanima BiH”, rekao je član Savjetodavnog odbora Instituta Amir Kulaglić.

Trenutno je 420 slučajeva u registru brisanih prijava, odnosno gdje je utvrđeno da su te osobe žive ili je poznato mjesto njihova ukopa ili da te osobe nisu u mandatu Instituta za nestale osobe.

Pored ovog, postoji i regitar neverificiranih prijava, koji sadrži 1.777 prijava o nestalim osobama. U tom slučaju se radi o prijavama koje još uvijek ne mogu biti verificirane jer im nedostaje dio podataka potrebnih za verifikaciju.

Kathryne Bomberger: Rješavanje pitanja nestalih je moralna obaveza

Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a u svom komentaru povodom Međunarodnog dana nestalih kaže da dok zemlje širom svijeta nastoje riješiti pitanje velikog broja nestalih osoba – usljed sukoba, prirodnih nesreća, nezakonitih migracija i drugih uzroka, važno je znati da postoji međunarodni pravni okvir koji je predvidio obavezu vlada da poduzmu učinkovite mjere.

Bomberger je pojasnila da se pripremaju društvene i naučne strategije koje omogućavaju identifikaciju više nestalih osoba nego što je to bilo moguće i zamisliti prije svega 20 godina. Na zapadnom Balkanu, na primjer, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) predvodi aktivnosti koje su omogućile pronalaženje i identifikaciju više od 70 procenata od 40.000 nestalih u sukobima tokom 1990-ih, uključujući i 7.000 od 8.000 muškaraca i dječaka koji su nestali u genocidu počinjenom u Srebrenici.

Na Mirovnom forumu koji je prošle godine u novembru sazvao predsjednik Emmanuel Macron, napisala je Bomberger, ICMP je predstavio Osam načela koja rezimiraju obaveze vlada u smislu rješavanja pitanja nestalih. Prema Pariškim načelima, kako se navodi, rješavanje sudbine nestalih osoba i zaštita od nestanaka sastavni su dio odgovornosti država u podržavanju mira, pomirenja i društvene kohezije. Ključni su element podržavanja osnovnih ljudskih prava. Načela naglašavaju činjenicu da se istrage o nestalim osobama moraju voditi tako da se utvrde činjenice i da je saradnja između država i međunarodnih institucija nužna. Ističu i to da osobe koje su nestale ili su žrtve prisilnih nestanaka imaju pravo na zakonsku zaštitu bez obzira na državljanstvo ili boravišni status i da sve mjere koje se poduzimaju s ciljem rješavanja problema nestalih migranata, naprimjer, moraju biti u skladu s vladavinom zakona.

Bomberger smatra da je rješavanje pitanja nestalih sastavni dio oporavka društva nakon sukoba i nesreća, jer, ako mu se ne pristupi na pravi način, podrivanje povjerenja u političke institucije i procese može imati duboke i negativne društvene i političke posljedice.

“Rješavanje pitanja nestalih je moralna obaveza, ali je i, a to je ključno, zakonska obaveza. Njenim ispunjavanjem jača i unapređuje se vladavina zakona. Međunarodni dan nestalih je prava prilika da ponovimo svoju posvećenost rješavanju globalnog pitanja nestalih osoba, osnivajući institucije koje su pravednije i vrijedne povjerenja - navodi Bomberger u svom komentaru”, saopšteno je iz ICMP-a.

Vezan tekst:

Kathryne Bomberger, generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe za BUKU: Rješavanje pitanja nestalih je ulaganje u mir!

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.