Prije tačno 20 godina Evropska unija je u svom petom proširenju primila najveći broj članica u isto vrijeme, čak 10, a među njima se našla i Češka Republika. Ta država danas je jedna od najjačih država članica a stopa nezaposlenosti im je najmanja u Evropi. Koliko je proces pristupanja Evropskoj uniji bio težak, šta iz češkog iskustva može naučiti BiH, koje su najveće benefiti članstva u EU teme su o kojima je u intervjuu za Buku govorio ministar za evropska pitanja Republike Češke Martin Dvorak.
BUKA: Koje su najveće prednosti članstva u Evropskoj uniji? U Bosni i Hercegovini se često najviše naglašava ekonomski aspekt, ali da li je to jedina korist članstva?
Ekonomski aspekt je definitivno nešto što građani uzimaju u obzir. Bez sumnje, postoje mnoge ekonomske koristi od pristupa jedinstvenom tržištu koje su prirodno promovisale otvorenu trgovinu, a samim tim i ekonomski rast. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni druge važne vrijednosti koje Evropska unija nudi – slobodu, demokratiju, mir, sigurnost, solidarnost, saradnju i zajedništvo. To su osnovne vrijednosti koje stvaraju slobodno, a opet sigurno i mirno okruženje. Dozvolite mi da kao primjer ovih vrijednosti navedem slobodu kretanja – možemo lako putovati, dijeliti svoje iskustvo i znanje, učestvovati u akademskim ili naučnim razmjenama i jednostavno istraživati različite mogućnosti bez ikakvih briga. Zahvaljujući članstvu, dio smo mirovnog projekta kakav dosad nije viđen u historiji svijeta. Dio smo nečeg većeg što ima moć da oblikuje globalne ciljeve.
BUKA: Koji sektori privrede će imati najviše koristi od pristupanja Bosne i Hercegovine EU?
Najbolja stvar u vezi pristupa Jedinstvenom tržištu i njegovim četirima slobodama – slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala – je što svaka zemlja može razviti i pokazati svoj ekonomski potencijal. Zahvaljujući slobodnoj trgovini sa 27 država članica i drugim partnerima pojavljuju se nove mogućnosti za lokalna preduzeća i industrije koje dalje mogu graditi na njima. Govoreći iz iskustva Češke, riječ je o prilično velikom poticaju koji vodi ka promovisanju ekonomskog rasta, većem životnom standardu i većoj zaposlenosti. Koliko ja znam, Bosna i Hercegovina može ponuditi jaku industrijsku bazu kao i tradiciju poljoprivrede i to je nešto na čemu Bosna i Hercegovina zapravo može graditi nakon ulaska u EU i Jedinstveno tržište. Vidim i potencijal u oblasti proizvodnje namještaja, te dinamično razvijajućeg IT sektora. Međutim, radije bih se fokusirao ne samo na utjecaj na određeni sektor, već i na globalnu sliku samog pristupanja.
BUKA: Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za početak pregovaračkog procesa. Jasno je da će ovaj proces potrajati. Iz iskustva Češke, koliko je ovaj zadatak značajan i izazovan?
To je najduži dio procesa pristupanja – usvajanje svih postojećih zakona EU, tj. tzv. „Acquis Communautaire“. Danas je on još veći u poređenju sa vremenom kada smo mi prolazili kroz ovaj proces. Ali ne razmišljajte o tome samo kao o birokratskom teretu – usvajanjem evropskih zakona, pomoći ćete u podizanju životnog standarda u vašoj zemlji mnogo prije nego što se pridružite EU. To uključuje kvalitet hrane, zaštitu vaše prekrasne okoline ili novinarske slobode.
BUKA: Koji savjet imate za bosanske političare?
Moj savjet bosanskim političarima je da ostanu posvećeni putu Bosne i Hercegovine ka potpuno razvijenoj aktivnoj članici Evropske unije. Biće nekih izazova, mnogi će preferirati lakši način. Ali lakši način ne mora nužno biti najbolji izbor za budućnost. Politička odlučnost mora ostati.
BUKA: Republika Češka je već godinama uključena u brojne projekte podrške Bosni i Hercegovini. Vidite li istinsku spremnost domaćih političara da nastave ka pristupanju EU?
Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini primijetio sam snažnu posvećenost većine političara u zemlji da se kreću ka pristupanju EU. Lideri s kojima sam se susreo bili su istinski odlučni da napreduju. Moji sastanci sa Denisom Bećirovićem, sada predsjedavajućim Predsjedništva, i Elmedinom Konakovićem, ministrom vanjskih poslova, pokazali su njihov proaktivan pristup i spremnost za brze zakonodavne promjene i reforme, naglašavajući posvećenost zemlje putu ka EU. Međutim, iako je Bosna i Hercegovina ostvarila značajan napredak, postoje određeni izazovi. Nacionalistički i proruski glasovi, posebno onaj lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, prijete stabilnosti i jedinstvu zemlje pričom o otcjepljenju. Tokom naših razgovora, apelovao sam na bosanskohercegovačke političare da ne dopuste da skepticizam, frustracije i nepovjerenje zavladaju zemljom. Uprkos ovim izazovima, bio sam impresioniran tempom reformi i odlučnošću bosanskohercegovačkih političara i građana u težnjama ka članstvu u EU. Drago mi je da je ubrzo nakon moje posjete Europsko vijeće pristalo započeti pregovore o pristupanju
BUKA: Republika Češka mnogo je lakše prešla na demokratski sistem u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, a vi ste ekonomski ojačali. Šta ste uradili drugačije u poređenju sa Bosnom i Hercegovinom?
Veoma je teško napraviti poređenje jer obje zemlje pristupaju Evropskoj uniji u različitom historijskom periodu, sa različitim trenutnim geopolitičkim, kako evropskim, tako i globalnim kontekstom, kao i internim uslovima. Baršunasta revolucija 1989. godine donijela je izuzetne okolnosti nade i zajedništva prema demokratiji koje su ujedinile čitavu naciju.
BUKA: Stopa nezaposlenosti u Češkoj je najniža u EU i iznosi 2,7 posto. Kako ste to postigli i da li su uspjesi u zapošljavanju povezani sa članstvom u EU?
Od ulaska u EU, svjedočili smo izuzetnom padu stope nezaposlenosti, koja je pala sa 6% na ispod 3%, a od 2016. godine ona je dosljedno ostala najniža u EU. Već znamo da su fondovi i programi EU značajno doprinijeli većoj zaposlenosti, povećavajući potražnju za radnom snagom u prosjeku za 0,6% zaposlenosti godišnje. To znači oko ¾ miliona dodatno zaposlenih radnika u 20 godina našeg članstva. Međutim, postoje i vrlo specifični aspekti, kao što su ciljanje socijalnih i radnih sistema i tržišnih poticaja, koji pomažu u stvaranju pozitivnih uslova na tržištu rada. Siguran sam da će trenutno provedene pro-tržišne reforme i članstvo u EU pomoći privredi Bosne i Hercegovine da brže podigne svoj životni standard.
BUKA: Mnoge zemlje članice EU suočile su se sa izazovima emigracije radne snage nakon pridruživanja zajednici. Da li je ovo problem za Republiku Češku?
Mobilnost radne snage smatram pozitivnim faktorom, a ne problemom. Zapravo, slobodno kretanje osoba dovelo je do priliva radnika iz drugih zemalja. Dakle, u Češkoj radi više građana EU od broja Čeha koji rade u inostranstvu. Zbog ruske agresije u Ukrajini, doživjeli smo značajan porast ukrajinskih ratnih izbjeglica, što je utjecalo na tržište rada. Ipak, uspjeli smo brzo odgovoriti i 75% ukrajinskih izbjeglica je našlo posao.
BUKA: U domaćoj javnosti u Bosni i Hercegovini često se govori da su EU integracije neodvojive od NATO integracija. Pridružili ste se NATO-u pet godina prije ulaska u EU. Iako u Bosni i Hercegovini postoji konsenzus o pristupanju EU, ne postoji konsenzus o NATO-u. Da li procesi moraju ići ruku pod ruku i zašto je važno biti dio obje zajednice?
Istovremeno pridruživanje EU i NATO-u nije nužnost. Naprimjer, Austrija se pridružila samo EU. Ali, s druge strane, postoje jasne prednosti pridruživanja i jednima i drugima, jer EU i NATO imaju neke slične ciljeve. Obje organizacije pomažu u jačanju naše sigurnosti i odbrane, i obje nam omogućavaju da razgovaramo o geopolitičkim pitanjima s drugim velikim državama. Dakle, preporučio bih da se pridružite i jednom i drugom.
