Istraživanje koje je provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) pokazalo je da četiri od deset žena u Bosni i Hercegovini iskusilo psihološko, fizičko ili seksualno nasilje. Prema ovim rezultatima tri od pet žena smatra da je nasilje nad ženama uobičajena pojava u njihovim zajednicama.
U Bosni i Hercegovini trenutno ima devet sigurnih kuća, od toga šest u Federaciji BiH, a tri u Republici Srpskoj.
Nasilje u porodici je jedan od najrazvijenih problema, kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini. Broj žrtava nasilja u porodici je u porastu iz godine u godinu.
OSCE je istraživanje o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini sačinio 2018. godine s ciljem prikupljanja uporedivih podataka o različitim oblicima nasilja koje žene doživljavaju tokom čitavog života.
Analiza se bavila i nasiljem koje žene doživljavaju u konfliktnom i nekonfliktnom okruženju i uticajem koji nasilje ima na žene i na društvo u širem smislu, uključujući i njegove trajne posljedice.
Četiri od deset žena u našoj zemlji izjavile su da su iskusile psihološko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, od strane partnera ili drugih osoba.
Većina žena ne prijavljuje nasilje koje doživi, navodeći sram, materijalnu ovisnost/probleme, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe i, u konačnici, strah, kao razloge zbog kojih ne prijavljuju nasilje relevantnim institucijama.
Studija je provedena u sedam država članica OSCE-a: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Moldaviji, Ukrajini i na Kosovu.
Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama počela je juče na Međunarodni dan borbe protiv naslja nad ženama i traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kampanju je 1991. godine pokrenuo Women's Global Leadership Institute i od tada, ova kampanja se koristi kao poziv na uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama. Kampanju podržava više od 6.000 organizacija u 187 zemalja svijeta.
Ove godine Kampanja je fokusirana na ratifikaciju i provedbu nove Konvencije MOR-a 190 i Preporuke 206 za okončanje rodno zasnovanog nasilja u oblasti rada i zapošljavanja.
Rodno zasnovano nasilje manifestuje se na različite načine i pojavljuje u raznim okruženjima, od porodice i doma do radnog mjesta i javnih prostora. Glavni uzrok nasilja nad ženama je neravnopravnost spolova, a nasilje se zasniva na patrijarhalnim obrascima ponašanja, predrasudama i stereotipima.
Cilj ovogodišnje Kampanje 16 dana aktivizma, koju UN Women provodi u partnerstvu s Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine MLJPI BIH, je prevencija nasilja nad ženama i djevojčicama i preventivno djelovanje svih aktera u zajednici.
S tim ciljem UN Women će organizovati nekoliko javnih događaja u Banjaluci, Tuzli i Sarajevu. Javni događaji ciljaju da javnosti a, naročito mladima, učine dostupnim informacije i da ih uključe u dijalog sa stručnim licima koji se bave odgovorom na nasilje u porodici, kao i onima koji rade na sprečavanju rodno zasnovanog nasilja. Cilj ovogodišnje kampanje je uključiti sve aktere u društvu ka razvijanju zajednica koje će imati nultu toleranciju na nasilje. Kampanja će se odvijati pod sloganima “Isključimo nasilje” i “Isključimo stereotipe”.
Nasilje nad ženama i devojčicama se i dalje svakodnevno dešava širom svijeta u mnogo oblika: nezavisno od društvenog porijekla, dešava se kod kuće, na poslu, u školi, na ulici, tokom sportskih aktivnosti ili na internetu. Rodno zasnovano nasilje sprečava puno učešće žena i devojčica u svim aspektima društva – političkom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom.
Zbog nedostatka jedinstvene evidencije nasilja nad ženama, teško je govoriti o njegovoj rasprostranjenosti, ali je još teže proceniti individualne, porodične i društvene posljedice ovog oblika nasilja.
Naime, prvo Istraživanje o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja nad ženama (2013), koje je inicirala Agencia za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, u saradnji entitetskim gender centrima, pokazalo je da je skoro polovina žena (47,2%) doživjela neki oblik nasilja nakon što je navršenih15 godina.
Zatim, prema OSCE Regionalnoj studiji “Dobrobit i sigurnost žena“, objavljenoj 2019. godine, u dijelu studije o Bosni i Hercegovini naveden je podatak da je 48% ispitanica doživilo neki vid nasilja od svoje 15 godine. Studija je također pokazala da svega 57% žena smatra da je dobro informisana o tome šta treba da radi u slučaju da doživi nasilje. Iz navedenog se može zaključiti da veliki broj slučajeva nasilja nad ženama nikada i ne bude prijavljen subjektima zaštite i da žene još uvijek nisu dovoljno informisane o svojim pravima i mogućnostima zaštite i podrške
Najteži oblik nasilja nad ženama je femicid, tj. ubistvo žene od strane muškarca motivisano mržnjom i osećajem nadmoći, zbog kojeg smatra da ima pravo da joj oduzme život. Femicid po pravilu nije izolovana pojava, nešto što se desi iznenada, kao posledica afekta, već zadnji stadijum kontinuiranog nasilja kojem su žene izložene od strane muškaraca.
Statistika pokazuje da su žene najčešće ubijane u svom domu, a ubica je bio srodnik, najčešće partner, iako postoji predrasuda da najveća opasnost ženama preti od nepoznatih lica na mračnim mestima.
Femicid je problem sa kojim se suočavaju sve države u svijetu, pa stoga zahtijeva dužnu pažnju u pronalaženju mehanizama blagovremene prevencije ovog teškog krivičnog djela.
U tom smislu, Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH poduzela je u 2019. godini konkretne aktivnosti u vezi prevencije ovakvih slučajeva, inicirajući uspostavljanje Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH („Službeni glasnik BIH, 60/19).
Odbor, uspostavljen Odlukom Vijeća ministara BiH u avgustu ove godine, ima zadatak da analizira provođenje politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, procjenjuje stanje implementacije Istanbulske konvencije i daje preporuke za efikasnije provođenje iste. Odbor izvještava o politikama i mjerama za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a u svom radu sarađuje sa tijelima koja su već uspostavljena za praćenje provedbe Istanbulske konvencije. Odbor treba da analizira i podatke o slučajevima ubistava žena iz rodnog aspekta (femicid) i daje preporuke za dalje postupanje u cilju sprečavanja femicida.
Odbor je uspostavljen u skladu sa članom 11. Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije) kao i preporukama UN Specijalne izvjestiteljice o nasilju nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama.
ISTANBULSKA KONVENCIJA
Ratifikacijom Istanbulske konvencije 2013. godine, Bosna i Hercegovina se obvezala da poduzima pravne i druge mjere da osigura pravni, institucionalni i organizacioni okvir za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava i sankcionisanje počinitelja.
