Godina poteškoća, izgubljenih radnih mjesta, zatvaranja, a za mnoge i godina ekonomske propasti

Pandemija korona virusa pogodila je globalnu ekonomiju, a njene posljedice posebno su osjetile zemalja u razvoju poput Bosne i Hercegovine.

BUKA / 08. Januar 2021


Već u martu, kada je došlo do zatvaranja u cijeloj Evropi, u našoj zemlji je doveden u pitanje opstanak određenih poduzeća, ali i radnih mjesta. Buka je kroz mnogobrojne tekstove i intervjue sa relevantnim stručnjacima, privrednicima, poslodavcima, ali i radnicima pokušala pronaći adekvatne odgovore na krizu koja je potresala domaću ekonomiju.


Pratili smo i izvjštavali kako su se nadležne institucije nosile sa krizom, kako smo se i koliko zaduživali, da li su mjere koje su donosili bile adekvatne i učinkovite, odnosno da li su da li su pomagale najugroženijim privrednim granama i radnicima, kako su se punili fondovi, da li su se mogli kvalitetnije iskoristiti prihodi od akciza na duhan, gorivo, PDV? Svi zajedno smo, zapravo, pokušali pronaći ekonomske poteze koji bi mogli napraviti preokret i koliko-toliko sačuvati domaću ekonomiju i radna mjesta.

Ovo su tekstovi i intervjui BUKE koji su obilježili 2020. godinu. 

SVI SE PLAŠE “Ako ostanemo bez firmi, glad će nam biti veći problem nego virus”

Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, svaka od ovih zemalja je na svoj način ušla u novi ‘lockdown’ zbog pogoršanja epidemiološke situacije. U Bosni i Hercegovini epidemiološka situacija nije ništa bolja, prvi smo i po smrtnosti od Covid-19 u regionu, ali vodeći ljudi entiteta i države kažu novog zatvaranja neće biti. Kako smo mogli čuti, i ekonomija nam je jača strana, pa će tako od janura u Republici Srpskoj i penzije biti veće. Za to vrijeme medicinski radnici u RS traže hitno uvođenje strogih epidemioloških mjera, do prije par sedmica su tražili i hranu, koju im već nekoliko sedmica besplatno pripremaju i dostavljaju ugostitelji, koji, opet, zbog izostanka ekonomske pomoći planiraju izaći na ulice. Na biroima za zapošljavanje zvanično imamo 30.000 ljudi više u odnosu na godinu dana ranije. Koliko ih je još ostalo bez posla, a radili su u sivoj ekonomiji, možemo samo nagađati.
https://6yka.com/novosti/svi-se-plase-ako-ostanemo-bez-firmi-glad-ce-nam-biti-veci-problem-nego-virus


"Sistem je zakazao na svim poljima, kraj iduće godine dočekaćemo kao spaljena zemlja"

Novi kredit za budžet, eksplozija siromaštva i kraj iduće godine sa efektom „spaljenje zemlje“ je ono što čeka Bosnu i Hercegovinu, prognoza je Žarka Papića, doktora ekonomskih nauka i direktora Inicijative za bolju i humaniju inkluziju. Kako za BUKU kaže, za sve to možemo zahvaliti isključivo sistemu u našoj zemlji.

https://6yka.com/novosti/sistem-je-zakazao-na-svim-poljima-kraj-iduce-godine-docekacemo-kao-spaljena-zemlja
 

KRIJU PODATKE Nakon tvrdnji da novca ima, Republika Srpska se zadužila duplo više od planiranog iznosa!

Važni dokumenti u našoj zemlji se, sada već godinama, usvajaju po hitnom postupku, daleko od očiju javnosti i prilike za bilo kakvom dubljom analizom. Za posljedicu, po pravilu, uvijek imamo nova zaduženja. Upravo to se desilo sa Odlukom Vlade o 43. emisiji obveznica RS kojoj je planirano zaduženje od 25 miliona maraka. Istog dana, 16. jula, Vlada je i usvojila ovu Odluku i objavila je u Službenom glasniku. Samo 11 dana kasnije, Vlada je donijela Rješenje o stavljanju ove Odluke van snage, uz obrazloženje da ima dovoljno novca, da bi deset dana poslije saopštili da se sprema novo zaduženje u ukupnom iznosu od 65 miliona maraka.

https://6yka.com/novosti/kriju-podatke-nakon-tvrdnji-da-novca-ima-republika-srpska-se-zaduzila-duplo-vise-od-planiranog-iznosa

Ugledni ekonomski analitičar za BUKU kaže da ga brinu svi podaci korona krize: Ovo je došlo niotkuda, kao da je pao ogroman meteor!

Dvije velike ekonomske i društvene krize 21.vijeka – Velika recesija 2008./09. i koronakriza 2020. predstavljaju uvod u novi vijek u kojemu će tržišta i tehnološki napredak i dalje pogoniti rast, ali će se povećati kolebanja oko dugoročnog trenda. 
Nedavno izdata knjiga “Koronaekonomika: pet jahača apokalipse” sastoji se od tekstova Velimira Šonje i Kristijana Kotarskog (koji je napisao poglavlje o Kini), koji su objavljeni na portalu Ekonomski lab u vrijeme koronakrize od početka marta do sredine maja 2020. godine.
Ugledni ekonomski analitičar i konzultant i ko-autor knjige “Koronaekonomika: pet jahača apokalipse” za BUKU govori o pandemiji korona virusa, o tome kakve su ekonomske posljedice krize, vidi li svjetlo na kraju tunela...

https://www.6yka.com/novosti/korona-i-pet-jahaca-apokalipse-ugledni-analiticar-poredi-krizu-sa-padom-ogromnog-meteora-svi-me-podaci-brinu
 

Pandemija uticala na 90% malih i srednjih preduzeća u BiH, direktne strane investicije stale...zdravstvo na početku bez testova, kreveta, respiratora...

Prema nekim preliminarnim poslovnim istraživanjima provedenim u martu 2020. godine, kriza COVID-19 pogodila je 90% mikro i malih preduzeća u metalnom, drvnom, tekstilnom i poljoprivrednom sektoru, dok su neke usluge, poput turizma, transporta i ugostiteljstva, suočene sa najozbiljnijij smanjenjem poslovanja i zapošljavanja.
https://www.6yka.com/novosti/pandemija-uticala-na-90-malih-i-srednjih-preduzeca-u-bih-direktne-strane-investicije-stalezdravstvo-na-pocetku-bez-testova-kreveta-respiratora

Ovo između ostalih, piše u Izvještaju o napretku BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.

DOBRO NAM JE, KAKVI SMO: “Ustanak seljaka u Hercegovini 1875.- jedina je pobuna na ovim prostorima od antičkog doba do danas”

Da se Bosna i Hercegovina nalazi na začelju svih listi već godinama nije neka vijest. Ali da smo u 2020. godini uspjeli pasti još niže i to na baš svim listama koje su do sada objavljene jeste i trebalo bi da zabrine svakoga ko ovdje još uvijek živi - dobili smo nikada lošiju ocjenu po pitanju korupcije, demokratije, slobode, ljudskih prava, pogodnosti za biznis -  trenutno postoji samo šest zemalja u svijetu u kojima je teže registrovati firmu nego u BiH, Univerziteti su nam nazadovali na svim mogućim svjetskim rang-listama ili ih na njima više nema, a sa posljednjim izvještajem Svjetske banke oduzeta nam je čak i nada da će ovdje biti bolje prije 2120. godine! I to pod uslovom da EU zaspi snom dugim jedan vijek. 

https://6yka.com/novosti/dobro-nam-je-kakvi-smo-ustanak-seljaka-u-hercegovini-1875-jedina-je-pobuna-na-ovim-prostorima-od-antickog-doba-do-danas

Vjekoslav Domljan otvoreno: Slijedi emigracija u podzemlje! Otpuštanje radnika, smanjenje plata i pad profita

Profesor ekonomije Vjekoslav Domljan upozorava da će uskoro doći do otpuštanja, smanjenja plata i profita te zatvaranja firmi i 'emigriranja' u podzemlje.
Zbog svega toga je, kako kaže, neophodno što prije napraviti nove strategije razvoja utemeljene na 4D tj. na digitalizaciji, dekarbonizaciji, depozitizaciji i dijasporizaciji.
On u intervjuu za Buku navodi da je trenutno globalna ekonomija u recesiji i da će se teška ekonomska situacija definitvno preliti i na Bosnu i Hercegovinu.

https://www.6yka.com/novosti/vjekoslav-domljan-otvoreno-slijedi-emigracija-u-podzemlje-otpustanje-radnika-smanjenje-plata-i-pad-profita

Ili da čuvamo KM ili da pomognemo stanovništvu da preživi: Ako ovo potraje bez milijarde nam nema spasa

Ekonomista Damir Miljević za Buku otkriva koje bi mjere vlade u Bosni i Hercegovini odmah trebale da donesu ukoliko žele zaštiti građane i privredu od ekonosmskog kraha.
On je u razgovoru za naš portal obrazložio i kad je trenutak da se počnu koristiti devizne rezerve, te objasnio da bez upumpavanja najmanje milijardu maraka privredu i među građane možemo očekivati ogramne probleme.
Na početku, naš sagovornik se osvrnuo na mjere pomoći privredi koje su donijele vlade u BiH.

https://www.6yka.com/novosti/ili-da-cuvamo-km-ili-da-pomognemo-stanovnistvu-da-prezivi-ako-ovo-potraje-bez-milijarde-nam-nema-spasa

KAKO SANIRATI POSLJEDICE Isplata minimalca svakom građaninu, “novac iz helikoptera”, povlačenje deviznih rezervi…

Posljednjih dana sve češće se pominje korištenje deviznih sredstava iz Centralne banke Bosne i Hercegovine u borbi protiv krize izazvane koronavirusom. I samo Predsjedništvo BiH je, usvajajući 18 zaključaka, jasno stavilo do znanja da će zajedno sa drugim nadležnim institucijama razmotriti mogućnost upotrebe rezervnih sredstava Centralne banke BiH u svrhu amortizovanja efekata ove krize.
Druga inicijativa koja se takođe čula u više navrata iz političkih krugova jeste smanjenje stope obaveznih rezervi, čime bi se oslobodila dodatna likvidna sredstva banaka, ali bi istovremeno sigurnost deponenata - da u svakom trenutku mogu podići svoje depozite - bila umanjena. Međutim, većina ekonomista ne vidi svrhu ove druge mjere, jer banke već raspolažu ogromnim viškovima likvidnih sredstava.

https://6yka.com/novosti/kako-sanirati-posljedice-isplata-minimalca-svakom-gradaninu-novac-iz-helikoptera-povlacenje-deviznih-rezervi

COVID 19 Zašto nije dobra ideja da država uzme rezervna sredstva Centralne banke BiH

O uticaju korona virusa na domaću privredu, mjerama koje poduzimaju institucije, te kako pomoći sve većem broju radnika koji ostaju bez posla, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali smo sa ekonomistom Admirom Čavalićem.

https://6yka.com/novosti/covid-19-zasto-nije-dobra-ideja-da-drzava-uzme-rezervna-sredstva-centralne-banke-bih
 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.