30 mjera bez cilja i svrhe: Republika Srpska izgubila preko 75.000 stanovnika i godišnje joj nedostaje 7.200 djece

Fijasko

Tatjana Čalić / 28. Juni 2021

Da li su pronatalitetne mjere i aktivnosti Republike Srpske koje su donesene prethodnih godina bile u funkciji podsticanja rađanja i održivog demografskog razvoja, osnovno je pitanje na koje su reviziji učinka pokušali odgovoriti revizori.

A odgovori do kojih su došli su poražavajući-  umjesto sistemskih, donošene su ad hoc mjere bez cilja, svrhe i prijeko potrebne analize. I informisanje Narodne skupštine i Vlade RS o demografskoj situaciji bilo je sporadično, dok je izvještavanje o uspješnosti mjera potpuno izostalo.

Poražavajuća je i činjenica da su predstavnici nadležnih institucija obuhvaćenih revizijom izjavili da ne znaju, niti je po njihovim saznanjima rađena analiza od strane
nadležnih institucija koja sadrži podatak koliko RS na godišnjem nivou izdvaja budžetskih/javnih sredstava za provođenje identifikovanih mjera koje imaju
pronatalitetni karakter.

Do tih podataka došli su revizori- na godišnjem nivou izdvaja se oko 190 miliona KM, od čega je oko 80 odsto finansirano iz sredstava prikupljenih u sistemu obaveznih doprinosa.

Tako imamo situaciju da, iako su se u posljednje četiri godine za mjere pronatalitetne politike povećala finansijska sredstva, izdvojeno je skoro 940 miliona maraka, istovremeno su se prava korisnika ismanjila!

Nadalje, 30 mjera koliko ih trenutno provode iz različitih oblasti, a koje imaju direktan ili indirektan pronatalitetni karakter, navode revizori, nisu sistematizovane ni u jednom zvaničnom dokumentu, dok neke, iako se realizuju u kontinuitetu od skoro 15 godina, još uvijek nisu adekvatno formalizovane, a dio ih se provodi  na osnovu usmene odluke ministra.

"Uslijed nedostatka kvalitetne komunikacije i koordinacije nadležnih institucija, provode se mjere sličnog obima i sadržaja prava, a dio mjera zbog strogih imovinskih cenzusa su više u funkciji pružanja socijalne pomoći nego pomoći porodici oko troškova roditeljstva u funkciji podsticanja rađanja",  istakli su revizori, koji su takođe zabilježili da se funkcionisanje nadležnih institucija u oblasti populacione i pronatalitetne politike u praksi značajno razlikuje od onog definisanog pravnim okvirom Republike Srpske, a komunikacija i koordinacija između nadležnih institucija nije na zadovoljavajućem nivou.

Podaci o broju korisnika mjera koje imaju pronatalitetni karakter pokazuju da se, u periodu 2016-2020. godina, za većinu mjera broj korisnika smanjuje.


Revizori podsjećaju i na istraživanje javnog mnjenja koje je tokim 2019. godine provela akademska zajednica i naučnostručna udruženja, a koja su dala veoma važne odgovore, a koji se tiču ispoljenih problema u demografskom razvoju RS.

 

Ispitanici su tada kao pojavu koja najviše utiče na rađanje djece, označile ekonomsku krizu, nesigurnu budućnost, loše stambene uslove, te na vrlo visoko mjesto i
izostanak finansijske pomoći države, a kao prvu mjeru koja bi imala  značajnog uticaja na njihovu odluku da rode još jedno dijete, označili su dječiji dodatak, koji je u RS definisan isključivo kao socijalna pomoć

"Prema iskustvima država čija je pronatalitetna politika postigla željeni uspjeh, dječiji dodatak se smatra jednom od najvažnijih materijalnih davanja za podršku
roditeljstvu i podsticanje rađanja, te stoga nije čudno da su ispitanice ponudile baš ovu mjeru kao odgovor države na rješavanje prisutnih demografskih problema.
Dječiji dodatak, u obliku u kojem se primjenjuje u RS, nije definisan u stimulativnom obliku, već isključivo kao socijalna pomoć zbog prihodovnih i
imovinskih cenzusa za njegovo ostvarivanje", istakli su revizori.

U periodu 2002-2020. godina, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja Republika Srpska je izgubila preko 75.000 stanovnika. i trenutno joj nedostaje oko 7.200 ili oko 43% djece za zamjenu generacija na godišnjem nivou.  Prema ovom modelu optimuma, u RS prvorođene i trećerođene djece nedostaje oko 49%.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da sve varijante projekcija budućeg demografskog razvoja prostora RS ukazuju na nastavak i pogoršanje nepovoljnih
tendencija. Stručnjaci iz oblasti demografije iskazuju bojazan, da bez hitne reakcije donosilaca odluka, društva suočena sa dugotrajnom stopom ukupnog fertiliteta ispod 1,5 upadaju u zamku “niskog fertiliteta” iz koje nema izlaza, odnosno postoji dugoročna opasnost za njihov demografski opstanak.

Napominju i da ne treba zaboraviti da je pravo na slobodno rađanje u temeljima savremene civilizacije: "Svaki čovjek ima prava da samostalno, odnosno zajedno sa svojim partnerom/partnerkom, donese odluku o tome da li će imati djecu, koliko će ih imati i kako će ih podizati. Takvo pravo pripada korpusu osnovnih ljudskih prava. S toga, ističe se, populaciona politika ne smije ugrožavati fundamentalna ljudska prava i ne smije biti administrativna, prinudna, kažnjavajuća, negativna".

Navedimo na kraju i da je provedena revizija obuhvatila ispitivanje nadležnosti Vlade RS, Ministarstva porodice, omladine i sporta, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva prosvjete i kulture, Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva finansija, Poreske uprave, Investiciono-razvojne banke, Javnog fonda za dječiju zaštitu, Fonda zdravstvenog osiguranja, Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Agencije za agrarna plaćanja i Savjeta za demografsku politiku Republike Srpske.


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.