- U konačnici to nije međunarodno pitanje. To je pitanje nacionalnog suvereniteta - rekao je on za mrežu NTV odgovarajući na pitanje hoće li ona biti otvorena za namaz. Aja Sofija upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine, no strogi tumači islamske vjere odavno traže da današnji muzej ponovno postane džamija.
U maju su se u Aji Sofiji održali namazi na godišnjicu Osmanskog osvajanja tadašnjeg Konstantinopolisa 1453., a danas Istanbula.
- Neki krugovi izvan turske nacije ne mogu se pomiriti s time kome pripada Aja Sofija, pa čak i Istanbul, i to danas, 567 godina nakon osvajanja - rekao je Čavušolu.
- Važno je što turski narod žel - dodao je on držeći dokument iz 1462. u kojem stoji da je Aja Sofija upisana kao džamija. Za mnoge Turke današnji status Aje Sofije simbol je sekularnog ustava zemlje.
Crkvu su izgradili Bizantinci, a Osmansko carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej.
Službena Atina osuđuje korištenje nekadašnjeg sjedišta Grčke pravoslavne crkve u vjerske svrhe.
Čavušolu odbacuje "lekcije iz Grčke" i upozorava da je Atina danas jedina prijestolnica u Evropi u kojoj nema džamije.
