Ako HITNO ne ZAUSTAVIMO UNIŠTAVANJE NAŠE RIJEKE, ostaćemo bez glavnog izvora života za grad

Proteklih dana građani Banjaluke zabrinuti su zbog učestalih ekoloških incidenata na rijeci Vrbas, koja predstavlja krvotok grada i snabdijeva stanovništvo vodom za piće. 

Milica Plavšić / 27. Maj 2019

Foto: Buka

“Naučnici nas neprestano podsjećaju da je vijek u kojem živimo ‘vijek vode’, koja će postati vrednija od zlata. Mi, koji vode još uvijek imamo u izobilju, uzimamo je za nešto što se podrazumijeva. Tako je i s Banjalukom i njenim Vrbasom’, kaže prof. dr Slobodanka Pavlović, ekolog i dekanica Nezavisnog univerziteta Banja Luka.

Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme dešava veliki broj ekoloških incidenata, a mnogi od njih su vezani upravo za zagađivanje rijeka”, kaže Pavlović. Međutim, dodaje ona, svi se interesuju za ove teme samo kad se desi nešto loše, a potrebno je tražiti sistemska rješenja i, prije svega, djelovati preventivno.

Iz tog razloga, Fakultet za Ekologiju Nezavisnog univerziteta Banja Luka organizovao je prošle sedmice ekološku radionicu posvećenu zaštiti rijeke Vrbas, kako bi se cjelokupna javnost uključila u razgovor o problemima i mogućim rješenjima. 

U četvrtak, 23. maja, u kampu na obali Vrbasa u naselju Rekavice, Nezavisni univerzitet Banja Luka okupio je srednjoškolce i njihove profesore, studente, predstavnike nadležnih ministarstava i gradske uprave, predstavnike sportskih klubova koje svoje aktivnosti provode na vodi i pored vode, ali i privatne i javne  institucije i organizacije  koje se direktno vezuju za zaštitu životne sredine i zaštitu voda, kako bi razgovarali o zagađenju rijeke Vrbas i mogućim rješenjima. 

“Sa ove divne lokacije na rijeci Vrbas, želimo da ukažemo na značaj ove rijeke, ne samo kad je u pitanju promocija njenih ljepota, već i njeno očuvanje”, kazala je Pavlović, napominjući da je očuvanje vodotoka veliki prioritet i veliki izazov, ne samo kod nas, već i u svijetu. 

Mali je broj rijeka koje nisu izložene uticaju razvoja civilizacije, kaže ona. Mnoge evropske rijeke, pa i rijeke Bosne i Hercegovine, izložene su velikim degradacionim procesima.  Jedan od najvećih zagađivača naših rijeka su otpadne vode, kako industrijske, tako i vode iz domaćinstava. “Imamo problem i sa eksploatacijom šuma, šljunka, poljoprivrednim aktivnostima na samoj obali Vrbasa. To su sve aktivnosti koje doprinose degradaciji rijeke”, navodi Pavlović.

Na pitanje šta je najveći problem, Slobodanka odgovara: “Mi sami smo najveći problem. Kada se dovoljno osvijestimo i počnemo da djelujemo preventivno, onda više nećemo imati problem.”

Foto: Slobodanka Pavlović

Ono što ohrabruje, dodaje ona, jeste da kod građana raste ekološka svijest, a naročito je važno da se za ovu problematiku zainteresuju mladi ljudi. “Zbog toga me izuzetno raduje činjenica da je danas ovdje preko pedeset srednjoškolaca i njihovih profesora iz 5 banjalučkih škola”, kaže ona. 

Komentarišući pucanje zaštitne mreže u Bočcu i tone smeća koje plutaju po Vrbasu, dekanica Nezavisnog univerziteta Banja Luka kazala je da je to bilo neminovno jer je
zaštitna mreža bila ad-hoc, a ne trajno rješenje kakvo nam je potrebno.

“Problem smo riješili tako što smo postavili mrežu, a kako su bile velike poplave, voda je vjerovatno nanijela velika stabla ili oštri otpad, koji je doveo do pucanja mreže. Naše aktivnosti na zaštiti vodotoka ne smiju se svesti samo na ovakva rješenja, već moramo naći sistemska rješenja za probleme koji se utvrde kao prioritet”, kazala je Pavlović.

Najbolje upućeni u stanje na terenu jesu oni koji veliki dio svog vremena provode na vodi, kao što su sportska društva čije aktivnosti su direktno vezane za vodu.

“Sa ekološkog aspekta rijeke su kod nas dosta ugrožene. Iako je to u postratnom periodu bilo manje izraženo, jer su prestale raditi fabrike i industrije, pa je bila manja zagađenost, danas se susrećemo sa novom vrstom problema, a to je prevelika sječa šuma i prevelika izgradnja mini hidroelektrana, koje imaju veliki uticaji na vodotokove. Zbog sječe šuma iamo sve više površinske vode, imamo velike bujice koje prave problem glavnom vodotoku. Od 2014. godine znamo kako tragične mogu biti posljedice po ljude”, kazao je dr Igor Trbojević, član ronilačkog kluba Delfin i rukovodilac Javnog akvarijuma na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Foto: Igor Trbojević

“Kao školovani mladi ljudi, imamo prije svega moralnu obavezu i građansku dužnost da ukazujemo na probleme koje trpi naš grad i naša Rijeka, da se češće sastajemo i pokušamo naći neka rješenja”, kazao je Pero Pavlović, potpredsjednik Sportsko- ribolovnog društva Banjaluka. 

Prema njegovom mišljenju, prioritet u gradskoj zoni je izgradnja kolektora prečišćavača voda. Drugi problem je potencijalna izgradnja hidrocentrala na Vrbasu, a treća stvar je da rijeku treba približiti građanima. “Apsurdno je da mi nemamo gdje dovesti naše dijete da baci kamenčić u rijeku, jer nema gdje prići ovoj rijeci. Strašno je da jedan grad ima ovakvu rijeku koja je zanemarena i bespravno uzurpirana. Ništa se ne radi, počevši od uređenja gradskih plaža. Ovi ljudi su mladi, oni se ne sjećaju, nekada niste mogli naći mjesto na plaži da stavite peškir koliko je bilo kupača, a sada nema nikoga”, kazao je Pavlović.

Predstavnici nadležnih ministarstava, gradske uprave i drugih institucija koji su učestvovali u radionici imali su priliku saslušati mišljenja građana. Predstavnici Skupštine Grada dali su obećanje da će zaključke sa radionice uvažiti u svojim planovima za razvoj grada. 

Prema desetogodišnjoj strategiji razvoja grada, Banjaluka teži dobijanju statusa zelenog grada (green city), a grad sa takvim aspiracijama morao bi daleko više pažnje posvetiti rijeci koja za njegove stanovnike predstavlja sam život. 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.