Aktivisti iz cijele BiH poručuju: “Građanski aktivizam je naša zajednička misija od koje ne smijemo odustati”

Veliki broj građanskih aktivista okupio se prošle sedmice na seminaru portala Buka. Aktivisti su pričali o svojim iskustvima, razmijenili priče, kontakte, ideje i poručili da su svi zajedno dio jedne iste borbe. Glavna tema seminara odnosila se na alate koji doprinose vidljivosti aktivizma.

Maja Isović Dobrijević / 01. Februar 2017

Centar za informativnu dekontaminaciju mladih iz Banjaluke, odnosno portal BUKA organizovao je prošle sedmice  u Hotelu Jelena seminar na temu “Aktivisti kao novinari: Kako poboljšati vidljivost građanskog aktivizma u medijima”.
Ovaj seminar dio je projekta pod nazivom “Promocija slobode izražavanja kroz medijski aktivizam u BiH”.

Na radionici su učestvovali mnogobrojni građanski aktivisti koji se u svakodnevnom radu susreću sa brojnim izazovima, u nastojanju da postignu što veću vidljivost svojih aktivnosti i dobiju potrebnu podršku za ostvarivanje svojih ciljeva.

Sam cilj radionice bio je da učesnici steknu nova saznanja i uvide u načine promovisanja građanskih inicijativa i kampanja,  te da razmijene iskustva o upotrebi  digitalnih medija za postizanje veće vidljivosti i pridobijanje šire podrške za svoje aktivnosti.

Na seminaru su o primjerima aktivizma “Beograd na vodi” govorile Virdžinija Đeković i Ljuba Slavković, dok  je Jelena Dukarić prezentovala učesnicima mogućnosti kako uspješno prezentovati aktivizam u medijima kroz primjer RT Vojvodine.

Tihomir Dakić iz Rekreativne zone Banjaluka i Centra za životnu sredinu, kao jedan od učesnika seminara, kazao je da mu je bilo interesatno  vidjeti sve te ljude, koji se u svojim lokalnim sredinama bore manje-više za slične stvari.

 

 

“To polučuje samo jednu poruku, a to je da je mnogo toga lošeg u funkcionisanju institucija ostalo nakon proteklog rata. Dobro je znati da postoje mediji, kao što je 6yka, koji prate ovakve procese i svjestan sam da su u većini slučajeva to portali. Drago mi je da smatrate moj angažman društveno korisnim, te smatram da će mnogi mladi ljudi vidjeti to kao nešto pozitivno, ali ne samo mladi. Imam jako dobro iskustvo sa nekoliko portala u BiH i šire koji se interesuju za procese koji se dešavaju, kako na lokalnom nivou, ali isto tako i u BiH”, rekao je Dakić za BUKU.

Istakao je da su, nažalost, mediji poput televizije, radija i štampanih novina ispunjeni prosječnošću koja je predstavljena kao nešto na što bi se svi trebali ugledati, žutilom, mediokritetima, politikantima i ulizicama, te na taj način direktno utiču na prljanje medijskog prostora.

Tihomir Dakić kaže da je u zemljama koje su u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina - gdje su umnogome uzdrmane osnovne društvene vrijednosti, formalno obrazovanje na takvom nivou da ne može odgovoriti potrebi društvenog angažovanja, gdje su poznate ličnosti starlete i političari, ma koliko loši bili - od presudnog značaja biti društveno angažovana osoba.

“Prava su na svakom koraku ugrožena od strane politikantskih i ekonomskih elita, koji ne prezaju ni od čega da postignu svoje ciljeve. Postoji izreka da ‘Prava nikada nisu davana, prava su uvijek otimana’, e pa mi se upravo nalazimo u tom razvojnom periodu. Međutim, dosta ljudi to posmatra isključivo iz svog ličnog ugla i zadovoljava isključivo svoje lične potrebe i bori se isključivo za svoja lična prava. Postavlja se pitanje, ko će da se bori za sve ono što ne može da se izbori za sebe i svi oni koji su na neki način ugroženi? Šta je sa opštim društvenim dobrom bilo materijalnim bilo duhovnim? Još jedna stvar je jako opasna, a to je da mnogi ljudi da bi ‘riješili’ neku svoju ličnu stvar, ne prezaju od ‘sređivanja’ toga, bez obzira da li je to legalno ili nije, što ustvari pogoršava opštu društvenu situaciju. Jako je važno, kao građanin, poznavati vaša prava, ali mnogi zaboravljaju da kao društveno biće imaju i obaveze, prema istom tom društvu, a taj dio mnogi zanemaruju. Stoga, uvijek napominjem da se ne radi o letargiji u koju je upalo naše društvo, već obične sebičnosti. E, od toga ‘boluje’ naše društvo”, ističe Dakić.

 

 

Razmjena iskustva među aktivistima je jako važna, a Dakić ističe da je upravo to jedan od najbitnijih koraka u razvijanju društveno angažovanih pojedinaca, organizacija i pokreta.

“Povezivanje i razmjena iskustava je od presudne važnosti da bi vidjeli da nismo sami, da se još neko bori na različite načine i da se povežemo po istim osnovama, te da zagovaramo različitosti koje ne utiču negativno na razvoj društva u Bosni i Hercegovini.  Jako je bitna saradnja radi razvoja i širenja povjerenja, te izdizanja iz nametnutih tema koje političari u zločinačkoj i udruženoj kampanji već dvadeset godina nameću. Jako je bitno da se izdignemo iznad toga i da radimo na bitnim životnim pitanjima, pravima, ekonomiji, obrazovanju i opštem napretku. Za sada ova politička struktura to ne dozvoljava i ne nudi, stoga je potrebno veće političko angažovanje svih nas koji iza sebe imaju rezultate, poznanstva širom svijeta, veze za saradnje i slična iskustva”, objašnjava Tihomir.

Iz Pokreta građana Gračanice na BUKA Seminaru bila je Larisa Suša koja je rekla da je bavljenje građanskim aktivizmom jedna od najbitnijih i najvažnijih obaveza svakog građanina u  BIH.

“U drušvu, najplastičnije rečeno, opterećenom u prvom planu korupcijom, nepotizmom, kriminalom, nacionalizmom i ratnom hipotekom koja kao crna sjena lebdi iznad nas, u zemlji sa izuzetno lošim socijalnim, ekonomskim, ekološkim, političkim stanjem, građanski aktivizam jedan je od preduslova i nužan je za vršenje promjena nabolje. Konstantno i uporno buđenje građanske svijesti u svakom smislu kroz građanski aktivizam za mene je jedina šansa za dugoročne promjene u našem društvu. Biti korektiv kao građanski aktivista je čast i obaveza svih građana u BIH”, rekla je Suša za BUKU.

Larisa Suša kaže da su razmjena iskustva, novi kontakti, prijateljstva ili savezništva sa drugim aktivistima značajna za sve ljude koji se bave aktivizmom.

“Aktivisti su uglavnom ljudi sa inicijativom, borci za građanska prava, očuvanje okoliša, brižni čuvari društvene zajednice i slično. Oni su često neshvaćeni, izloženi najtežim oblicima pritisaka različitih vrsta, a ovakvi sastanci služe nam da si pomažemo, podupiremo i podstičemo jedni druge, učimo jedni od drugih, a sve sa ciljem stvaranja boljeg danas i boljeg sutra za sve nas. Na ovom seminaru uspjela sam prepoznati svoje lične greške kao aktivista, naučila sam lekciju ‘kako da djelo aktivizma postane vijest i senzacija, te bude adekvatno primijećeno’, u komunikaciji sa drugim kolegama stvorilo se desetine novih ideja i mogućnosti zajedničkog djelovanja u skorijoj budućnosti", ističe naša sagovornica.

 

 

Gordana Katana, novinarka iz Banjaluke, koja je na seminaru bila ispred Banjalučkog socijalnog centra (BASOC), rekla je da je građanski aktivizam bitan kao oblik odgovora javnosti na ponašanje/ djelovanje zvaničnih politika u zajednici i to od lokalnog nivoa do sistemskih zakona, koji, posebno u tranzicionim državama kakva je i BiH, najčešće imaju vrlo malo zajedničkih tačaka s interesima građana.

“Sam seminar pokazao je koliko je upravo širok spektar onoga gdje građani, pojedinci i pojedinke, mogu naći polje djelovanja. Koliko je to uspješno ili ne svakako je drugo pitanje. Jer što je razina na kojoj se odluke donose viša, tu je, čini se, glas javnosti od manjeg značaja u smislu njihove mogućnosti da vrše promjene. No, meni je svakako bio najzanimljiviji primjer iz Bihaća da se ipak u jednom trenutku za uspješniju realizaciju stavova i zahtjeva mora preći crta od aktivističkog na polje oficijelnog djelovanja”, ističe Katana.

Ona kaže da je razmjena iskustva među aktivistima dobra kako bi se prije svega učilo na tuđim početničkim greškama, a na drugoj strani vidi se da su oblici djelovanja manje-više isti ovisno od toga koji je to problem ili cilj ljude okupio oko određenog problema ili ideje.

Samir Beharić, aktivista iz Jajca sa trenutnim boravištem u Sarajevu, kaže za BUKU da je u vremenu kada je društvo ustrojeno na osnovu etničkih kvota, političkih dogovora i izostanka meritokratije, građanki aktivizam istinski bitan da služi kao balans i protuteza inicijativama čiji su neki od glavnih sastojaka najbrojani u prvom dijelu ove rečenice. Beharić ističe da su produkti borbe proistekle iz građanskog aktivizma zapravo najsvjetlije pobjede koje je naše društvo u proteklom periodu izvojevalo u odmjeravanju snage sa politikantskim, populističkim i nekada kriminalnim nacionalističkim politikama u BiH.

 

 

Samir Beharić kaže da su mu najzanimljivije bile naučene lekcije aktivista i aktivistica iz njihovih prethodnih građanskih akcija, što zapravo predstavlja bitne napomene svima nama da je „sitno bitno“. Dodaje da evaluacija njihovih uličnih akcija govori da pri pokretanju sličnih inicijativa i aktivnosti nema nebitnih akcija, a nedostatak planiranja može narušiti implementaciju i najljepše zamišljenu uličnu akciju.  

Što se tiče razmjene iskustva među aktivistima, Beharić kaže da bi razmjena iskustva, znanja i kontakata zasigurno unaprijedila uspjeh pojedinačnih aktivnosti građankih aktivista koje oni provode nezavisno jedni od drugih, a samim time i uspjeh na cjelokupnom planu.

“Naša borba nije i ne smije da bude fragmentirana. Svi smo dio jedne iste borbe koju moramo unaprijediti zajedničkim radom i unaprjeđenju ličnih kontakata između građanskih aktivista”, zaključuje Samir.

 

 

ŠTA JE GRAĐANSKI AKTIVIZAM?

Larisa Suša:

 

 

“Građanski aktivizam za mene je ključna potreba ovog društva. Socijalnu promjenu, bilo koje vrste, ne možemo ostvariti bez kvalitetnog aktivističkog djelovanja. Građanski aktivizam, posebno mladima, je neophodan kao prilika za sticanje novih stavova, znanja i vještina. Građanski aktivizam skup je različitih interesovanja, talenata, mogućnosti i potreba za ostvarivanje zajedničkih ciljeva kroz timski rad. Ukratko,što aktivniji i odgovorniji građani, utoliko bolje i sigurnije društvo”.

Gordana Katana:

“Biti građanski aktivista / aktivistica znači jasno se odrediti prema svim bitnim pitanjima u društvu. Od onih naizgled banalnih do krupnih, strukturalnih problema. To je mukotrpan put iz razloga jer, nažalost, građanski pokreti, bilo djelovanje kroz nevladin sektor ili ad hoc okupljanje, trebat će još vremena kako bi se omasovili. Problem jeste u samim građanima / ka i njihovom uvriježenom mišljenju da se takvim oblikom djelovanja ne mogu stvari mijenjati”.

Tihomir Dakić:

“Da bi bolje pojasnili šta je to građanski aktivizam i demistifikovali sam termin, lično sve rijeđe koristim termin ‘aktivizam’. Umjesto toga, smatram da je termin ‘proaktivna i društveno odgovorna osoba’ upravo suština tog društvenog djelovanja, dok je aktivizam samo forma djelovanja koja ne mora nužno da bude pozitivna. Mnogo je bitno da se govori o društvenoj odgovornosti, ako već spominjemo prava građana. Za mene biti proaktivan i društveno odgovoran, znači da sam živ u bilo kojem političkom i društvenom sistemu, biti upućen na prava i obaveze i odgovornosti prema užoj i široj okolini. Kada ispunim svoje društvene obaveze i dužnosti, imam puno pravo zahtijevati na sve legalne i legitimne načine svoja prava. Kako svoja, tako i opšta društvena. Kako još uvijek nismo na zavidnom društvenom nivou, vrlo često za aktivnosti koje realizujem, a tiču se opšteg dobra, ne postoji dovoljno podrške. Međutim, svjedok sam da se to polako ali sigurno mijenja”.

Samir Beharić:

 

 

Građanski aktivizam vidim kao alternativni alat za donošenja odluka i direktno uticanje na iskrivljenu društvenu percepciju naših političkih predstavnika. Građanski aktivizam je naša zajednička misija od koje ne smijemo odustati, za dobro generacija koje dolaze, te zato moramo djelovati! Kad, ako ne sada? Ko, ako ne mi?

 

 

 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.