Američki filozof: Postoje tri vrste populista - Chavez, Trump i Orban

Liberalna demokracija je u opasnosti, desni populizam može se zaustaviti izgradnjom šireg, građanskog nacionalnog identiteta, a glasače populističkih stranaka ne smije se jednostavno odbacivati kao rasiste i fašiste

BUKA portal / 09. Mart 2019

Liberalna demokracija je u opasnosti, desni populizam može se zaustaviti izgradnjom šireg, građanskog nacionalnog identiteta, a glasače populističkih stranaka ne smije se jednostavno odbacivati kao rasiste i fašiste, smatra američki politički filozof Francis Fukuyama, najpoznatiji po svojoj objavi „kraja povijesti“.

Fukuyama je politički filozof japanskog podrijetla s adresom u kalifornijskom Palo Altu, gradu poznatom po sveučilištu Stanford na kojem predaje, ali i sjedištima svjetskih tehnoloških divova poput Googlea, Facebooka i Applea. Ovaj tjedan je gostovao u Beču gdje je održao predavanje na temu politike identiteta koju je obradio u svojoj novoj knjizi.

Početkom devedesetih u vrh svjetske intelektualne zajednice lansirao ga je esej „Kraj povijesti?“, objavljen 1989. i popraćen knjigom „Kraj povijesti i posljednji čovjek“.

U tim radovima ovaj teoretičar, koji je počeo kao stručnjak za Sovjetski Savez, tvrdi kako je s dovršetkom onoga što opisuje evolucijom političkih sustava čovječanstvo stiglo do „zajedničkog ideološkog nasljeđa“ u obliku liberalne demokracije koja se nametnula kao ultimativni državni sustav.

Nakon dugog razdoblja ideoloških sukoba time dolazi do kraja povijesti, vremena geopolitičkog smirivanja i uspostavljanja ravnoteže unutar međunarodnih odnosa, temeljene na zajedničkom ekonomskom sustavu. Fukuyama je tu ideju objavio šest mjeseci prije Baršunaste revolucije u Čehoslovačkoj i uoči pada Berlinskog zida. Mnogi danas ukazuju kako se povijest ipak nastavila odvijati, a i sam Fukuyama priznaje da je možda bio preoptimističan.

„Nekad imam depresivnu misao kako kraj povijesti možda nisu zemlje poput Danske ili Njemačke, nego Mađarska – iliberalna demokracija u kojoj postoji određeni stupanj demokratske legitimnosti i djelomično se pridaje pažnja formi demokratskog vladanja, no koja je iznimno korumpirana i nije utemeljena na otvorenom kapitalističkom poretku sa slobodnim natjecanjem, nego na ortačkom kapitalizmu, a takav sustav može neko vrijeme i potrajati“, rekao je na konferenciji za medije u Beču, uoči predavanja pred austrijskim zelenim predsjednikom Alexanderom Van Der Bellenom i europskim intelektualcima u organizaciji Zaklade Erste.

Želja za poštovanjem

Ipak, Fukuyama često podsjeća da je naslov njegovog članka 1989. bio formuliran kao pitanje, kako je u posljednjem poglavlju knjige koja je uslijedila izrazio sumnju da će alternativni politički ustroji nestati, te da je naglasio da liberalne demokracije nisu riješile pitanje „thymosa“, jednog od tri dijela duše o kojoj je pisao Platon u svojoj „Državi“, uz razum i žudnju. Prema tom grčkom filozofu u thymosu se očituju ponos, želja za priznanjem i poštovanjem, a metaforički ga opisuje kao "plemenitog psa koji je hrabar u borbi za obranu svog grada od stranaca", navodi Fukuyama.

„Ljudi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kad ih drugi tretiraju kao da vrijede manje od toga, osjećaju bijes“, piše američki teoretičar u svojoj knjizi.

„Želja za priznanjem, kao i prateće emocije bijesa, srama i ponosa, dijelovi su ljudske osobnosti koji su ključni za politički život“, dodaje.

Fukuyama tu ideju razrađuje o svojoj novoj knjizi „Identitet: zahtjev za poštovanjem i politika bijesa“, predstavljenoj u četvrtak u Beču, koju je, kako je otkrio, neplanirano počeo pisati nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima i odluke Britanaca da izađu iz Europske unije.

U središte promišljanja o današnjim političkim kretanjima Fukuyama stavlja pitanje identiteta. Prema njemu taj društveni faktor na važnosti dobiva šezdesetih godina u SAD-u, pojavom pokreta za prava žena, Afroamerikanaca, homoseksualaca i invalida – skupina koje su kroz zajednički identitet tražile priznanje unutar većeg političkog sustava.

Logiku takve politike identiteta, izvorno lijeve ideje društvenih skupina u borbi za veća prava, danas je preuzela desnica, a iskoristili populisti, rekao je Fukuyama u Beču.

Chavez, Trump, Orban

Fukuyama govori o tri vrste populista.

Prvi je takozvani ekonomski populist, onaj koji zagovara ekonomsku politiku popularnu na kratke, no štetnu na duge staze, istaknuo je Amerikanac i kao primjer naveo bivšeg predsjednika Venezuele Huga Chaveza.

Drugi je populist koji svoj politički stil temelji na karizmi, prikazujući se izravno povezanim s narodom i borcem protiv otuđenog političkog sustava. Takav čelnik tvrdi da mu institucije stoje na putu da ispuni „sve želje naroda“, smatra Fukuyama.

„Demokratski dio tu napada liberalni dio unutar liberalne demokracije“, naglasio je politički filozof i dao primjer američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Treća vrsta populista prikazuje se kao predstavnik državljana, no ne svih, nego samo nekih, što se često temelji na rasi ili etničkom podrijetlu. Fukuyama takvim smatra mađarskog premijera Viktora Orbana.

Po njemu populisti danas uspijevaju iskoristiti komponentu identiteta jer su glasače uvjerili da su žrtve, kako su razlozi njihovog lošeg statusa stranci, izbjeglice, inozemna konkurencija i političke elite, a da u opasnosti nije samo njihova financijska egzistencija, nego i sam njihov identitet koji ne dobiva dovoljno poštovanja i priznanja.

Širi identiteti

Iako politika identiteta po Fukuyami nije ni dobra ni loša, danas problematičnim smatra što se identiteti grade na preusko shvaćenim, zatvorenim i fiksnim temeljima, poput rase ili etniciteta, što je prijetnja funkcioniranju demokracije jer u društvo unosi razdor.

Istaknuo je kako rješenje nije u napuštanju ideje identiteta, nego u stvaranju širih nacionalnih identiteta koji uzimaju u obzir različitosti liberalnih demokracija.

Potreban je „centristički pristup koji odbacuje rasno ili etnički utemeljen nacionalni identitet, no i prepoznaje važnost nacionalnog identiteta za demokraciju“, kazao je u razgovoru za austrijsku novinsku agenciju APA.

Zbog toga su nužni simboli koji će ujedinjavati šire dijelove društva– što se može dogoditi kroz sport, književnost, jezik ili bilo kakve druge kulturne referente točke koje će ljudima dati osjećaj pripadanja zajednici, dodao je.

Govoreći o Europskoj uniji kazao je kako se njezini građani i dalje prvenstveno identificiraju kao članovi svojih nacija, a ne kao Europljani,  zbog čega Bruxelles mora shvatiti da je sustav još uvijek u rukama nacionalnih država, a da će snažniji europski identitet nastajati tek postepeno.

Poručio je kako političari trebaju napustiti ideju da su svi glasači desnih populističkih stranaka "rasisti i ksenofobi", jer je riječ i o onima koji su glasali za te opcije zbog osjećaja izostavljenosti iz političkog sustava koji je dijelom istinit.

"Mislim da ne možemo riješiti problem dok ga ne razumijemo, pa bi trebali s više empatije pokušati shvatiti što zapravo ljude da glasuju za te stranke".

"Ulozi su vrlo veliki. Mislim da je u opasnosti sama liberalna demokracija.", zaključio je Fukuyama.

 


Buka preporuka

Vijesti

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.