ODBROJAVAMO DANE DO ODLUKE: Razgovarali smo sa ljudima koji u Briselu brane projekat Banjaluka EPK 2024

U srijedu, 25. septembra, tačno u podne znaćemo da li je Banjaluka izabrana za Evropsku prestonicu kulture.

Maja Isović Dobrijević / 20. Septembar 2019

 

Pred sam polazak za BUKU razgovaramo sa ljudima koji su pisali projekat i koji odlaze u Brisel da u naredni utorak predstave i brane projekat Banjaluka EPK 2024...

Prema najavama Banjaluka na prezentaciji nastupa prva, u 08:45 i završava u 11:00 časova. Prezentacija traje 30 minuta. Nakon toga slijede pitanja Panela eksperata Evropske komisije kojeg čini deset članova. Nakon Banjaluke idu Bodo pa Mostar koji završava u 18:00.

Proglašenje je 25. septembra u 12:00 časova. Pobjednik se dobija zbirom glasova. Ocjenjuje se na osnovu aplikacije (Bid Book), prezentacije, odgovora na pitanja, a u ocjenu ulaze i posjeta Panela. Ona se u našem gradu desila  11. septembra i prema riječima organizatora bila je i više nego uspješna, upoznali su 115 ljudi na 17 lokacija i sve je završeno u zadatom okviru od 7 sati i 30 minuta), politika, geopolitika, politička podrška, posjedovanje dokumenta Strategije razvoja kulture.

Pred polazak u Brisel razgovarali smo sa ljudima koji su bili uključeni u pisanje aplikacije za ovaj projekat. Zanima nas sa kakvim utiscima odlaze u Brisel.

Marko Bilbija, šef tima

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Najveći utisci su mi uigranost našeg tima i nevjerovatna energija koju smo uspjeli razviti tokom ove skoro dvije i po godine. Osjećam se izuzetno ponosno što sam dio tima ljudi koji su potpuno nesebično ušli u cijeli projekat i uložili svu svoju kreativnost i sposobnosti kako bi proizveli nešto korisno za cijeli grad. To je nešto što se ne dešava često. Činjenica da ima ljudi koji su spremni ovoliko vjere i truda uložiti u jednu ideju i to iz čistog entuzijazma je za mene nešto što nisam mogao ni naslutiti. Prošli smo zaista razne Scile i Haribde tokom ovog procesa, ali nas je to još više učvrstilo da u Brisel idemo znajući da smo dali sve od sebe, ma kakvu odluku donio panel Evropske komisije.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Teško je odlučiti se za jednu stvar u svemu onome što je ovaj projekat već donio, i to samo u fazi pripreme kandidature. Da li je to prvi dokument strategije razvoja kulture jednog grada u Bosni i Hercegovini, ili je to povezivanje scene i podsticanje komunikacije koja je toliko nedostajala? Da li je najznačajnije što je tim Banja Luka 2024 uspio da utiče na gradske regulacione planove i javne arhitektonsko-urbanističke konkurse, ili što je objekat Bašte sljezove boje nakon više decenija vraćen kulturi? Ono što je sigurno je da je sve ovo što smo uspjeli zapravo primjer da stvari nisu nedostižne niti nemoguće, nego da se sa dobrom inicijativom itekako mogu pojaviti rezultati.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Mislim da je ovo šansa koja se gradovima ukazuje vrlo rijetko. Titula Evropske prestonice kulture je sama po sebi ogromna odskočna daska u smislu razvoja kulture i grada uopšte, ali situacija u kojoj imamo podršku sa svih strana, političku, institucionalnu, podršku iz nezavisnog sektora – to je prilika koja se ne ukazuje svima. Upravo zato je važno da uhvatimo taj voz i, dobili – ne dobili, iskoristimo zamajac koji nas može pogurati nevjerovatnom brzinom.

Dijana Grbić, koordinator projekta

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Potpunog osjećaja zadovoljstva i sreće što smo stigli do ovog trenutka. Uradili smo sve što je bilo planirano. Čak i više od toga.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Proces kandidature je pokrenuo nezavisnu scenu i konačno stavio kulturu u fokus. Doveo je do toga da su građani počeli vjerovati u mogućnost promjene. Napisali smo Strategiju, prvu strategiju razvoja kulture jednog grada u Bosni i Hercegovini. Doprinijeli smo uvećanju budžeta i uveli novi konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi. I na kraju, mislim da je ovaj proces kandidature doveo do toga da je kultura postala važna donosiocima odluka.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Izuzetno je važan. U slučaju da Banjaluka ponese titulu, projekat će omogućiti da se završe započeti procesi. A ima ih. Važan je jer će Banjaluku transformisati u mjesto okupljanja i razmjene umjetnika. Važan je jer stavlja fokus na učešće građana u kreiranu kulturne ponude i umjetnosti, jer za cilj ima razvoj publike koja je, htjeli mi to priznati ili ne, često u zapećku što je uostalom pokazalo i Istraživanje kulturnih potreba publike koje smo sproveli prošle godine. Jedan od osnovnih ciljjeva projekta BL 2024 je stvoriti novi prostor plodniji za život mlađih generacije, te raditi na jačanju domaćeg kadra i podizanju novih kapaciteta. Samim tim, projekat BL 2024 vidim kao jedinstvenu šansu da se to i desi.

Monika Ponjavić, urednik aplikacije BL 2024

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Sa mišlju da smo dali sve od sebe i svaki korak do sada savladali, uprkos svim izazovima. A bilo ih je. I previše. Možda i memoare napišem. Ponosna sam. I zadovoljna, ne samo urađenim poslom, nego i energijom tima, ovih ljudi koje osjećam kao drugu porodicu. I koje poštujem. Ne postoje riječi kojima mogu to opisati. Toliko smo vremena proveli zajedno, toliko dana i noći, radeći svakakve poslove koje ne možete ni zamisliti – ispisivanje formula, motanje žica, trošenje baterija i slično, samo su neke od tih bizarnosti – da sada znamo kako ko diše i mislim da je to jako važno za prezentaciju tamo. To uvjerenje u tekst koji si napisao, u posao koji si uradio, to nadopunjavanje i osjećaj da si u priči 100%, ta ludačka želja i energija. U odnosu na to smo i koncipirali prezentaciju, taj posljednji formalni korak pred nama. Idemo u Brisel srećni, optimistični i nasmijani, pa šta god da bude.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Mnogo toga je urađeno, ali po meni možda najvažnije, pored uvezivanja scene, Strategije i pokretanja Koalicije BiH gradova, je pet projekata koje smo osmislili i napisali za Bid. Tačka presjeka, Hajduci i Jataci, Naizvrat, Učionica i 224. Kada bismo samo njih sproveli i ništa drugo, bilo bi dovoljno.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Jedan od ključnih izazova koje smo dobili tokom istraživanja kada smo radili Strategiju, razgovarajući svakodnevno sa preko tri stotine umjetnika i stručnjaka u kulturi, bio je da Banjaluka nema jasan plan i da se sve u kulturi dešava stihijski i bez puno razmišljanja. Evo, sada imamo ne jedan, nego dva jasna plana. U slučaju da ne dobijemo titulu, što je vrlo izvjesno, jer je konkurencija opasna, i dalje nam ostaju Strategija i druga aplikacija koje otvaraju mogućnost da sami sprovedemo projekat čiji je cilj 2024. godina, a po uzoru na neke druge evropske gradove poput Debrecina. Ništa nas u tome ne sprječava. Stati sada, bez obzira na sve, bilo bi pogrešno. I bilo bi šteta.

 

 

Bojan Galić, dizajner aplikacije BL 2024

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Odlazim ponosan na sve što smo uradili. Na maksimum sebe koji smo dali i brojne situacije u kojima nismo htjeli ići lakšim putem. Iako smo svi iscrpljeni od cijelog procesa kandidature, energija koja vlada u timu je nepresušna i ako nas ona ne dovede do titule, ne znam šta drugo može.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Djeluje mi da smo uspjeli promijeniti svijest dobrog dijela ljudi koji su izgubili nadu u napredak ovog grada. Vjerujem da će se taj momentum koji je stvoren tokom kandidature održati i dalje bez obzira na ishod u Briselu.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Pored toga što je iznimno važan za kulturu, važan je i za sveukupan imidž Banjaluke. Ovo je prilika za pozitivnu transformaciju Banjaluke kakva se dugo nije desila.

Saša Đorđević, dizajner aplikacije BL 2024

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Sa jedne strane, osećam da smo spremni da panelu u Briselu hrabro i ponosno pokažemo naše ideje, znanje i energiju. Sa druge strane, pitam se, da li je Evropa uistinu spremna za nas? I obratno.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Za mene je najznačajnija sama ideja da se kandidujemo za EPK 2024. Ta ideja je već pokrenula lavinu malih pozitivnih promena. Tu prvenstveno mislim na mentalno provetravanje, pojavu neke nove energije, nada da se kulturom može pokrenuti naš grad, te novu viziju budućnosti koja nam je tako potrebna. Zato su ideje važne. One pokreću stvari, često nezaustavljivo.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Fundamentalno.

Nikola Kužet, marketing i komunikacije

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

U Brisel odlazim sa utiscima da je tim koji je radio na projektu Banja Luka EPK 2024 uradio odličan posao i da će svoj grad i njegove kapacitete komisiji predstaviti u najboljem svjetlu. Zadnjih šest mjeseci smo cijele dane provodili zajedno pripremajući aplikacionu knjigu, posjetu panela i prezentaciju pred komisijom. Uložili smo maksimum svojih kreativnih i organizacionih sposobnosti i do sada smo napravili vrlo zapažen rezultat. Kakva god bila odluka komisije moramo biti zadovoljni jer smo uradili veliki posao za svoj grad. Ipak, ja duboko vjerujem da ćemo se iz Brisela vratiti sa titulom Evropske prestonice kulture za 2024. godinu.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Urađeno je mnogo toga, od identifikacije najvećih problema i nedostataka u kulturi do usvajanja Strategije razvoja kulture koje se bazira na rješavanju tih problema. Napisan je Bid Book odnosno aplikaciona knjiga koja zapravo predstavlja kratki pregled zacrtanog plana. Ali, po meni, najznačajnija promjena je vraćanje povjerenja Banjalučana u svoj grad i opšte uvjerenje da Banja Luka može da ponese ovako značajnu titulu i da izvede ovaj vrlo kompleksan razvojni projekt. Zadnjih mjeseci osjećamo veliku podršku i ohrabrenje od strane građana Banjaluke koji prepoznaju koliko je ovo značajno.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Ova projekat Banjaluci može donijeti razvojnu šansu kakva se dešava jednom u nekoliko decenija. I tu ne mislim samo na razvoj kulture jer ovakvi projekti mogu biti i vrlo važan ekonomski razvojni zamajac. S obzirom da sam ekonomista više volim pričati o toj vrsti efekata. Grad postaje vrlo atraktivna turistička destinacija, mijenja se njegov identitet i imidž, prepun je kulturnih dešavanja koja gradu daju vrlo prijatnu opštu atmosferu. Banja Luka bi, ukoliko osvoji titulu i kvalitetno sprovede projekat, 2024. godine postala prepoznatljiva u cijeloj Evropi i vrlo značajno kulturno i ekonomsko čvorište Zapadnog Balkana. Smatram da je u Bosni i Hercegovini zadnji projekat ovakvog značaja bila organizacija Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. s tim da je, prema mom mišljenju, projekat EPK značajniji za grad jer donosi više korisne infrastrukture i ima isplativije ekonomske efekte. Procjene kažu da se na uložen 1 euro u EPK projekat gradu vrati minimalno 4 eura. Sa druge strane, isplativost organizacije Olimpijskih igara je vrlo upitna i pored prestiža i imidža ne donosi značajne ekonomske benefite.

Mirjana Galić, koordinator projekata za mentalno zdravlje i inkluziju

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Najveći utisak koji nosim u Brisel je utisak probuđene nade i raduje me osjećaj leptirića u stomaku kada pomislim kakve sve transformacije ovaj grad može da doživi do 2024. godine. Platforma koju sprovođenje EPK projekta može da stvori je sjajna odskočna daska da nastavimo u dobrom pravcu i nakon 2024. Nakon dugo vremena priličnog individualizma na kulturnoj sceni i besciljnosti u dugoročnom smislu imamo viziju i “korak po korak” plan kako da je ostvarimo, zajednički cilj oko kog možemo da se ujedinimo.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Usvajanje Strategije razvoja kulture grada Banja Luka koji je odlična mapa kako da stvorimo bolje uslove za kulturnu scenu našeg grada, kao i sve što je prethodilo pisanju ovog dokumenta i obe aplikacije za Evropsku prestonicu kulture 2024. Svi razgovori, paneli, diskusije, okrugli stolovi gdje su predstavnici različitih oblasti kulture imali priliku da iznesu svoje probleme i pričaju jedni s drugima i sa timom, i na kraju tog procesa iznesu svoja kreativna rješenja od kojih je veliki broj sastavni dio programa Bida. Utisak koji nosim je da je inicirano prijeko potrebno ujedinjenje kulturne scene i da se generisala energija koja će dovesti do pozitivnih promjena.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Izuzetno. Omogućio je da kultura ponovo postane tema, da postane važna, da bude u fokusu, da postane predmet diskusije. Ovaj projekat stvara prostor u svakom smislu te riječi, prostor za nove sadržaje, prostor za nova mjesta, nove ljude, za Evropu da nas upozna u nekom novom svjetlu, za nas da počnemo vjerovati u sebe same, prostor za odraslu komunikaciju, i što je možda najvažnije prostor za mlade, za nove generacije kako bismo im možda ponudili nešto vrijedno ostajanja.

Ognjen Šukalo, koordinator projekata infrastrukture

Sa kojim utiscima odlaziš u Brisel da se predstavi Banjaluka EPK 2024?

Prije svega, energija i napor. To što je tim radio u proteklih nekoliko mjeseci i proteklih dvije i po godine – to se ne može opisati kao posao. To je posvećenost, to su dani i noći rada, to je neprestano razmišljanje i razmjena mišljenja, to su desetine strana napisanog pa odbačenog teksta (jer nije dovoljno dobar) – i ponovo napisanog. To je uvjerenje da svi, kao grad, to možemo. I ne kažem sve to da bih sebe pohvalio kao dio tima. Radio sam i sâm puno, koliko sam mogao, uz druge aktivnosti, ali ono što sam vidio kod drugih – koji su suštinski nosili najveći dio projekta – to ću da pamtim kao nevjerovatno.

Šta je po tebi najznačajnije što je do sada urađeno?

Rekao bih da se u gradu pojavio osjećaj da možemo, ne samo da dobijemo ovu trku, nego i da sasvim opušteno nosimo tu titulu. To opušteno samopouzdanje i vjera u kvalitete grada za koji smo do juče mislili da je, kao i sve u ovom dijelu svijeta, osuđeno na kal i ništavne domete – to je najznačajnije. Kao kad skloniš zavjese i otvoriš prozore. To je taj osjećaj svježine, ništa spektakularno, samo onako kako bi i trebalo da bude. Prirodno. Barem u nečemu i barem na kratko.

Koliko je ovaj projekat važan za kulturu Banjaluke?

Važno je da se uozbiljimo, da upoznamo drugačiji nivo djelovanja od onog na koji smo navikli. Da osjetimo pogled drugih na sebi (šire evropske kulturne scene), kako bismo naučili i sami da procjenjujemo i vrednujemo ono što radimo. Ovaj projekta je važan možda najviše u tom neobičnom obrtu da kulturu odjednom više ne gledamo kao dodatak, nego kao snagu koja može da povuče i šire tokove društva donekle ka boljem.


Aplikaciju BL 2024 su napisali: Monika Ponjavić, Vuk Radulović, Marko Bilbija, Dijana Grbić, Saša Đorđević, Bojan Galić, Ognjen Šukalo, Mirjana Galić, Nikola Kužet i Nemanja Milenković.

Aplikaciju BL 2024 brane: Igor Radojičić, Marko Bilbija, Dijana Grbić, Monika Ponjavić, Saša Đorđević, Mirjana Galić, Ognjen Šukalo i Nikola Kužet.

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.