Od njih smo željeli saznati kako funkcionišu mjesne zajednice, kako su uređene, da li je sve ,,pod konac“ i koji su to problemi koji tište građane pojedinih dijelova Banjaluke. Prema izjavama naših sagovornika, u nekim naseljima situacija je katastrofalna, sa kriminalnom infrastrukturom i sličnim problemima, dok je u drugim dijelovima Banjaluke gotovo idilična.
Banjaluka na djelu i u lokalu
Radi neposrednog učešća građana u lokalnoj samoupravi, u cilju zadovoljavanja zajedničkih potreba građana, u Banjaluci je obrazovano čak 57 mjesnih zajednica. BUKIN reporter se u tekstu fokusirao na najveće i najmnogoljudnije mjesne zajednice : Centar, Lauš 1, Borik 2, i Starčevica.
Iz usta prvih ljudi savjeta mjesnih zajednica, čućemo koji su to osnovni problemi na terenu, kako se i kojom dinamikom rješavaju, šta će se dešavati u budućnosti, koliko i kako sarađuju članovi Savjeta između sebe, a koliko sa Gradom.
Lauš: Kriminala i neriješenih imovinskih odnosa za narednih 100 godina
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lauš 1 Nebojša Matić napominje da osnovni postulat rada Savjeta jeste veza između običnih ljudi i gradskih otaca.
,,Lauš kao Lauš je dosta kompleksna i velika mjesna zajednica, gusto naseljena, sa velikim brojem stanovnika. Problem je što se još od 50-ih godina gradilo kako se gradilo, dakle više-manje proizvoljno i bez regulacionog plana.“
,,Sad se pojavio veliki problem“, navodi Matić i dodaje: ,,Postoje uske ulice sa vodom, strujom i kanalizacijom, ali, sve je to improvizacija. Dakle, nama je od 2006. godine osnovna preokupacija donošenje regulacionog plana. Ali tu nastaje problem. Naime, ono što je regulacionim planom predviđeno, ne realizuje se na terenu.“
Matić navodi da postoje individualni problemi sa lokalnim vlasnicima parcela koji se rješavaju jako sporo
,,Morate znati da je Lauš danas naselje sa blizu 30 000 stanovnika i 10 000 mladih koji nemaju pošten sportski centar. Porazno je da ova mjesna zajednica nema niti jednog koša, niti jednog gola. Borimo se i na mišiće, kako bi na području bivše ,,Ekonomije“, koja je u državnom vlasništvu, napravili jedan sportski centar malo šireg sadržaja. Nažalost, problem su imovinski odnosi. Slobodno mogu reći da ovdje ima kriminala za narednih 100 godina i to neće ići tako lako.“
Inače, kako Matić naglašava, pitanje neregulisanih imovinskih odnosa staro je tridesetak i više godina na Laušu.
Po Matiću, saradnja između gradskih otaca i savjeta mjesnih zajednica je korektna, ali sve ne teče tako glatko:
,,Ponekad smo mi naporni i sebi i gradskim ocima, ali to prosto mora tako, ako želimo nešto postići. Jer, činjenica je da pritisak građana na nas postoji sve vrijeme. Evo, konkretno, i sam Grad je pokrenuo inicijativu da se društveno zemljište vrati mjesnim zajednicama. Ja pretpostavljam da u svemu tome ima planske opstrukcije jer republička direkcija, kao prvostepeni organ, prosto ne dozvoljava da uđemo u posjed.“
Matić se posebno osvrnuo na činjenicu da krupni kapital, preko velikih građevinskih firmi, preko noći može ući u posjed i započeti izgradnju poslovnih i stambenih objekata, što predstavlja čistu dobit za Grad, a kad su u pitanju mjesne zajednice, gotovo je nemoguće ući u posjed nekog zemljišta i napraviti, recimo, neprofitni sportski objekat.
„Ono što moram napomenuti“, ističe Matić, „jeste odlična saradnja između članova Savjeta mjesne zajednice Lauš 1“.
,,Savjet je jedinstven zbog interesa građana. Činjenica je da se većinska vlast SNSD-a ne može prenebregnuti, ali isto tako mi imamo i nezavisne kandidate, ljude iz drugih stranaka koji jako dobro surađuju.“
,,Ono što moram na kraju reći je inicijativa da se na Laušu izgradi mikro-administrativni centar, da lokalno stanovništvo za svaku sitnicu ne ide do Gradske uprave i kancelarije br. 16.“
Matić je rekao da postoji dobra volja i gradskih otaca da se to uradi, ali su opet, po ko zna koji put, prepreka neriješeni imovinski odnosi.
Centar 1: Mjesne zajednice su čista formalnost
Član Savjeta mjesne zajednice Centar 1 Goran Lazarević nimalo nije optimističan po pitanju funkcionisanja mjesne zajednice.
,,Nominalno govoreći, mjesna zajednica Centar 1 ima 9 odbornika, koji na prijedloge građana dostavljaju razne inicijative Gradu“.
Lazarević navodi da samo ime mjesne zajednice sugeriše da ljudi nemaju nekih velikih, bar infrastrukturnih problema, ali da to i nije baš tako.
,,Svjedoci smo da i u Centru 1 i te kako ima problema. Od parkinga do ulične rasvjete. Ne treba smetnuti sa uma i nedostatak sportskih terena. Zelenila u centru gotovo i nema.“
„U teoriji, mjesna zajednica treba da bude link između običnih ljudi sa njihovim problemima i Grada, međutim to na terenu i nije baš tako“, navodi Lazarević i dodaje:
,,To je najveći problem. Nije stvar u savjetima mjesnih zajednica, nego u određenim ekonomskim i prije svega političkim previranjima iza scene, zbog kojih nema rješavanja konkretnih problema na terenu. Tu prije svega mislim na parking prostore, gdje je zajednica etažnih vlasnika ostala bez istih jer ih je grad preko noći uzurpirao i naplaćuje iste.“
Poseban problem po Lazareviću jeste nedostatak sportskih terena.
,,U posljednje vrijeme, niti jedan sportski teren nije od strane Grada ni rekonstruisan niti napravljen.“
Lazarević se posebno osvrnuo na spregu apatije domaćeg stanovništva i netransparentnosti gradskih otaca, kada je u pitanju rad savjeta MZ.
,,Nažalost, politika na ovom području u zadnjih, slobodno mogu reći deceniju je takva da se radi kako bi građani došli do što manje informacija i kako bi im se faktički onemogućilo da učestvuju u lokalnoj vlasti. “
,,Politička piramida moći je uspjela da toliko dezinformiše i podijeli građane oko najobičniji životnih problema da oni niti su obaviješteni, niti su u stanju da se nose sa istima.“
Lazarević na kraju zaključuje kako je solidarnost među ljudima, koja ih je prije krasila, prosto nestala. Sa druge strane, politički centri moći su dovođenjem ljudi u stanje opšte apatije pretvorili i MZ, kao i savjete istih, u puke formalne punktove, koji, osim ako su u pitanju lični interesi pojedinaca bliskih vlasti, ne učestvuju bog zna kako u javnom životu.
Lazarevo/Budžak: Radi se gradi se, ima se može se
Iz odgovora Igora Vidovića, predsjednika Savjeta mjesne zajednice Lazarevo/Budžak zaključujemo da je u ovoj mjesnoj zajednici sve u znaku gradnje.
Vidović ističe kako je posebno interesantan period tokom posljednje 4 godine, uključujući i ovu:
,,Otvorena je saobraćajnica Bulevar Milutina Milankovića sa svim pratećim elementima (biciklističke i pješačke staze, rasvjeta, semafor,parkovske klupe), spoj Zapadnog tranzita i Trapiskog mosta.“
“Rekonstruisali smo i obnovili autobuske nadstrešnice, izgradili kanalizaciju u ulicama: Poljski partizanski bataljon, Branka Perduva, Moravska, Savska, Dunavska, Majora Drage Bajalovića.”
Pored toga, Igor Vidović navodi kako je veliki broj ulica ili nanovo asfaltiran ili obnovljen i repariran.
Međutim, prvi čovjek Savjeta mjesne zajednice Budžak kaže da ne ide sve tako lako i da postoje problemi na terenu:
,,Građani ne poznaju ulogu i nadležnosti Savjeta mjesne zajednice, pa često smatraju da smo mi odgovorni ako se njihov problem ne riješi. Pored toga, postoje nesavjesni građani koji uništavaju javna dobra.
Vidović ističe da je nekada prisutan i javašluk kod nekih radnika Administrativne službe, koji bi trebali biti sankcionisani.
Međutim, bez obzira na stranačku pripadnost, po riječima Vidovića, saradnja među članovima Savjeta, kao i sa Gradom, na visokom je nivou, mada ima i izuzetaka:
,,Članovi Savjeta u Lazarevu 1 i Lazarevu 2 su već drugi mandat iz jedne partijske opcije SNSD-a, meni je ovo drugi mandat kao predsjedniku, a saradnja u oba savjeta je odlična. U našem je Savjetu formirano više komisija koje olakšavaju rad: Omladina, Sport, Porodica, Komunalna pitanja i Ekologija.”
”Saradnja sa predsjednikom Skupštine i Gradonačelnikom, a i sa nekim načelnicima (Privreda, Društvene djelatnosti, Opšta uprava, Finansije, inspekcijski poslovi, Službe Skupštine Grada) je odlična, a sa nekim....” odgovorio je Vidović.
Vidović naglašava kako postoji zainteresovanost građana za rad Savjeta mjesne zajednice i potencira neke neriješene probleme koji su prioriteti:
,,Od neriješenih krucijalnih problema za naredni period, vidim rješavanje pitanja Atomskog skloništa koje je odmah uz OŠ Borisav Stanković. Dogurali smo do faze da ono ide na prodaju, ali kada će se to desiti treba pitati Grad na jednoj od narednih sjednica.”
Mjesna zajednica Budžak, barem sudeći prema izjavi našeg sagovornika, i nema posebno velikih problema.
Borik 2 bez problema
U pozitivnom tonu nastavljen je razgovor i sa Dragom Dragićem, prvim čovjekom Savjeta mjesne zajednice Borik 2. On je za BUKU posebno pohvalio rad ovog Savjeta, te uvezanost i saradnju sa gradskim čelnicima.
Dragić je istakao kako je Mjesna zajednica Borik 2 jedna od najvećih mjesnih zajednica na području Banjaluke, te dodao: ,,To je mjesna zajednica koja ima riješenu, maltene kompletnu infrastrukturu. Dakle, MZ je u najužem području grada i sasvim je normalno da je većina problema riješena.“
Dragić je istakao kako ne bi bilo fer da se iz razvijenih mjesnih zajednica prema Gradu postavljaju veliki i nerealni zahtjevi, nauštrb nerazvijenih, prigradskih zajednica.
,,Grad Banjaluka zato pokušava da raspoređuje sredstva prema stvarnim zahtjevima zajednica i da se shodno tome i ponaša. Pojačanim ulaganjem od strane Grada, pokušavaju se dovesti u red neke osnovne infrastrukturne stvari i normalan život građana.“
Dragić je u razgovoru više puta naglasio kako između Grada i svih mjesnih zajednica postoji veliko razumijevanje i solidarnost po pitanju svih problema, koji se na ovaj način ubrzano rješavaju.
Prvi čovjek Savjeta mjesne zajednice Borik 2 za BUKU je kazao da pokušava da bude realan i da njegove mjesna zajednica nema previše zahtjeva prema Gradu. Pohvalio je rad članova Savjeta mjesne zajednice, koji se dobro slažu, a uredno funkcioniše i rad Crvenog krsta, penzionerski i šahovski klub.
Ipak, postoji jedan problem koji, čini se, najviše tišti stanovnike ove mjesne zajednice, a koji Dragić izdvaja kao prioritet.
,,Prioritet svih prioriteta je pitanje izgradnje novog objekta za smještaj Mjesne zajednice. Ovaj objekat u kome je sad smještena MZ je starijeg datuma izgradnje, dotrajao je i više nije funkcionalan. Međutim, mi već vršimo dogovore sa predstavnicima administrativne službe Grada. Nama je obećano da će novi objekat biti u sklopu zgrade Titanik, gdje je smješteno odjeljenje administrativne službe Grada.“
Dragić je rekao da očekuje kako će rješenjem tog problema u Boriku biti riješena sva goruća pitanja.
Starčevica: 30 000 ljudi, 30 000 problema
Posve drugačiju situaciju zatičemo u najvećoj gradskoj mjesnoj zajednici, Starčevici. Barem prema tvrdnjama Predsjednika Savjeta Branislava Vučića.
,,Starčevica je unazad 20 godina klasičan geto! Zašto to kažem? Pa, 30 000 stanovnika je osuđeno da na Starčevici može od svih stvari završiti samo osnovnu školu i tu sve staje. Naše vlasti su se potrudile da nas ubijede u to i da osjetimo kako je živjeti u getu.“
Vučić kaže da stanovnici Starčevice moraju svakodnevno odlaziti u administrativni centar grada jer ,,Sve što nam treba po pitanju administracije nedostaje Starčevici“ i naglašava kako je ovo naselje sa najviše stanovnika i najviše problema:
,,Mi već 20 godina slušamo priču kako ćemo dobiti osnovnu školu. Poznajem klince koji su upisali srednju školu, koji su se kasnije poženili i poudavali, dobili svoju djecu, a još su od svojih roditelja čuli priču o otvaranju nove osnovne škole.“
Pored škole, Vučić navodi da je opšte poznata katastrofalna situacija sa gradskim grijanjem, čestim nestancima električne energije i vode, te komunalnim uslugama.
,,Menadžment Toplane je rigorozan kad njima neko duguje novce. U stanju su da vas tuže zbog duga iz npr. 2006. kad ionako nije bilo kvalitetnog grijanja, a u suštini, mi obični ljudi kreditiramo Toplanu kako bi uredno radila. Evo, Grad će se zadužiti za novih 22 miliona maraka kako bi ista funkcionisala, što je skandalozno.“
Vučić je istakao da je fascinantno kako grad ne prepoznaje potrebu jedne mjesne zajednice sa preko 30 000 ljudi za mjesnom tržnicom.
,,Nemoguće je da ne postoji ekonomska isplativost ovakvog objekta, prije će biti da se neko nije mogao ,,ugraditi“ prilikom izgradnje istog, pa je to stvarni razlog nepostojanja tržnice“, navodi Vučić.
Vučić nije propustio priliku da kaže kako su policijske patrole dosta rijetke, iako postoji veliki problem sa narkomanijom i delikvencijom na Starčevici. A svi ovi problemi su posljedica nepostojanja adekvatnog centra za mlade.
Ono što je zanimljivo u vezi sa Savjetom mjesne zajednice Starčevica, jeste to da ga čine uglavnom nestranački ljudi, nezavisni kandidati, koji su na demokratskim izborima, uz opstrukcije, došli na vlast i pokazali da je moguće djelovati u lokalnoj zajednici ako se pokaže minimum demokratske obrazovanosti i znanja o paticipativnoj demokratiji.
Pa ipak, nije sve išlo tako lako, ističe Vučić i dodaje : ,,Mi smo za izbore za Savjet MZ saznali slučajno zato što je do tada praksa bila takva da se šturim obavještenjem stranački ljudi okupe i izbori se formalno i brzo završe. Tako je u zadnjih 8 godina vladajući SNSD imao svoje ljude na čelnim mjestima na Starčevici.“
Važno je napomenuti da članovi Savjeta ove mjesne zajednice volontiraju, što je zaista rijetkost. Oni se, naime, odriču svog honorara i svaki mjesec stipendiraju dvije djevojčice iz OŠ ,,Branko Radičević“, kupili su inhalatore, drva za socijalno ugrožene porodice...
Iako se iz gore navedenih izjava naših sagovornika može steći utisak da se radi o pet mjesnih zajednica u pet gradova, na pet različitih strana svijeta, dakako da to nije slučaj.
Svi dijele isti grad, sa gotovo istim problemima. Ovim smo samo pokazali kako predstavnici mjesnih zajednica doživljavaju svoju lokalnu sredinu. Ukoliko smatrate da iskazi pojedinaca nisu u skladu sa stanjem na terenu, problem nije u tim ljudima nego u vama, jer ste možda mogli izabrati druge, kvalitetnije predstavnike, a možda vam je i ovako dobro.
Šta su to mjesne zajednice?
Mjesna zajednica se osniva za jedno naseljeno mjesto, više međusobno povezanih manjih naselja ili dio većeg naselja, koji u odnosu na ostale dijelove čine zasebnu razgraničenu cjelinu.
Prijedlog za osnivanje mjesne zajednice može dati najmanje 10% birača upisanih u popis birača naseljenih mjesta za čije se područje predlaže osnivanje mjesne zajednice, te razna udruženja građana sa tog područja. Prijedlog o osnivanju mjesne zajednice smatra se prihvaćenim ako za prijedlog glasa nadpolovična većina svih birača upisanih u popis birača naseljenih mjesta za čije se područje predlaže osnivanje mjesne zajednice.
Mjesna zajednica je nadležna za iniciranje i organizovanje poslova koji neposredno utiču na svakodnevne potrebe, život i rad građana, kao što su:
1. izgradnja i održavanje puteva, kanalizacije, vodovoda, javne rasvjete i drugih komunalnih potreba,
2. uređenje naselja, izgradnju i održavanje parkova, nasada, dječijih igrališta, sportskih objekata i slično.
3. čišćenje javnih površina, odvoz smeća, odvođenje atmosferskih voda i zaštita okoline,
4. obavljanje drugih lokalnih poslova od interesa za život i rad građana u mjestu stanovanja.
Savjet mjesne zajednice donosi program rada Savjeta mjesne zajednice, finansijski plan i završni račun, poslovnik o svom radu i obavlja druge poslove koji su od značaja za građane sa područja mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice iz reda svojih članova bira predsjednika Savjeta mjesne zajednice.
Trajanje mandata predsjednika i članova Savjeta mjesne zajednice usklađen je sa trajanjem mandata članova. I ono što je posebno bitno za građane jeste da članove savjeta mjesnih zajednica biraju oni sami, na demokratskim, legalnim i tajnim izborima.
