<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Banjaluka: Stanivuković i Ilić otvorili most od 3,8 miliona KM koji ne mogu koristiti osobe sa invaliditetom i majke sa djecom u kolicima

MOST

Slučajna ili namjerna greška?

15. juli 2021, 10:08

 

Prije nekoliko dana nakon što je izdata upotrebna dozvola novoizgrađeni most u Srpskim Toplicama/Šeheru stavljen je u funkciju. Otvaranju mosta prisustvovali su gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i predsjednik Skupštine Grada Mladen Ilić. Ukupna vrijednost investicije oko 3.8 miliona KM, od kojih je ove godine izdvojeno 300.000 KM kako bi most, prema riječima Stanivukovića, imao sve potrebne sadržaje – adekvatne pristupne saobraćajnice, rasvjetu, ogradu i slično. Novi most u raspona je 62 metra i ukupne širine 11 metara – sa dvije kolovozne trake i dvostranim trotoarima. Sve bi ovo bilo dobro da sam most ima pristup da pješački prelaz na njemu koriste osobe sa invaliditetom, ali takav pristup nije napravljen na prelazima za pješake.

 

 

Da li je došlo do namjernog ili slučajnog propusta ostaje da vidimo kad dobijemo odgovore od nadležnih institucija kojima smo se obratili.

Banjalučanka Biljana Nedić kaže da ne zna na koji način funkcionišu nadležnosti ljudi koji su radili na projektu, ali je očigledno da to ne daje rezultate kakvi bi trebali da budu.

“Iskreno, sumnjam u to da je projekat urađen bez rampi koje OSI, majke sa kolicima za bebe i stariji ljudi koriste. Po nekim pretpostavkama, problem se desio u toku radova, a koji kasnije oni koji su kontrolisali te radove nisu uočili, a onda ni oni koji su dali upotrebnu dozvolu. Rješenje za to je da se ispravi greška, ali i da se na neki način sankcionišu oni koji su napravili propust kako se on ne bi tako često dešavao”, rekla je za BUKU Biljana.

Dodaje da ovo nije prvi slučaj da se poslije novogradnje ljudi bune jer nije obezbijeđen pristup za sve građane.

“Meni je najmanje bitno ime i prezime, ili ustanova koja je napravila propust, važno mi je da se riješi i da se što manje ponavlja ista greška. Mi imamo mnogo problema, gorućih, kao što je, naprimjer, nabavka ortopedskih pomagala, gje je stvarno situacija ozbiljna i alarmantna, a bavimo se ovakvim ‘sitnicama’. Stvarno je neshvatljivo da se to dešava sad kada se tako mnogo priča o tome, kada je zakonska regulativa na našoj strani i onda se to ne ispoštuje. O starim gradnjama da ne govorim, tu je uvijek odgovor da ne mogu naći arhitektonsko rješenje, danas, kada se prave podzemni putevi, ispod vode, kroz planine, ljudi putuju na druge planete, a mi nemamo rješenje za prilaz jednoj zgradi, smiješno i žalosno”, ističe Biljana.

 

Dragan Kabić, koordinator programa Transport iz Centra za životnu sredinu kaže da je Bosna i Hercegovina, a samim tim i Banjaluka, Narnija što se tiče dobijanja upotrebnih, ali i građevinskih i ekoloških dozvola inače.

“Tako da ovaj primjer nažalost više i ne začuđuje nikoga. Ovakva praksa je ustaljena već decenijama u Banjaluci, pa su osobe sa invaliditetom, osobe sa poteškoćama u kretanju, osobe sa pomagalima pri kretanju, majke sa djecom u kolicima i slično, od dijela generalne populacije postali marginalizovana grupa. Ova greška se može veoma lako i brzo ispraviti u ovom slučaju - nivelisanjem trotoara u pješački prelaz, ali ostaju upravo ta pitanja - da li će neko početi odgovarati za greške koje su napravaljene? Da li će se uspostaviti praksa da se greške ne ponavljaju”, rekao je Kabić za BUKU.

Dodaje da je teško reći ko je zakazao pri nastajanju problema - da li je to projektant, izvođač ili nadzor?

“Nadzor je trebao da bude vršen od strane Odjeljenja za saobraćaj i puteve grada Banjaluka, ako se ne varam, te bi najveća odgovornost tu i bila na ovom Odjeljenju. U svakom slučaju, jednostavno je shvatiti da je po izvršenoj izgradnji, za puštanje u upotrebu krivac onaj ko je dao upotrebnu dozvolu za nešto što ne ispunjava uslove, a to je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske”, kaže naš sagovornik.

 

Kabić napominje da se ovakvi propusti se ne smiju dešavati, ali nastaviće se dešavati dok god fokus pri planiranju, gradnji i nadzoru budu motorna vozila umjesto ljudi i sve dok rad u institucijama i javnim preduzećima bude izbjegavanje krivične odgovornosti umjesto odgovornog obavljanja posla.

Pitanja o ovom slučaju poslali smo Gradskoj upravi Banjaluka i Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i objavićemo ih kad dobijemo odgovore.