Bh. poljoprivrednici postavili ultimatum: Zaštita domaće proizvodnje ili izlazak na ulice

Mali broj bh. poljoprivrednika koji nisu odustali od ovog posla kažu da se nalaze na rubu, da su izgubili strpljenje i da će izaći na ulice ukoliko institucije BiH hitno ne uvedu mjere zaštite domaće proizvodnje. Nadležnim institucijama su u petak uputili zahtjeve i dali rok od mjesec dana ih ispune ili u protivnom izlaze na ulicu i blokiraju granične prelaze.

Tatjana Čalić / 30. Maj 2016

Domaća poljoprivreda nikada nije bila u lošijoj situaciji. Nastranu što nemamo državne programe i projekte  poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, ali činjenica da zbog višemjesečnog kašnjenja isplate podsticaja, mnogi nisu uspjeli zasijati svoja polja, zaista je poražavajuća. Dodamo li ovome i činjenicu da je većina voća i povrća koje se može naći u supermarketima i tržnicama iz uvoza, postavlja se pitanje imamo li mi uopšte domaću poljoprivrednu proizvodnju i, ako je imamo, gdje se ona danas nalazi.

Mali broj bh. poljoprivrednika koji nisu odustali od ovog posla kažu da se nalaze na rubu, da su izgubili strpljenje i da će izaći na ulice ukoliko institucije BiH hitno ne uvedu mjere zaštite domaće proizvodnje. Nadležnim institucijama su u petak uputili zahtjeve i dali rok od mjesec dana ih ispune ili u protivnom izlaze na ulicu i blokiraju granične prelaze.

Traže uvođenje prelevmana na uvoz poljoprivrednih proizvoda u stoodstotnom iznosu, sezonska ograničenja za voće i povrće, obavezno deklarisanje robe na prodajnim mjestima, zaštitu uvoza svih kategorija svinjskog i junećeg mesa iz EU i zemalja članica CEFTA po tarifnim oznakama koje su dostavili nadležnim institucijama, te "plavi dizel" do 1. jula.

Traže i da im se izmire dugovanja za podsticaje. Samo se za prošlu godinu poljoprivrednicima u RS duguje 17 miliona maraka. Bez tekuće godine.

Neodgovorna politika institucija BiH

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja  poljoprivrednika Bijeljina,  kaže da su zahtjevi nadležnim institucijama upućeni, a ukoliko se ne riješe do 27. juna, poljoprivrednici izlaze na ulice i granične prelaze. Tvrdi da se već godinama poljoprivrednici dovode u zabludu, jer nadležna ministarstva tvrde da potpisani međunarodni ugovori zabranjuju i ograničavaju uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, što nije tačno.

 “Nijedan potpisani međunarodni ugovor nam ne zabranjuje i ne ograničava uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, čime se često pravdaju u resornim ministarstvima. Ovome se mora stati u kraj. Država mora zaštititi domaći agrar, kako se radi u svim zemljama svijeta. Problem su i podsticaji. Više su nego skromni, najniži u regiji, ali eto i to kasni. U više navrata smo od resornog ministarstva i usmeno i pismeno tražili da nam se dugovanja izmire, ali kažu nam da novca nema”, ističe Marinković.

Naglašava i da će, ukoliko država nastavi sa ovakvim nemarom i ignorisanjem, u potpunosti ugasiti domaću poljoprivredu, a ljude otjerati iz zemlje.

“Poljoprivrednici su u kreditima, poplava je učinila svoje, suša je učinila svoje, država je od nas digla ruke, ostao je još Bog, ali dokle. I njemu će ovo dosaditi, pa na kraju vidjećemo šta će biti”, zaključuje Marinković.

 Zašto nema sezonskih ograničenja za voće i povrće?

Sezonska ograničenja za voće i povrće jedan su od zahtjeva koje su poljoprivrednici oba entiteta u petak uputili nadležnim institucijama, a koje već godinama traže voćari i povrtlari iz RS, ali bezuspješno.

Kažu da na ovu mjeru zaštite imaju pravo jer prema 23. članu CEFTA, u cilju sezonske mjere zaštite svoje proizvodnje, svaka država može na tri mjeseca blokirati uvoz iz neke od članica CEFTA, ali da nekome u BiH očigledno nije u interesu da domaća proizvodnja opstane.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, tvrdi da zbog potpuno nezaštićene poljoprivrede i nekotrolisanog uvoza, domaći proizvođači svoje proizvode ne mogu prodati u BiH.

“Već nekoliko godina tražimo da se zaštiti rod jabuke u periodu od 1. septembra do kraja godine. To je jedina voćka koja se kod nas proizvodi iznad tržišnih potreba, a periodična zaštita njene proizvodnje omogućila bi dobru prodajnu cijenu.  Uz male podsticaje i potpuno nezaštićenu domaću proizvodnju, samo na taj način možemo biti konkurentni”, kaže Dojčinović

Kome u BiH, i zašto, nije u interesu da zaštiti domaću proizvodnju, Dojčinoviću, kao i mnogim drugim,  nije jasno.

Poljoprivrednici prinuđeni prodavati stoku

Nije jasno ni  Vladimiru Usorcu, predsjedniku Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS. Kaže da su poljoprivrednici ogorčeni, a naročito mljekari, koji već duže vremena žele izaći na ulice i tražiti ono što im pripada. Mnogi su, kaže Usorac, bili primorani prodavati stoku, kako bi obezbijedili sredstva za sjemena, đubrivo i pripremu zemljišta.

“ Kada čovjek prodaje stoku, onda je to jasan znak da je na rubu. Jer ukoliko uslijedi suša ili neka prirodna nedaća, ostaće i bez usjeva i bez stoke, biće doveden na prosjački štap”, ističe Usorac.

Nažalost,  poljoprivredna poizvodnja u našoj zemlji je već odavno na koljenima. Situacija je sve lošija iz godine u godinu i sve više poljoprivrednih proizvođača odustaje od ovog posla. Smatraju da je trenutno u našoj zemlji oko 70 posto površina neiskorišteno, ali da će situacija biti i gora, jer se niko u svijetu poljoprivredom ne može baviti bez državnih poticaja i mjera koje štite domaću proizvodnju.


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.