BiH i laganje kao oružje

<p>Sve izjave bosanskohercegovačkih političara su licemjerne a laganje je njihovo osnovno oružje i ne treba ih shvatati kao riječi stabilizatora ili destabilizatora države, već kao sredstvo zaštite vlastitih interesa</p>

Elvir Padalović / 09. Mart 2011



Hapšenje generala Divjaka u potpunosti je zasjenilo šestomjesečnu bezizlaznu situaciju u vezi sa formiranjem vlasti u BiH. Drugorazredni događaj prevladao je u svim medijima i ponovo pogoršao ionako napetu situaciju između dva entiteta i tri konstitutivna naroda u ovoj državi. Prema tako nametnutnim temama, gladnih građana više nema, protesti koji treba da se dese u Banjaluci 19.marta nekako izgledaju smiješno i teatralno u odnosu na aktuelne proteste u odbranu lika i djela Jovana Divjaka. Drugim riječima, hapšenje penzionisanog generala nije se moglo dogoditi u boljem trenutku po naše političare, a u gorem po građane ove zemlje. 

Konstituisanje vlasti bez HDZ-ova

Situacija oko formiranja vlasti u BiH bi se ove sedmice mogla pretvoriti u politički debakl ili u nevjerovatan uspjeh. Naime za ovu je sedmicu najavljeno da će stranke predvođene SDP-om i SDA održati konstituirajuću sjednicu federalnog Doma naroda. Nakon toga bi,kako je najavljeno, uslijedio izbor premijera te predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

U saopštenju koje su zajedno potpisale stranke SDP – SDA, koje su potpisnice programske platforme na nivou BiH i Federacije, se navodi kako su “ građani Bosne i Hercegovine postali taoci neodgovorne i neustavne politike dva HDZ-a koji vrše višemjesečnu blokadu uspostave zakonodavne vlasti u Federaciji BiH time što ne dozvoljavaju da se u tri kantona u kojima oni imaju skupštinsku većinu izaberu delegati za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH”

Mišo Relota, portparol HDZ BIH je ragujući na saopštenje dvaju stranaka kazao da "to što SDP želi da sazove sjednicu Doma naroda je protivzakonito i protivustavno. Centralna izborna komisija (CIK) BiH je više puta naglasila da želje SDP-a predstavljaju nelegitiman čin koji nema uporište u Ustavu i zakonu", rekao je on.

Relota je kazao da je sve što posljednjih mjeseci dolazi iz ove partije samo "lažno mazanje očiju javnosti".

Iz HDZ BiH je ranije saopšteno kako ova stranka „ostaje pri stavu da vlast na svim nivoima treba hitno da formiraju stranke koje imaju većinski izborni legitimitet u sva tri konstitutivna naroda, a to su u ime hrvatskog naroda HDZ BiH i HDZ 1990”

Njihov stav je jasan. “Samo ovako konstituisana vlast imala bi neophodan politički kapacitet na svim nivoima vlasti kako bi se mogle provesti sve nužne reforme''

Portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar je podsjetio da konstituisanje Doma naroda Federacije BiH, bez prethodnog izbora delegata iz svih deset kantonalnih skupština, nije ustavno. "Zašto se kreće u tu akciju, ako nekome nije cilj destabilizacija države? Ako bi taj čin bio izveden, imali bismo potpuno neustavnu poziciju", kazao je Vegar.

Zlatko Lagumdžija , lider SDP BIH rekao je medijima kako mora biti uvažena činjenica da su stranke potpisnice političke platforme - stranke koje predstavljaju građane ove zemlje, ali i stranke koje predstavljaju i Srbe i Hrvate i Bošnjake u mjeri u kojoj su građani za njih glasali”

”Nije moguće izbaciti ove stranke ( Narodna stranka radom za boljitak i HSP BiH, op. E.P ) iz vlasti zato što im HDZBiH ne da štambilj da su oni pravi Hrvati. Kada budu ukinuti štambilji za nacionalni ekskluzivitet onda možemo razgovarati o tome kako ići dalje"  poručio je Lagumdžija.

On je ponovio “kako bi volio da su u čitavom procesu učestvovala i dva HDZ-a jer bi to, kako je naglasio, bilo kvalitetnije rješenje i sa manje trzavica i manje trauma”.

Dva koncepta o vlasti – laž?


Netom nakon izbora u Bosni i Hercegovini, počela je da se plasira priča o dva koncepta uređenja i vođenja BiH. Na jednoj strani, ojačan snagom svog izbornog rezultata, SDP je počeo da provodi namjeru konstituisanja vlasti po principima koji bi u drugim zemljama bili i logični i normalni, međutim u ovoj partiji su izgleda zaboravili jednu suštinsku stvar – da ova zemlja teško da je logična i normalna. SDP-ov “građanski i nadnacionalni koncept” dobio je solidan broj glasova koji bi ga mogao uvjeriti u ispravnost svog djelovanja, ali treba priznati da ovaj koncept nije naišao na razumijevanje kod najvećih srpskih i hrvatskih stranaka. 

Istovremeno se na drugom frontu odigralo zanimljivo koaliranje između predstavnika političkih partija iz Republike Srpske predvođenih Dodikovim SNSD-om, te hrvatskih partija na čelu sa  Čovićevim HDZ BiH. Ove dvije partije najvatreniji su zagovornici legitimiteta političkih partija koje bi trebale činiti vlast na osnovu osvojenih glasova a pripadnika jednog naroda. Činjenica je da su HDZ BiH i HDZ 1990 Bože Ljubića osvojile najveći broj hrvatskih glasova, pa bi bilo logično da predstavnici ovih partija zasjednu na vladajuće pozicije u zemlji –smatraju u ovim partijama.

Milorad Dodik konstantno upozorava kako se problem nekonstituisanja vlasti na nivou BiH nalazi isljučivo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj cvjetaju ruže, jer je tamo vlast odavno konstituisana. Za njega, i Bosna i Hercegovina i Federacija BiH su drugorazredne zajednice.

“Dodik je najbolji primjer neoliberalnog privatizatora koji je ispekao zanat laganja i manipulisanja”, smatra Vuk Bačanović, istoričar. Prema Bačanoviću, “dovoljno je pogledati nekoliko njegovih intervjua za različite medije, da se utvrdi njegova igra u čijoj je osnovi, takodjer, rad za klasu tranzicijskih tzv. kontroverznih biznismena kojoj i sam pripada i u njenom interesu instrumentalizira intervju koji radi”.

“U pogledu Dodikovog manevra, evo jedne usporedbe. Zamislite problematičnu četvrt razdijeljenu u tri zone gdje u svakoj vlada jedan kriminalni gang. Jedan gang se spori sa drugim, dok treći to koristi ne bi li ojačao svoje poslovanje na račun druga dva”, kaže Bačanović za BUKU.

Postavlja se pitanje da li način konstituisanja vlasti koji propagiraju Dodik i Čović, prihvatanjem isključivo nacionalnog glasanja i biranja, treba biti definisan nekim novim izbornim zakonom, kako bi svaki narod u budućnosti pojedinačno glasao za „svoje“?

Ispravno je da se SDP BiH  poziva na legitimet dobiven na izborima od strane građana, a ne pripadnika nacije, tu nema ništa sporno. Međutim, Bosna i Hercegovina ne funkcioniše na tom principu gotovo pa nikako, te se u jednoj fazi konstituisanja vlasti moraju uvažiti i principi nacionalnog legitimiteta. SDP je pokušao da djelimično ispoštuje ovaj princip koalirajući sa Jurišićevim HSP-om, te Lijanovićevim Radom za boljitak, međutim, s obzirom na stavove HSP BiH iz prošlosti, teško da se ovakva iznuđena koalicija može ičim opravdati.

U ovom momentu je gotvo pa nemoguće pomiriti koncept nacionalnog odnosno etničkog legitimiteta na jednoj, te izbornog legitimiteta na osnovu prostog prebrojavanja glasova na drugoj strani, ukoliko uopšte prihvatimo tezu da takva ideološka podjela postoji, te da to nije puka predstava u režiji domaćih političara.

“Problem je u tome što se ovdje radi o svojevrsnoj kamuflaži -političkoj prijevari”- smatra Ivan Lovrenović, književnik i publicista

”Naime, nikome od navedenih nije ni do kakvih koncepata, riječ je samo o golom otimanju za veći komad vlasti, koje se kamuflira velikim pričama o dva koncepta, građanskom i nacionalnom, na što javnost nasjeda kao na ozbiljnu priču, te im tako stvara savršenu scenu i alibi za njihovu vučju borbu”, kaže Lovrenović za BUKU.

“Tko zastupa koji politički koncept, i kako je moguće naći rješenje za uravnoteživanje tih koncepata u ustavnim i institucionalnim aranžmanima - to ćemo vidjeti tek kada se o tome povedu ozbiljni razgovori u okviru procesa ustavnih promjena”, smatra on.

“Samo, kada ćemo to uopće dočekati s ovako neodgovornim a nezajažljivim političarima i strankama?” pita se Ivan Lovrenović

“Sve izjave bosanskohercegovačkih političara su licemjerne a laganje je njihovo osnovno oružje i ne treba ih shvatati kao riječi stabilizatora ili destabilizatora države, već kao sredstvo zaštite vlastitih interesa” dodaje Vuk Bačanović

Prema Bačanoviću, “treba samo usporediti ekonomske platforme ovih stranaka i shvatiti da ni jedna od njih neće i ne može dovesti do zaustavljanja ekstremnog klasnog raslojavanja u BiH. U tom kontekstu dakle građani trebaju posmatrati i jedne i druge, a ne u kontekstu fetiša zajedničke države ili trećeg entiteta za koje se navodno zalažu”.

Nazire li se u ovakvoj konstelaciji snaga uopšte neko rješenje?

Vuk Bačanović smatra kako rješenje nije nemoguće naći.

”Buržoazije i partije koje ih zastupaju, budući da su suštinski trgovci, uvijek na kraju ugovore cijenu. Pitanje je samo ko će biti oštećen i ko će se zbog te štete spremati osvetu i kad tad dobiti priliku za njenu realizaciju, naravno na štetu većine radnih ljudi u BiH”, dodaje on.


Postizborna retorika – Tripoli, Valter i Slobodan Milošević

Ono što karakteriše konstituisanje vlasti u BiH, a u kontekstu krajnjeg roka za postizanje dogovora, jesu nešto radikalnije izjave domaćih političara no inače. Protekle je sedmice bh javnost u RS i Federaciji ostala zatečena izjavama lidera SDP BiH Zlatka Lagumdžije da “ukoliko do kraja marta ne bude formirana vlast u FBiH i na državnom nivou, ulice Tripolija biće Disneyland u odnosu na ono što bi se moglo desiti ovdje”.  U sličnom tonu, prvi čovjek  SDP-a je poručio: "Oni koji žele da blokiraju i da uvode haos, neka im je Bog na pomoći."

„On na pušku poziva već od dana izbora - da će on to silom upostaviti i uraditi, ne samo u Federaciji nego u BiH. Zato govorim - potpuno ista paralela sa Miloševićem i njegovim vremenom", rekao je Ivo Miro Jović, funkcioner HDZ BiH.

BUKA je već pisala o izjavi Zlatka Lagumdžije, koju su mediji u Republici Srpskoj dočekali na nož, jedva čekajući da pokažu i dokažu “prljavi” naum predsjednika SDP-a.

Suludo je tumačiti njegove izjave kao poziv za rat. Međutim, treba priznati da je Lagumdžijina izjava bila dosta nepažljiva i nepromišljena, u najmanju ruku nediplomatska. Da li su ovakve i slične izjave, te oštre reakcije na njih, produkt panike zbog nemogućnosti dogovora, ili se radi o nečemu drugom?

“Ako političare hvata panika zbog nekonstituisanja vlasti, to je njihov problem”, smatra Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke.  “Nismo birali paničare, već one koji će preuzeti odgovornost u zemlji.”

”Očito da smo izabrali neodgovorne političare, koji ne samo da nisu bili u stanju ni pet mjeseci nakon izbora formirati vlast, već su toliko neodgovorni da se igraju, istina verbalno, čak i sa mračnim scenarijima i krvavim raspletima”, smatra Topićeva u izjavi datoj za BUKU.

“Takve izjave općenito su karakteristične za jedan soj naših ‘demokratskih’ političara. Lagumdžija i Dodik samo su najplastičniji primjeri. Lagumdžijin ‘Valter’, ‘Tripoli’, ‘RS kao Istočna Njemačka’, Dodikovo ‘Sarajevo-Teheran’, psovke i uvrede na otvorenoj sceni, itd, itd.”, kaže Lovrenović.

Lovrenović dodaje kako ove izjave “svjedoče o manjku opće kulture, o niskom nivou intelektualnosti, o elementarnom neznanju s jedne strane, a o osionosti, divljaštvu, pomanjkanju ikakve autokritičke svijesti i samokontrole s druge strane, što im dolazi sa vlašću, s foteljama, s moći i s ličnim bogatstvom koje su stekli kroz obavljanje političkih funkcija”.

“Oni su ogledni primjer kako gola moć kod čovjeka ukida potrebu za mišljenjem i za elementarnom građanskom pristojnošću”, kaže Lovrenović.

“Ako će BiH biti Tripoli, a znamo da su u Tripoliju uzrok pobuna masovna nezaposlenost i siromaštvo, onda bi trebalo objasniti i ko će u toj priči biti Gaddafi, a ko pobunjenici”, smatra Bačanović.

”Izjave šarlatanskog osnovnoškolskog povjesničara i bivšeg udbaša Ive Mire Jovića, koji je svojevremeno predlagao da se za dan državnosti BiH uvede datum vjenčanja kralja Stefana Tomaša i kraljice Katarine, dakle feudalnih gospodara iz drevne prošlosti, dovoljno govore same za sebe da bi ih bilo vrijedno komentarisati”, dodaje on.

Sve priče oko legitimiteta, te isključivih nacionalnih ekskluziviteta, te priče o Tripoliju padaju u vodu kada se govori rječnikom izbornog zakona, a ne rječnikom političara. A izborni zakon je veoma jasan.

Ukoliko do 31. marta ne bude formirana vlast u Federaciji BiH, Centralna izborna komisija BiH biće prinuđena da ponovo raspiše izbore za određene nivoe vlasti. Tog datuma prestaje i privremeno finansiranje Federacije BiH, koja, ukoliko se ne formira vlast, ostaje bez novca za budžetske korisnike. A sve dok se vlast ne formira u Federaciji BiH, neće je biti ni na državnom nivou.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kazao je kako će najgore posljedice biti upravo u  Federaciji BiH jer će se u tom entitetu morati raspustiti Parlament.
”Ja ne želim ni da mislim kakve bi bile posljedice“, kategoričan je bio Valentin Inzko

Čini se kako su u čitavom procesu zaboravljeni građani ove zemlje. Dok se političari međusobno pogađaju, građani ove zemlje sve više siromaše, i oni su ti koje više hvata panika nego same političare. Političare hvata panika oko toga da li ce doći na vlast, građane od toga hoće li moći preživjeti.

”Kako su panike različite vrste, jedna je egzistencijalna, druga vlastodržačka, čini mi se, da paničarska retorika političara ne nailazi na plodno tlo među građanima. Ne, barem u ovom trenutku”, kaže Tanja Topić.
Sudeći prema aktuelnoj situaciji i koristeći se rječnikom bh političara može se zaključiti kako je ona veoma daleko od one koja vlada u Diznilendu, ma koliko nas lideri BiH ponekad podsjećali na likove iz crtanih filmova.


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.