I baš zbog toga, svako pominjanje NATO, MAP-a (Akcioni plan za članstvo) ili ANP-a kod nas donosi najmanje dva potpuno dijametralna tumačenja istog.
Zbog toga, nakon više od godine potpune blokade imamo situaciju u kojoj je obično ažuriranje internet stranice NATO-a donijelo novi politički sukob i tumačenja saranje BiH sa Alijansom.
Naime, NATO je prije nekoliko dana potvrdio da je BiH učesnik u MAP-u, odnosno ažurirao iste podatke koji su tu stajali i prošle godine u ovo doba. A prema onome što je napisano BiH je zajedno sa Sjevernom Makedonijom trenutna učesnica u Akcionom planu za članstvo (MAP), ali i da to ne prejudicira odluku Saveza o budućem članstvu države.
Ovo je odmah izazvalo nova tumačenja o status BiH i njenom putu ka NATO paktu, na šta je reagovao i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a koji je rekao da BiH jeste u MAP-u, ali od ranije, te da on to nije mogao zaustaviti.
“Ja nisam mogao da ukinem MAP. Volio bih da jesam, ali nisam, jer je za to potrebna saglasnost u okviru Predsjedništva BiH. Ali ono što sam učinio jeste da se onemogući Akcionio nacionalni plan i da se putem nekog dokumenta koji se zove “reforme” pokuša održati neki oblik saradnje sa NATO-m i mi to tako radimo”, rekao je Dodik.
Na sve to su eksprenso reagovali i iz SDS-a iz kojeg traže hitnu sjednicu Narodne skupštine tog entiteta, jer su razočarani činjenicom da je NATO ažurirajući svoju web stranicu potvrdio da je BiH dio Akcionog plana za članstvo (MAP).
Iako je jasno da je BiH u MAP-u, članica NATO-a neće postati dok se sve strane u BiH ne usaglase i jednoglasno to ne potvrde.
Ipak, opozicija u RS se osjeća izdatom i želi Dodikovu odgovornost, jer smatra da je potpisom Programa reformi BiH odveo ka NATO-u.
"Poslije priznanja Milorada Dodika, člana Presjedništva BiH, da je Bosna i Hercegovina u MAP-u, treba nam hitna sjednica Narodne Skupštine Republike Srpske", izjavio je danas Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke.
Poručuju da je, nakon što je NATO zvanično objavio da je BiH u MAP-u, jasno da je aktivacija MAP-a, koji je do tada mirovao, pokrenuta dostavljanjem Programa reformi u sjedište NATO-a.
"Sada je Bosna i Hercegovina u istom statusu sa Sjevernom Makedonijom, odnosno čeka u redu za članstvo o kome mi više ne odlučujemo", kazao je Šarović.
Sa druge strane portparol SNSD-a Radovan Kovačević tvrdi da u opoziciji nastavljaju da obmanjuju javnost potpuno lažnim i neprovjerenim informacija navodeći da je jedina istina da BiH nije aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO-u, nije usvojila godišnji nacionalni plan za članstvo u NATO-u i da je prekinula put ka NATO-u s obzirom na to da je usvojila Program reformi.
"Program reformi je dokument o saradnji sa NATO-om u kojem po prvi put ne piše da BiH teži ka tome da postane član NATO-a, već da se članstvo u NATO-u više ne prejuducira, odnosno da se više ne razmatra i nije na dnevnom redu", naglasio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, činjenica je da je NATO ažurirao stranicu o BiH s obzirom na to da je to morao učiniti zbog novosnastalih okolnosti.
"Ali je činjenica i da na toj stranici jasno piše da se članstvo u NATO-u ne prejudicira. Dakle, u skladu sa Programom reformi BiH eventualnu odluku o članstvu u NATO-u donosiće Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH gdje Republika Srpska ima svoje predstavnike koji imaju pravo veta i entitetskog glasanja, a oni će svoje odluke donositi na osnovu odluka institucija i građana Srpske", istakao je Kovačević.
Bivši ministar spoljnih poslova Bi Hi poslanik u Narodnoj skupštini RS Igor Crnadak podržava svoje kolege iz SDS-a i navodi da je prihvatanje MAP-a bila cijena za ulazak SNSD-a u vlast.
“To danas dobija potpuno jasnu sliku i ja mislim da nema više nikog ko to ne vidi. Ko zna šta će još oni platiti za ono što su dobili, a to je tih nekoliko fotelja u Sarajevu”, kaže Crnadak za BUKU.
Ipak, i on je potvrdio da je bih bila i prije u MAP-u.
“Mi smo u MAP-u od decembra 2018. ali je on aktiviran usvajanjem ovog Programa reformi. Mi u PDP-u smo uvijek raspoloženi i spremni da raspravljamo u Skupštini o važnim pitanjima za Republiku Srpsku i svakako ćemo učestvovati, ali mislim da je van ikakve sumnje gdje se BiH nalazi. Na kraju krajeva i sam gospodin Dodik je rekao da bi volio da je mogao da ukine MAP. Mi smo u MAP-u, radimo u MAP-u i svi koji obavljaju javne funkcije su obavezni da provode aktivnosti Akcionog plana za članstvo u koji su nas uvele posljednje odluke SNSD-a i njihovih partnera u Sarajevu”, rekao je Crnadak.
Profesor i politički analitičar Miloš Šolaja navodi da je BiH odavno u MAP-u, samo uslovno i da se ništa pretjerano nije promjenilo u posljednje vrijeme. On tvrdi da ni u slučaju da se pokaže da je Program reformi ustvari ANP niko ne može reći da će BiH bezuslovno ući u NATO.
“Odluka iz 2009. godine je bila da je BiH dio programa MAP-a, ali uslovno, a uslov je bio registracija imovine. Od tada smo mi faktički u MAP-u. Naravno, da bi počela primjena programa MAP potrebno je da se svake godine donosi taj ANP. Hrvatska je takvih prošla osam, a Sjeverna Makedonija ih je imala 19. BiH je sada poslala Program reformi u kojem nije definisano da je to Godišnji nacionalni plan, i ključna je stvar u tome što je napisano u njemu da primjena reformskih procesa ne prejudicira članstvo u NATO”, rekao je Šolaja za BUKU.
Ipak, a svako tumači da li je sad ovo MAP ili nije, kakav je on, da li je Reformski program ustvari ANP…
“Ja mislim da je to mnogo manje od onog što se predstavlja. Ali, NATO je jedan veliki tromb mehanizam i jedna obimna birokratija koja mora da svoje postojanje opravda u nekoj zemlji. Njima je jako stalo da prikažu svoj rezultat dosadanšnjeg rada, pa u okviru toga i izdaju saopštenja”, rekao je Šolaja koji navodi da tek kad NATO ocijeni da su ispoštovani svi uslovi poslaće pozivnicu BiH, koja neće doći ukoliko ne bude konsenzusa.
