Nezarađenu platu su uzimali bivši narodni poslanici, delegati u Vijeću naroda, premijeri, ministri, kao i sve druge osobe koje bira i imenuje Narodna skupština RS. Uskoro bi ovakvoj praksi mogao doći kraj, a pokretači ove priče su narodni poslanici napredne Srpske Adam Šukalo i Goran Đorđić.
Šukalo je, kao predlagač zakona, naglasio da ovu privilegiju ne poznaju zakonodavstva u regionu i da bi ona morala pod hitno da se nađe van snage.
"S obzirom na to da ovo posebno pravo ne postoji za druge građane, smatramo da ga je potrebno ukinuti. Pretpostavka je da je većina izabranih osoba na funkcije došla iz radnog odnosa, gdje im je zakonski regulisano mirovanje radnog odnosa. Na osnovu toga, ovo posebno pravo nije ni potrebno", kazao je Šukalo.
Inače, u najvećem broju slučajeva u kojima se bivši funkcioneri odlučuju za uzimanje “bijelog hljeba” riječ je o klasičnoj zloupotrebi, gdje izabrane osobe prvo koriste ovo pravo, a zatim aktiviraju radni odnos ili odlaze u penziju. Čak je bilo slučajeva u kojima se nakon jednodnevnih odlazaka u penziju i korištenja prava na "bijeli hljeb“ pojedinci vraćaju u profesionalan radni odnos kao izabrane osobe.
Ipak, iz vlasti poručuju da će se morati uraditi mnogo toga da bi došlo do ukidanja priviligije koja je u prethodnom periodu mnogo koštala građane RS.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će ova stranka podržati ukidanje "bijelog hljeba". On je naveo da SNSD želi da do prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radnim odnosima u državnim organima pitanje "bijelog hljeba" bude konkretno uređeno, da bude ustavno riješeno i vezano za sve nivoe vlasti u BiH.
"Tražimo da ovo pitanje bude riješeno jednako za cijelu BiH. Što se mene tiče, nije trebalo biti ni protekle 22 godine. Ipak, SNSD razmišlja da, kada je riječ o Nacrtu zakona o izmjenama Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave, traži stručnu raspravu o ovom pitanju, koje je u nadležnosti nižih nivoa valsti, s ciljem donošenja najkvalitetnijeg rješenja", rekao je Višković.
I u Vladi Republike Srpske su za ukidanje takozvanog "bijelog hljeba", ali iz pravnih razloga smatraju da je ta inicijativa preuranjena. Ministrica uprave i lokalne samouprave RS Lejla Rešić kazala je da predložena dva nacrta zakona neće moći odgovoriti ukidanju te funkcionerske privilegije.
“Da bi se ukinule sve povlastice, kako je to predviđeno Nacrtom zakona o izmjeni Zakona o radnim odnosima u državnim organima, trebalo bi napraviti određene izmjene u devet zakona. Između ostalog, moraju se izmijeniti zakoni o pravima i obavezama narodnih poslanika, o državnim službenicima, o republičkoj upravi, o radu, te Zakon o sprječavanju sukoba interesa u republičkim organima uprave”, rekla je Rešićeva.
I kada je riječ o Nacrtu zakona o izmjenama Zakona o statusu funkcionera jedinica lokalne samouprave, Rešić je rekla da je potrebno izvršiti određene izmjene u Zakonu o lokalnoj samoupravi i Zakonu o funkcionerima u jedinicama lokalne samouprave.
Da je odavno sazrelo vrijeme za ukidanje bijelog hljeba najbolje govore brojke, odnosno iznosi koje su za nerad uzimali narodni poslanici.
Tako su za protekla dva mandata bivši narodni poslanici u RS izvukli od građana preko 700.000 KM na osnovu “bijelog hljeba”, od čega se skoro 300.000 KM odnosi na poslanike iz prethodnog saziva koji nisu obnovili mandat.
Najzanimljiviji je slučaj Uglješe Savića, poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, koji je nakon isteka mandata 2010. godine uzimao “bijeli hljeb” 12 mjeseci, iako je zakonom predviđeno da entitetski poslanici imaju pravo na ovu privilegiju samo pola godine.
Na taj način je Savić, koji je u svom mandatu bio jedan od najneaktivnijih poslanika, zaradio 37.527 maraka, odnosno 3.147 KM svakog mjeseca i tako postao rekorder po iznosu dobijenom za nerad. Pored njega, više od 20.000 KM, u sazivu od 2006. do 2010. godine, dobili su i Muharem Murselović (Stranka za BiH), Dušan Stojičić (SDS) i Đuro Stanojević (PDP).
U nastavku vam donosimo spisak svih poslanika u posljednja dva mandata koji su uzimali “bijeli hljeb”.
ALEKSANDRA LEPIR-DALŠAŠO: 2.608,00 KM
GORDANA DUKIĆ: 3.303,00 KM
PREDRAG GLUHAKOVIĆ: 3.933,00 KM
VOJISLAV GLIGIĆ: 3.424,00 KM
PERICA BUNDALO: 2.944,70 KM
BORO RUDIĆ: 8.834,10 KM
BOŽIDAR VASIĆ: 19.788,00 KM
BRANISLAV ŠKOBO: 16.386,00 KM
DRAGAN MIKEREVIĆ: 18.715,80 KM
DRAGANA TOMAŠ: 17.748,00 KM
DUŠAN STOJIČIĆ: 20.322,00 KM
ĐURO STANOJEVIĆ: 21.702,00 KM
GORAN PERKOVIĆ: 14.455,00 KM
ILIJA VUJIČIĆ: 18.228,00 KM
JASNA LUKIĆ: 14.590,00 KM
JOVIŠA KOVAČEVIĆ: 18.876,00 KM
MILANKO MIHAJILICA: 19.350,00 KM
ZORA VIDOVIĆ: 18.635,40 KM
ALEKSANDAR GOLIJANIN: 16.704,00 KM
MIRSAD DURATOVIĆ: 16.782,00 KM
MUHAREM MURSELOVIĆ: 21.522,00 KM
NADA JOVANOVIĆ: 17.832,00 KM
NOVO GRUJIĆ: 17.010,00 KM
RADENKO ĐURICA: 17.508,00 KM
SANJA KALAJDŽIĆ: 16.062,00 KM
STOJAN LAZAREVIĆ: 16.065,00 KM
ŠABAN SIVIĆ: 19.140,00 KM
UGLJEŠA SAVIĆ: 37.752,00 KM
DIANA ČEKIĆ: 11.500,00 KM
DRAGUTIN ŠKREBIĆ: 11.604,00 KM
MIROSLAV KOJIĆ: 5.598,00 KM
MLADEN KRŠIĆ: 12.876,00 KM
NIKOLA BAŠTINAC: 6.088,00 KM
NIKOLA PERIŠIĆ: 11.300,00 KM
SNJEŽANA BOŽIĆ: 14.696,00 KM
ZORAN ĐERIĆ: 13.168,00 KM
ŽELJKO MIRJANIĆ: 10.926,00 KM
ALEKSANDAR GOLIJANIN: 10.740,00 KM
AMIR ZAHIROVIĆ: 12.464,00 KM
BEHZAD ČIRKIN: 11.700,00 KM
DALIBOR ĐURIĆ: 10.536,00 KM
GORAN MITROVIĆ: 11.196,00 KM
KOSTADIN VASIĆ: 12.876,00 KM
LJILJANA BOGDANOVIĆ: 11.552,00 KM
MIROSLAV KRALJEVIĆ: 11.044,00 KM
NENAD KESIĆ: 11.852,00 KM
PETKO STANOJEVIĆ: 11.148,00 KM
RADOMIR PAŠIĆ: 11.500,00 KM
RANKICA PANIĆ: 11.960,00 KM
RISTO MARIĆ: 11.756,00 KM
SINIŠA DODIK: 10.892,00 KM
VELIMIR SAKAN: 13.044,00 KM
