Borba za spas rijeke: Spremni smo svoju Neretvicu braniti i tijelima i svim ostalim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima

U borbi za spas rijeke Neretvice suočavamo se s velikim brojem problema, jer su na suprotnoj strani jaki i čvrsti igrači. Međutim, iza nas stoji nekoliko hiljada građana Doline Neretvice, što je naša najveća snaga i motiv da se suočimo sa svim izazovima

 

Iako su vijećnici Općinskog vijeća Konjic u februaru izglasali obustavu radova na izgradnji 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici mašine su ipak trebale početi sa radovima prošle sedmice što je bio i povod za proteste mještana Butorović Polja. Mještani su 1. juna blokirali put bagerima i mašinama koje su namjeravaju krenuti s radovima na izgradnji prve dvije mini hidroelektrane na rijeci dugoj 27 kilometara. Oni smatraju kako će hidrocentrale uništiti biljni i životinjski svijet, s naglaskom na endemske vrste koje tu žive.

Mještani koji žive u dolini ove rijeke te brojni aktivisti za zaštitu okoliša ranije su organizovali proteste, potpisivanje peticije te su angažovali advokatski tim. Obratili su se i UNESCO-u tražeći pomoć u zaštiti prirode, ali i endemskih vrsta poput potočne pastrmke i riječnog raka koji tu žive. Ističu kako institucije BiH ne čine ništa da ih podrže u njihovoj borbi za očuvanje ovog bisera te da se nadaju da će im UNESCO pružiti podršku.

Za portal BUKA razgovaramo da članovima Organizacionog odbora za spas rijeke Neretvice – Pusti me da da tečem o stanju sa rijekom Neretvicom, aktivizmom za spas rijeka, organizovanju mještana kada je spas rijeka u pitanju i drugim temama.

Kakva je situacija kada govorimo o rijeci Neretvici, koliko je ova rijeka ugrožena, ko želi da je uništi?

Posljednjih godina izgradnja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini doživljava pravu ekspanziju. Do sada ih je izgrađeno više od 100, dok je dugoročni plan izgradnja više od 400 ovih postrojenja. Na red energetskih lobija došla je i naša Neretvica, rijeka dužine 27 km, na kojoj je planirana izgradnja čak 15 mHE, ekološkog zla 21. vijeka. U našem slučaju investitor je JP Elektroprivrda Bosne i Hercegovine.

Koliko uništavanje rijeka utiče na biljni i životnjski svijet u njihovoj okolini?

Izgradnja malih hidroelektrana, pokazali su primjeri u praksi, ima poguban uticaj na biljne i životinjske vrste riječnog ekosistema. To bi u slučaju Neretvice posebno došlo do izražaja, s obzirom na to da se naša rijeka odlikuje izuzetnom biološkom raznolikošću. Ona je stanište ugroženih vrsta poput bjelonogog raka, koji se nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a, pijurice, potočne pastrmke i brojnih drugih, dok bi eventualnom izgradnjom malih hidroelektrana došlo do poremećaja režima podzemnih voda te, vrlo izvjesno, opasnosti od nestanka pitomog kestena, koji je jedan od zaštitnih znakova ovog dijela Bosne i Hercegovine.

 

Kakvi su komentari građana imajući u vidu da se često rijeke uništavaju zbog ličnih koristi?

S punom sigurnošću možemo reći da se najmanje 90% građana protivi izgradnjih mHE na Neretvici, koja nije samo obična rijeka, već dio našeg identiteta. Vidjevši brojne negativne primjere, među kojima je najpoznatiji slučaj Kraljuščice u našem komšiluku, građani su jasno i nedvosmisleno poručili investitoru, Općini i izvođačima radova da na ovaj projekat mogu zaboraviti.

Zalažemo se za mirno i civilizovano rješenje ove situacije, ali spremni smo svoju Neretvicu braniti i tijelima i svim ostalim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima ukoliko se ukaže potreba. Izražavamo nadu da će predstavnici vlasti na svim nivoima slušati volju građana i naći modus za raskid koncesionog ugovora zaključenog između Općine Konjic (koncesor) i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (koncesionar).

Istakli ste da postoji sumnja u ozbiljne proceduralne greške u procesu ishodovanja neophodnih dozvola. Možete li nam treći nešto više o tome?

Supštinski problem odnosi se na činjenicu da je javnost, stanovništvo MZ Neretvica i MZ Jasenik, u potpunosti isključena iz procesa koji su prethodili izdavanju neophodnih dozvola. Tražili smo od Općine Konjic da nam dostavi zapisnike sa sjednica savjeta mjesnih zajednica na kojima su članovi savjeta dali pristanak za realizaciju ovog projekta i odluku zbora građana o odobravanju izgradnje malih hidroelektrana na Neretvici. Nisu nam ih dostavili iz prostog razloga što takve sjednice i zborovi nikada nisu održani. Takvo bahato ponašanje općinskih službi predstavlja grubo kršenje Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojenog u avgustu 2006. godine.

Pri donošenju odluke o izgradnji mHE na slivu rijeke Neretvice Općina Konjic pozvala se na prostorni plan iz 1986. godine, u kojem je detaljno razrađena strategija izgradnje triju velikih brana, dok se tek jednom rečenicom ukazuje na mogućnost iskorištavanja hidropotencijala izgradnjom malih hidroelektrana. Naravno, Neretvica nigdje nije spomenuta.

Koncesioni ugovor predvidio je i završetak radova još 2013. godine. Nakon što je istekao spomenuti rok, a na terenu ništa nije urađeno, nije potpisan aneks ugovora između ugovornih strana. Samo iz tog razloga Općina je imala mogućnost raskida ugovora, ali nije to učinila iz nekih drugih razloga, o kojima ćemo kada dođe vrijeme i dokumentujemo dokazni materijal.

Sporan je i način obnove okolišne dozvole 2017. godine, zbog čega smo pokrenuli upravni spor pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Ko je, po Vama, najveći krivac za ovakvu situaciju sa rijekom Neretvicom?

Najveći dio krivice snose općinska vlast i službe, koje su odluku o izgradnji malih hidroelektrana na slivu rijeke Neretvice donijele bez konsultovanja savjeta mjesnih zajednica i zbora građana. Time su odigrale ključnu ulogu u nastanku problema koji danas imamo i morat će preuzeti odgovornost za nezakonite aktivnosti.

 

Koliko je teško organizovati se i zaštiti rijeku? Koje su vam planirane aktivnosti?

U borbi za spas rijeke Neretvice suočavamo se s velikim brojem problema, jer su na suprotnoj strani jaki i čvrsti igrači. Međutim, iza nas stoji nekoliko hiljada građana Doline Neretvice, što je naša najveća snaga i motiv da se suočimo sa svim izazovima. Borimo se za jedan od najplemenitijih ciljeva, zaštitu vode i prirode, spas naše svetinje, i imamo ljudske kapacitete za pobjedu u ovoj borbi.

U toku je realizacija brojnih aktivnosti. Između ostalog, završavamo proces zvanične registracije Udruženja građana „Neretvica – Pusti me da tečem“, pripremamo neophodnu dokumentaciju za podnošenje tužbe ukoliko se ukaže potreba, uređujemo kupališta na Neretvici, organizujemo različite marketinške aktivnosti na terenu i društvenim mrežama itd.

Kako je pokrenuta ekološka inicijativa za spas rijeke Neretvice, kako ste se organizovali?

Shvativši da je Neretvica sljedeća na listi za uništenje, manja grupa ljudi, okupljena u Incijativni odbor za spas rijeke Neretvice „Pusti me da tečem“, u februaru je dobila podršku svih udruženja koja egzistiraju na prostoru Doline Neretvice. Tada je formiran Organizacioni odbor koordinacije udruženja za spas rijeke Neretvice „Pusti me da tečem“, koji će djelovati do zvanične registracije udruženja.

U relativno kratkom periodu okupili smo kvalitetan tim, koji čine doktori, pravnici, novinari, prosvjetni radnici i studenti, i realizovali veliki broj aktivnosti, što je prepoznato širom Bosne i Hercegovine pa je priča o borbi za spas Neretvice odavno izašla iz lokalnih okvira.

Koliko je važno sačuvati rijeke u BiH?

Kako to kažu evropski ekolozi, Bosna i Hercegovina je prostor na kojem se nalaze posljednje prirodne „divlje“ rijeke na Starom kontinentu. One imaju potencijal korištenja u brojne druge svrhe osim proizvodnje električne energije, uz napomenu da se njihovim stavljanjem u cijevi dobijaju gotovo zanemarive količine električne energije. Primjera radi, sve male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini prošle su godine u ukupnoj prizvodnji električne energije učestvovale s tek 3%.
Nama mHE, koje su ekološko zlo 21. vijeka, ne trebaju i ovi projekti nemaju dodirnih tačaka s pojmovima obnovljivi izvori energije i državni interes.

Vaše aktivnosti dobijaju podršku sa svih strana u BiH, koliko je važna saradnja aktivista i ljudi koji žele sačuvati rijeke?

Borba za spas rijeke Neretvice dobija sve veću pažnju domaće i regionalne javnosti, na što smo izuzetno ponosni. Šira javnost je prepoznala plemeniti cilj naše borbe i svakodnevno dobijamo na desetine i stotine poruka podrške bukvalno iz svih krajeva svijeta.

U kontaktu smo sa sličnim pokretima u Višegradu, Fojnici, Buni kod Mostara, Foči, Sokocu, Kruščici kod Viteza i drugim mjestima i zajednički stav svih aktivista za spas rijeka jeste da je neophodno raditi na ujedinjenju u ovoj borbi, jer ćemo samo na taj način višim nivoima vlasti ukazati za pogubnost izgradnje malih hidroelektrana i ostvariti konačni cilj: Moratorij na izgradnju mHE u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Koliko je važno dignuti glas, da građani ukazuju na probleme u svojoj zajednici i da pokušaju da sačuvaju ono što im je priroda dala?

Trebamo postati svjesni da probleme u našim lokalnim zajednicama neće i ne može riješiti niko osim nas samih. Upravo je kampanja za spas Neretvice, koja nije samo borba za očuvanje rijeke, već i opstanak života na ovom prostoru, probudila ovdašnje stanovništvo iz letargičnosti u koju je upalo. U konačnu pobjede ne sumnjamo, nakon čega planiramo pokrenuti i brojna druga pitanja i krenuti u prcoes riješavanja krupnih problema koji su godinama i decenijama aktivni.

 


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.