Boris Štromar, astrofotograf iz Hrvatske za BUKU: Zvjezdano nebo je spektakularno!

Foto: Meteorska kiša Perzeida

 

Boris Štromar, predsjednik je astronomskog društva Beskraj i jedan od najboljih hrvatskih astrofotografa. Sa Borisom smo za BUKU razgovarali o astronomiji, astrofotografiji, svjetlosnim onečišćenjem i drugim temama.

Borise, ako za početak možeš da mi kažeš kako si se zainteresovao za astronomiju, ali i astrofotografiju?

Odrastao sam u '80-ima kad se još i iz gradova moglo vidjeti mnoštvo zvijezda, a tijekom ljetovanja na moru zvjezdano nebo je spektakularno, i nema osobe koja ne ostane fascinirana tom prirodnom ljepotom. U devedesetima sam preko interneta upoznao i druge zaljubljenike u astronomiju, pa smo 1997. organizirali zajednički izlet pod tamno nebo kako bi gledali komet Hale-Bopp koji je tad bio vrlo sjajan i dugo se vidio na nebu. Sve to je rezultiralo osnivanjem astronomske udruge "Beskraj" koja ove godine slavi 20. obljetnicu. Iako su vizualna promatranja svemira poseban doživljaj, astrofotografija je trajni zapis kojeg možemo podijeliti s drugima. Osim toga, tek na fotografijama se vide raskošne boje maglica i galaksija, koje su inače toliko tamne da su boje prostim okom nevidljive. Astrofotografije su vrlo atraktivne i pomažu popularizaciji astronomije koja je na svoj način katalizator interesa za mnoge druge prirodne znanosti.

 

Spomenik na Petrovoj Gori po noći

 

Kroz svoj rad usko se baviš i svjetlosnim onečišćenjem, kakva je situacija na našem prostoru po ovom pitanju?

Kod nas imamo jako apsurdnu situaciju jer se javna rasvjeta smatra napretkom, pa se postavlja gdje treba i gdje ne treba, što je naročito popularno pred lokalne izbore. Vrlo često se postavljaju svjetiljke u obliku polukugli ili se stavljaju pod nagibom, pa se velik dio svjetla baca u okoliš gdje narušava ekosustav ili ljudima u prozore čime se narušava zdravlje. Nema ograničenja za intenzitet svjetla, pa tako ispod mnogih svjetiljki imate svjetla više nego u nekoj učionici! A onda kad se po noći smanji promet ili potpuno nestane, sve i dalje gori maksimalnom jačinom. To je kao da u WC-u ostavite vodu da cijelo vrijeme curi, jer, eto, možda će vam u nekom trenutnu zatrebati... Nedavno su mjerenja pokazala da je u Zagrebu svjetlosno onečišćenje 3x veće nego u Beču koji ima dvostruko više stanovnika, a čak je veće i od Hong Konga! Mi stvarno imamo novaca na bacanje. Čudno kako smo onda najnerazvijenija država EU.

Jeste li upoznat kakva je konkretno situacija u BiH, koja područja su svjetlosno onečišćena?

Naravno da je najviše svjetlosnog onečišćenja kod većih gradova, no problem je što se svjetlosno onečišćenje vidi desecima, pa i stotinama kilometara. Svjetlost ne poznaje granice. Najveći problem je što nema regulacije javne rasvjete i svijetlećih reklama, pa je sad popularan trend postavljanja najjeftinijih i najlošijih kineskih LED svjetiljki koje imaju ogroman udio plavog spektra. Osim što je to uništavanje okoliša i ljudskog zdravlja, gradovi počinju sličiti mrtvačnicama, a loša kvaliteta znači i česte kvarove, pa se ugrožava sigurnost građana. U razvijenijim državama je taj trend odavno prestao, pa se postavljaju svjetiljke toplijih boja, ispod 3000K.  Kod nas se brže-bolje uvaljuje plava rasvjeta, a dok građani shvate koliko je to štetno, moratće se napraviti nova runda zamjene svjetiljki. To je čista korupcija jer se na taj način od građana dva puta izvlače novci, iako se dobro zna kakva bi trebala biti ekooška i efikasna javna rasvjeta.

 

 

Foto: Boris Štromar

Za one koji ne znaju šta konkretno znači svjetlosno onečišćenje?

Svjetlosno onečišćenje uzrokuje umjetna rasvjeta, a rezultira povećanjem svjetline noćnog neba. Prirodna izmjena dana i noći je osnovni životni ritam na planeti Zemlji, i s njim je evoluirao sav postojeći život. Taj unutarnji sat se zove cirkadijski ritam i za njegovo otkriće je 2017. godine dodijeljena Nobelova nagrada. Naravno da nam je rasvjeta po noći potrebna, ali svjetlosno onečišćenje se može ograničiti da se koristi samo tamo gdje je potrebno umjesto da se šalje u nebo i okoliš. Ako nam je za ugodnu noćnu šetnju ili sigurnu vožnju dovoljno 5 luksa, čemu stavljati 100? Moderna tehnologija nam omogućava sigurnost na ulicama uz očuvanje okoliša.

Da li svjetlosno onečišćenje utiče na kvalitet života ljudi i na koji način?

Već je godinama poznato da umjetna rasvjeta kod ljudi utječe na produkciju hormona melatonina koji regulira cirkadijski ritam kod ljudi, a djeluje i antikancerogeno. Poremećaj produkcije melatonina uzrokuje povećanje opasnosti od raka dojke i prostate, povezan je s pretilošću, i drugo. Na melatonin 5x negativnije utječe upravo plavi spektar kojeg emitiraju LED svjetiljke. Ako smo svjesni tog problema, možemo spustiti rolete i ne buljiti u ekrane prije spavanja, ali ptice, kukci šišmiši...nemaju rolete.

 

Foto: Mliječni put na Pagu

 

Kako se može smanjiti svjetlosno onečišćenje sa kojim smo sučeni?

Vrlo je jednostavno postići dobru rasvjetu po noći uz nekoliko jednostavnih ekoloških kriterija. Svjetiljke ne smiju emitirati svjetlost iznad razine horizonta te moraju imati koreliranu temperaturu boje svjetlosti ispod 2500K kako bi se smanjila emisija štetnog plavog spektra. Treba propisati maksimalne intenzitete rasvijetljenosti jer uzalud je bilo koja ekološka rasvjeta ako bliješti kao da smo na stadionu. Intenziteti bi se trebali smanjiti ili potpuno ugasiti tijekom noći kad je slab promet. Obavezno je zaštititi građane od brutalnih svijetlećih reklama koji su ne samo zdravstveni već i sigurnosni problem.

U Hrvatskoj je nedavno donešen novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji ima neke dobre stavke, ali je napravljeno i dosta propusta. No ipak je važno imati nekakva zakonska ograničenja, jer bez njih će svjetlosna industrija u kombinaciji s korumpiranim političarima gurati sve više i više svjetla, samo radi vlastitog profita. Još se nije dogodilo da neka industrija mari o zdravlju ljudi i ekologiji.

Kakva je situacija u svijetu kada je svjetlosno onečišćenje u pitanju? Gdje je situacija najlošija?

Nova istraživanja i analize satelitskih snimki pokazuju rast svjetlosnog onečišćenja od 3% do 6% godišnje. Ogroman problem je LED tehnologija koju gura industrija pod izlikom ušteda na potrošnji električne energije, pa se postavlja sve više svjetla i osvjetljavaju područja koja do sada nisu bila osvijetljena. Ušteda je samo jedan aspekt problema. Broja su istraživanja pokazala utjecaj svjetlosnog onečišćenja na ljudsko zdravlje i sva živa bića. Neka od njih možete pogledati ovdje.
Na primjer u Zagrebu se godišnje po stanovniku troši oko 100 kWh na javnu rasvjetu. Slovenija ima uredbu, donešenu 2007. godine prije pojave LED tehnologije, gdje je zakonsko ograničenje 45 kWh po stanovniku. S obzirom da LED svjetiljke donose uštede i do 70%, to ograničenje bi sada trebalo biti 12 kWh!

Petrova gora uskoro će se proglasiti međunarodnim parkom tamnog neba. Šta ova titular nosi sa sobom, od kojeg je ona značaja? Šta je to park tamnog neba?

Međunarodni park tamnog neba je titula koju dodjeljuje Međunarodna udruga za tamno nebo (International Dark-Sky Association) iz SAD-a za lokacije koje još imaju tamno nebo i gdje se aktivno radi na zaštiti od svjetlosnog onečišćenja te promociji prirodnog noćnog neba. Ti parkovi postaju popularne turističke destinacije za ljubitelje prirode i astronomije, a podižu svijest okolnih općina o važnosti očuvanja prirodne noći. Petrova gora će biti prvi službeno priznati park tamnog neba u Hrvatskoj.

 

Galaksija Messier 31 u zviježđu Andromede

 

Imate jedan konkretan problem sa Velikom Kladušom iz BiH, možete li nam reći o čemu je riječ?

Velika Kladuša se nalazi na svega 15 km zračne linije od spomenika na Petrovoj gori. Zadnjih nekoliko godina u Kladuši dolazi do modernizacije javne rasvjete, no postavlja se LED rasvjeta s velikim udjelom plavog spektra i prevelikog intenziteta, pa je noćno nebo u smjeru juga potpuno uništeno. Izgleda kao da je netko usred Petrove gore napravio olimpijski stadion koji sad svijetli cijelu noć. To je ponajprije problem stanovnika općine Kladuša koji moraju živjeti pod tim reflektorima  koji im uništavaju zdravlje, sigurnost i ekosustav. Usput vam mogu garantirati da će se za pet godina ponovo ići u novu zamjenu javne rasvjete sa još boljom i još ekološkijom. Istu situaciju ćete imati, ili već imate, po cijeloj BiH, pa se uvjerite sami.

Koliko ima ovih parkova u regiji i Evropi?

U Evropi je trenutno trinaest, od toga ih je većina na sjeveru Evrope. Mađarska ima čak tri parka tamnog neba, jedan je u Grčkoj. S obzirom da nekih 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječnu stazu, sad je prava prilika da se zaštite određena područja jer je astroturizam sve popularniji u turističkoj ponudi.

 

Zvjezdani skup Vlašići

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.