U razgovoru za Buku, Zeljković kaže da, u ovom trenutku, možemo slobodno reći da smo na dobrom putu da izbjegnemo italijanski i španski scenario. Još je prerano za bilo kakve projekcije, ali situacija je pod kontrolom, uvjerava on.
Gospodine Zeljkoviću, kakva je trenutna epidemiološka situacija u Republici Srpskoj, kada govorimo o virusu korona?
Trenutno imamo 8958 građana koji su pod zdravstvenim nadzorom i 274 osobe koje su, sa današnjim danom, pozitivne na prisustvo virusa korona. To su dvije najvažnije informacije u ovom trenutku. Drago nam je da broj osoba pod zdravstvenim nadzorom svakim danom opada, što znači da se mjere poštuju i provode i, što je najvažnije, da higijensko-epidemiološke službe rade izuzetno dobar posao što se tiče nadzora, zajedno sa Inspektoratom i inspekcijama na lokalnom nivou.
Sa vaše tačke gledišta, u kojoj smo trenutno fazi borbe protiv virusa? Govori se o tome da su ova i naredna sedmica ključne? Kakva su vaša predviđanja?
Teško je govoriti o kretanju epidemije. Ono što smo naučili od kolega iz drugih zemalja i iz našeg iskustva jeste da je to teško predvidjeti, ali ono što možemo reći za trenutnu epidemiološku situaciju jeste da je ona zadovoljavajuća i da epidemiološka kriva ne raste eksponencijalno, ne raste brzo, već ima blagi rast. Pratimo je i nemamo nagle skokove broja slučajeva, nemamo izbijanje nekih velikih klastera koji nisu pod nadzorom. Samo širenje virusa je pod kontrolom, prati se svaki pozitivni kontakt i osobe koje su bile u kontaktu sa tom osobom. Što se tiče kretanja epidemije, u naredne dvije sedmice ćemo najviše znati vezano za slučajeve koji su dosad pozitivni, u smislu njihove kliničke slike i kretanja novih slučajeva, tako da očekujemo da u naredne dvije do tri sedmice bude najveći broj pozitivnih slučajeva, da u tom periodu bude najviše pristiglih pozitivnih slučajeva, a nakon toga očekujemo da bude manji broj. Ali opet kažem, teško je predviđati u ovom trenutku, dok ne uzmemo u obzir sve podatke osoba koje su pozitivne i ne vidimo razvoj njihovih kontakata, da li se oni kreću ka pozitivnim ili negativnim.
Što se tiče Banjaluke, prvi klaster je zatvoren, ove sedmice i drugi klaster izlazi. Treći klaster je najkomplikovaniji, sa najviše kontakata. Kakvo je tu stanje?
Treći klaster je imao više kontakata i sve te osobe nisu negativizirane. Epidemiološke službe imaju tačne podatke o broju kontakata i oni se prate, a tek u trenutku kada sve osobe iz tog klastera budu negativne, možemo reći da je taj klaster ugašen.
Jeste li vi u Institutu, ali i vaše druge kolege uključene u borbu protiv virusa, uspjeli nešto naučiti o ponašanja ovog virusa?
Rano je da donosimo zaključke o ponašanju virusa. Kliničke slike i prenošenje virusa nam daju određene podatke, ali mali je uzorak da bismo mogli reći da je to definitivno neka od odlika virusa. Ako se sjećate, i ljekari iz Kine su teško donosili zaključke o kliničkoj slici, odnosno o tome koji su to simptomi koji definišu virus korona. Pa i poslije, kada je virus prešao u Evropu i druge zemlje, opet postoje oprečna mišljenja u pogledu same simptomatologije. Ponašanje virusa će definitivno biti izučavano u narednom periodu. Mi prikupljamo sve podatke, ne samo o kliničkoj slici i načinu prenošenja, već i njegovom kretanju, brzini kretanja, širenju, koje su to karakteristične kliničke slike… To će nam sve u budućnosti biti raspoloživo i kada obradimo sve te podatke, moći ćemo izvoditi zaključke. Sve do tada je prerano da bismo mogli donijeti zaključak sa velikim procentom sigurnosti.
Republika Srpska je među prvima u regionu preduzela strožije mjere za suzbijanje širenja viursa, Banjaluka takođe. Jeste li zadovoljni mjerama i koliko one pomažu?
Institut za javno zdravlje Republike Srpske je učestvovao u svim aktivnostima Grada, u smislu savjetodavnog dijela. Na svaki poziv Gradskog kriznog štaba smo se odazivali kako bismo mogli na odgovarajući način da ispratimo te mjere i damo određene savjete i možemo reći da je Banjaluka sigurno jedan od prvih gradova, ne samo u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, već i u regionu, koji je preduzeo određene mjere, koje su se pokazale kao veoma dobre. Ti rezultati su trenutno vidljivi u Banjaluci u samom broju pozitivnih slučajeva i pojavi novih pozitivnih slučajeva. Banjaluka je najveći grad u Republici Srpskoj, vodeći grad u ekonomskom pogledu, a sada se pokazao i kao vodeću u zdravstvenom dijelu, u smislu svjesnosti mjera. Možemo pohvaliti sve mjere koje je Grad Banjaluka preduzeo u ovom trenutku, jer se to pokazalo kao izuzetno bitno za samo ponašanje pojedinaca i svih građana, jer je dalo dodatnu notu ozbiljnosti cijeloj situaciji, ali su i građani vrlo brzo postali svjesni koje su njihove obaveze na koji način da se ponašaju i kako se u ovoj situaciji trebamo svi ponašati kao društvo.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da same mjere izolacije nisu dovoljne i apeluje na masovnije testiranje među širom populacijom. Kakva je kod nas situacija sa testiranjem?
Republika Srpska je krenula u masovno testiranje, testiramo građane koji ulaze na graničnim prelazima, samo što će oni sad biti testirani u lokalnim karantinima, testiramo sve kontakte koji su došli u dodir sa osobama koje su pozitivne, sumnjivi kontakti, sumnjivi slučajevi, testiramo sve osobe koje su same po sebi sumnjivi slučajevi, po definiciji slučaja, da nisu bile u kontaktu sa osobom koja je pozitivna, ali imaju određenu simptomatologiju… Tako da, u ovom trenutku, to predstavlja masovno testiranje osoba koje imaju osnova da se testiraju, koje po definiciji slučaja treba da se testiraju.
Dosta se govori i o kolektivnom imunitetu, i tu imamo različite pristupe. Neke države su se odlučile za blaže mjere izolacije i donekle omogućile širenje virusa, kako bi se na taj način uspostavio kolektivni imunitet. Mi smo se odlučili za drugačiji pristup. Šta vi mislite o tome?
Kad govorimo o kolektivnom imunitetu, on se može razviti na nekoliko načina. U jednom trenutku se moglo desiti da se virus slobodno širi među građanima i da imamo ogroman broj osoba koje su oboljele, da imamo zagušen zdravstveni sistem, sistem koji je u problemu, i veliki broj osoba starijih od 65 godina i osoba sa hroničnim oboljenjima koje bi bile u životnoj opasnosti, što bi vjerovatno u velikom broju slučajeva završilo smrtnim ishodom. Kolektivni imunitet se može steći i kroz postepeno izlaganje samom virusu, ali ono što je u epidemiologiji daleko prihvatljivije je da se taj imunitet stekne kroz vakcinaciju. Nije nam cilj u ovom trenutku da građane izlažemo virusu kako bi se stekao taj kolektivni imunitet, jer bismo doveli u opasnost sve one građane koji su skloniji oboljenju od samog virusa i skloniji težoj kliničkoj slici. Taj pristup su zagovarale pojedine zemlje, ali kako vrijeme protiče, vidimo da se i one polako vraćaju onom principu ograničavanja, a ne slobodnog puštanja virusa u populaciju, već ograničavanja širenja virusa. Jer se pokazalo da ogroman broj građana može doći u životnu opasnost slobodnim širenjem virusa i to definitivno nije dobro. U ovom trenutku, pokušavamo, kroz sve mjere koje su donesene, da ograničimo širenja virusa, a kolektivni imunitet će se razviti kroz samu vakcinaciju. Što veći broj osoba bude vakcinisan, to je veći kolektivni imunitet. To je stvaranje kolektivnog imuniteta sa minimalnim izlaganjem opasosti. Slobodno širenje virusa moglo bi da izazove katastrofu, vidjeli smo šta se desilo u Italiji kada se virus slobodno proširio.
Jesmo li uspjeli izbjeći italijanski ili španski scenario, jesmo li izašli iz kritične zone?
U ovom trenutku, možemo slobodno reći da smo na dobrom putu da izbjegnemo italijanski i španski scenario. Još je prerano, kao što sam rekao, za bilo kakve projekcije. Ali u ovom trenutku, situacija je pod kontrolom, pratimo, reagujemo na vrijeme i reagujemo u tačno određenim pravcima. Ono što se, nažalost, desilo kolegama u Italiji i Španiji je kada napravite određene propuste na početku, oni vas poslije koštaju. Mi nismo dozvolili da takvi propusti nastanu na samom početku, ali ni dan danas, tako da se iskreno nadamo da nećemo doživjeti ni italijanski, ni španski scenario i svakodnevno se borimo protiv toga.
Imate li poruku za građane?
Jako je bitno da građani budu svjesni da cjelokupan zdravstveni sistem radi za njih i da u ovom trenutku ne želimo da ih dovedemo ni u kakvu opasnost. Građani treba da se odnose odgovorno prema sebi, ali i prema cjelokupnom društvu, jer bez te saradnje, ne možemo da uspijemo. Moramo zajedo djelovati. Razumijemo i da je strpljenje građana nakon dužeg vremenskog perioda pri kraju, ali moraju biti svjesni da svi zdravstveni radnici rade pod mnogo većim pritiskom nego bilo ko ko je u svojoj kući, u izolaciji ili karantinu, ili čak i na klinici. Svi zdravstveni radnici su u pogonu, rade i dan i noć kako bi se ova cijela situacija držala pod kontrolom. Želim samo da građani budu svjesni, da imaju strpljenja i odgovornosti i da je prevencija najvažnije oružje u ovom trenutku. Da ne dozvole sebi da olako shvate ove mjere, da ih se pridržavaju, iako one ponekad predstavljaju napor. Mnogo je bolji krevet u vašoj kući, nego na infektivnom odjeljenju, ne želite tamo da odete. Vaše zdravlje je nama prioritet, mora biti i vama.
