Više od 200 organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija okupljenih u koaliciju Mreža za izrgradnju mira upitala je pismo na više od 100 adresa u kojem traže osudu ratnohuškačke retorike. Mreža se zalaže za sankcije odgovornim političarima, koje poziva da se bave socijalnim i ekonomskim pitanjima. O sigurnosnoj krizi, sadržaju pisma i ulozi medija u raspirivanju tenzija za BUKA magazine govori Maida Zagorac, project koordinatorica Mreže za izgradnju mira.
BUKA: Poslali ste pismo u kojem pozivate na očuvanje mira na više od 100 adresa, jeste li imali povratnih informacija sa tih adresa?
Pismo zapravo predstavlja apel upućen svim građanima i građankama u BiH, organizacijama civilnog društva, institucijama u BiH, političkim partijama, predstavnicima/ama akademskih institucija u BiH, EU delegaciji u BiH, Vijeću Evrope, OSCE Misiji u BiH i drugim međunarodnim institucijama kojima je mandat mir, sigurnost i zaštita ljudskih prava, da oštro osude sve napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i ratno huškačku retoriku koju intenzivno koristi jedan dio političkih predstavnika/ca u BiH, a posebno da osude istupe pojedinih političara/ki. Odgovor i podršku smo dobili_e od civilnog društva, nevladinih organizacija koje već godinama rade na izgradnji održivog mira u BiH i taj rad i nastavljaju, a koje su pismo uputile na adrese tijela vlasti u svojim lokalnim zajednicama i koje su jasno digle glas protiv bilo kakvih djelovanja koja prijete narušavanju mira u BiH. Odgovor institucija je nažalost izostao, ali civilno društvo je tu da radi ono što je oduvijek radilo, da naše institucije, naše izabrane i imenovane predstavnike/ce vlasti podsjeti na ono što je njihov mandat i odgovornost, a to je da zastupaju i štite prava i interese građana/ki, a mir je jedan od osnovnih potreba i interesa svih nas.
BUKA: Mreža mira upozorava da je sigurnosna kriza najugroženija od završetka rata, po čemu se ona razlikuje od svih ranijih političkih kriza?
Život u raznim vrstama krize, konstantan strah od novog konflikta, konstantan razgovor i podsjećanje na rat je nažalost karakteristika svakodnevnog života građana i građanki u BiH. Za razliku od prethodnih kriza, ovdje se ne radi samo o dosta uranjenoj predizbornoj kampanji i neradu zakonodavnih i izvršnih organa vlasti. Ovdje se dešava jedna ozbiljna društvena, politička, ustavna, te sigurnosno-egzistencijalna kriza, negiranje Djetonskog mirovnog sporazuma, najvišeg pravnog akta države BiH - Ustava Bosne i Hercegovine, blokada djelovanja državnog tijela vlasti, institucija koje u različitim oblastima djeluju na državnom nivou, negiranje nadležnosti države BiH, a koje se odražava na sve niže nivoe vlasti, svakodnevni život građana i građanki BiH, a sve prolazi nekažnjeno, što je nedopustivo.
BUKA: Pozvali ste međunarodnu zajedinicu da se se više uključi u rješavnaje problema u BiH, koliko je to realno i koliko je zahvalno tražiti to od drugih zemalja?
Međunarodna zajednica je imala značajnu ulogu u procesu nastanka samog Dejtonskog mirovnog sporazuma koji Članom II Aneksa 10 određuje ovlasti visokog predstavnika. Međunarodna zajednica je oduvijek bila jedan od značajnih aktera izgradnje i očuvanja mira u BiH, ovim putem mi smo međunarodnu zajednicu podsjetili/e na mehanizame koji su joj na raspolaganju za poduzimaje konkretnih mjera, kako bi one koji/e rade na urušavanju BiH, pozvali na odgovornost i sankcionirali ih.
BUKA: Kada je u pitanju sigurnosna situacija, koja je Vaša procjena, imaju li građani razloga za strah?
Nerad i neodgovornost tijela vlasti povlači za sobom brojne posljedice koje se odražavaju u našim svakodnevnim životima. Sigurnost i sigurnosna situacija je mnogo više od odsustva konflikta. Sigurnost je da znate da ćete moći obezbijediti osnovne životne namirnice, lijekove koji su vam potrebni i koji život znače, da ćete dobiti adekvatnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, da će naši izabrani predstavnici i predstavnice biti dovoljno osviješteni/e da prepoznaju naše potrebe onda kada se dešavaju elementarne nepogode i da će na njih znati adekvatno odgovoriti. Sigurnost je zaštita naših ljudskih prava i kažnjavanje onih koji naša prava krše, adekvatan odgovor nadležnih institucija na različite vrste diskriminacije, nasilja i krivičnih djela. Sigurnost je zaštita preživjelih i prevencija rodno zasnovanog nasilja, sigurnost je i kad znate da nećete dobiti otkaz zato što ste trudni i zato što planirate porodicu. Sigurnost je jednak pristup obrazovanju za sve građane i građanke, pitkoj vodi, gradskom prevozu, kao i ulična rasvjeta na našim ulicama. Sigurnost je smanjivanje, a ne povećanje redova pred našim javnim kuhinjama. Sigurnost i sigurnosna situacija je mnogo više od svega što je prethodno nabrojano, a nažalost svjedočimo da su za mnoge ljude u BiH prethodno nabrojane, osnovne potrebe, teško dokučive.
BUKA: Koliko su „etnički“ problemi zapravo problemi dok imamo niz društvenih problema?
Brojni problemi koje građani i građanke u BiH imaju nažalost ostaju sakriveni iza fokusiranja na etničke, nacionalne i vjerske interese, kao nama nametnute razlike oko kojih se vode predizborne kampanje i politički procesi. Građani i građanke BiH svih etničkih pripadnosti stoje u sve većim redovima pred našim javnim kuhinjama, imaju poteškoće da dobiju adekvatnu zdravstvenu njegu, teško dolaze do zaposlenja, žrve su korumpiranog sistema… Građani i građake Bosne i Hercegovine svih etničkih pripadnosti masovno odlaze u druge zemlje jer perspektivu za bolju budućnost ne vide u državi u kojoj je predstavnicima_ama vlasti bitnije pravilo trećine i prošlost nego dobrobit i budućnost ljudi koji u njoj žive.
BUKA: Koja je uloga medija u promociji ratnohuškačkih narativa?
Mediji imaju značajnu ulogu u formiranju javnog mnijenja i stavova šire javnosti. Stoga, mediji imaju veliku odgovornost za informacije koje prenose, a koje, kada jednom izađu u javnost, mogu da pokrenu čitav niz, nekada i neželjenih, događaja. Mreža za izgradnju mira konstanto podsjeća predstavnike/ce medija, na značaj odgovornog, istinitog i utemeljenog medijskog izvještavanja, pogotovo u kontekstu prenošenja informacija ili kreiranja sadržaja koji predstavlja govor mržnje, pozivanje na mržnju i činjenje konkretnih zločina iz mržnje, sadržaja koji može da izazove i raspiruje rasnu, vjersku i nacionalnu mržnju i netrepeljivost, a izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti je krivično djelo prepoznato u Krivičnom zakonu BiH.
BUKA: Da li imate preporuke za medije o izvještavanju tokom kriznih situacija, neki se procesi ne mogu ignorisati?
Javnost, naravno, ima pravo i treba da zna sve informacije koje su joj od interesa. Tu je uloga medija ključna, a ključno je i njihovo objektivno izvještavanje, postupanje po etičkim standardima novinarske struke. Mediji nikada ne smiju postati alat za zadovoljenje i prenošenje nečijih političkih interesa, širenje panike i straha. Pored medijskog izvještavanja, koje treba vršiti imajući na umu poštivanje zakonskog okvira u BiH, mediji treba da imaju na umu i da je Vijeće za štampu i online medije je izdalo Kodeks za štampu i online medije BiH. Kodeks predstavlja jedan od ključnih dokumenata i uputa za postupanje medija i medijsko izvještavanje, podsjeća predstavnike_ce medija na odgovornost koju nosi novinarska profesija, na odgovornost koju imaju urednici i urednice, autori i autorice novinarskih uradaka. Kodeks daje upute za odgovorno medijsko izvještavanje i osnovu za žalbe građana i građanki na neadekvatan medijski sadržaj, a dostupan je na web stranici Vijeća za štampu BiH.
