Samo par mjeseci nakon što ste došli u Bosnu i Hercegovinu, naša zemlja je upala u još jednu, analitičari kažu, jednu od najvećih politčkih kriza od Dejtonskog sporazuma naovamo. Kako se snalazite kao diplomata u ovakvoj situaciji?
Dozvolite mi da počnem tako što ću izraziti svoju zahvalnost što služim u Bosni i Hercegovini. Bila mi je želja da radim u vašoj prelijepoj zemlji. Zemlja sa izazovima i mogućnostima. Uzimajući to u obzir, te za dobrobit građana Bosne i Hercegovine, radije bih volio vidjeti razgovore o tome šta ujedinjuje, a ne o onome što razdvaja, razgovore o tome kako poboljšati obrazovanje, zdravstvo, poslovnu klimu, kako smanjiti korupciju i kako ubrzati reforme kako bi na kraju BiH postala članica EU.
Nizozemska je aktivni partner vaše zemlje. Trudimo se da podržimo jačanje vladavine prava, poštovanje ljudskih prava, kao što su sloboda govora i ravnopravnosti građana, kao i sigurnost te provođenje reformi koje bi trebale biti od koristi stanovništvu. Radio sam u nekoliko zemalja koje su prošle kroz veoma teška vremena. Generalno, stanovništvo najviše pati. Aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Kao ambasador učestvujem na mnogim sastancima i savetujem svoju vladu.
Vaše diplomatsko iskustvo je zaista impresivno, kako kroz prizmu takvog iskustva gledate na ovo što se dešava u našoj zemlji? Da li vam se čini da su naši problemi rješivi ili smo osuđeni da budemo društvo permanentnog konflikta?
Po mom mišljenju, nijedno društvo nije osuđeno da bude u stalnom neslaganju ili konfliktu. Reforme i promjene, koje bi poboljšale situaciju za građane, zahtijevaju istinsko vodstvo i odgovornost. Zahtijeva vodstvo koje je spremno tražiti rješenja koja su od koristi stanovništvu. Po mom mišljenju, fokus bi trebao biti na onome što je potrebno za stvaranje prosperitetnije Bosne i Hercegovine za sve građane.
Često porede Bosnu i Hercegovinu sa Libanom. Bili ste u diplomatskoj misiji u Bejrutu, nažalost doživjeli ste i ličnu tragediju tom prilikom. Da li se možemo porediti sa Libanom i zašto?
Zemlje se razlikuju i shvaćam da postoji i određeni rizik prilikom poređenja.
Bosna i Hercegovina je, kao i Liban, prelijepa zemlja, sa divnim i gostoljubivim ljudima. To je zemlja sa velikim potencijalom. Posljednjih decenija taj potencijal je samo delimično iskorišten. Sektor turizma je primjer toga. Vaša zemlja ima toliko toga za ponuditi!
Moja supruga je poginula u eksploziji u luci Bejrut u avgustu prošle godine. Ona je htjela doći u Bosnu i Hercegovinu kao i ja. Ta strašna tragedija nije promijenila moja osjećanja prema Libanu i mojim prijateljima tamo. Moji prvi utisci u Bosni i Hercegovini su isti. Putovao sam u različite krajeve vaše zemlje i zadivljen sam ljepotom, potencijalom i ljubaznošću ljudi.
Mnogi izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava su uporedivi sa izazovima s kojima se suočava Liban. U obje zemlje potrebno je ojačati poštovanje vladavine prava. Neki od primjera izazova su potreba za reformama, poboljšanje poslovne klime, borba protiv korupcije, rad na kompromisu kako bi se formulisale i implementirale zdrave politike, stvorila radna mjesta i ograničio odliv mozgova.
Ovo nisu samo moji utisci. Ako pogledate, na primjer, Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, Indeks percepcije korupcije Transparency International-a i statistiku migracija iz obje zemlje, naći ćete slične utiske.
Iako razumijem i prihvatam da tragedije iz prošlosti igraju važnu ulogu u obje zemlje, čujem od ljudi iz svih sfera života da žele vidjeti da se odlučuje o važnim reformama, kao i da se fokusira na provedbu potrebnih politika, ukratko, žele da vide bolju budućnost.
Prijetnja novim ratnim sukobima je sve aktuelnija, istovremeno naša zemlja se teško nosi i sa posljedicama prošlog rata. Vjerujete li da su novi sukobi u BiH mogući?
Naročito u zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, koja je toliko propatila tokom ranijih sukoba, po mom mišljenju lideri i uticajne osobe moraju biti veoma oprezni da ne podstiču tenzije, da ne koriste zapaljivu retoriku.
Važno je pamtiti i učiti iz prošlosti. Mladi trebaju učiti iz prošlosti, ali također moraju biti u stanju da sa povjerenjem gledaju u svoju budućnost. U tom smislu se može naučiti iz iskustava drugih zemalja, poput Njemačke nakon Drugog svjetskog rata i Južne Afrike, koja je prošla kroz izuzetnu tranziciju pod vodstvom Nelsona Mandele.
Treba ograničiti rizik od izbijanja novih sukoba. Vodeći političari i drugi lideri na različitim nivoima u društvu imaju u tome važnu ulogu. Ogromna većina ljudi bi željela da živi pristojan život, bez straha. Žele da njihova djeca i unuci imaju budućnost sa sigurnim poslovima i bez sukoba. Nikada se ne može u potpunosti isključiti mogućnost da dođe do sukoba, ali je očigledno da lideri mogu igrati ključnu ulogu u fokusiranju na to kako raditi ka prosperitetnijoj budućnosti zemlje.
Nedavno je objavljeno da će se Ambasada Nizozemske u BiH aktivnije uključiti u aktuelne političke pregovore oko budućnosti zemlje, šta to konkretno znači?
Nizozemska je na različite načine već dugi niz godina aktivan partner Bosne i Hercegovine. Značajna podrška je pružena kroz niz projekata u proteklih 26 godina. Nizozemska promoviše put ka budućem članstvu u EU. Rezultati na ovom putu, međutim, zavise od reformi koje sprovodi vaša vlada. Moje kolege i ja smo aktivni i trudimo se da dodatno jačamo odnose između naših zemalja. Razgovaramo i želimo razgovarati sa širokim spektrom partnera širom zemlje i aktivno se bavimo pitanjima mladih osoba. I nizozemski zastupnici u Evropskom parlamentu i članovi našeg državnog parlamenta sa velikim interesovanjem prate dešavanja u Bosni i Hercegovini. Izražena je zabrinutost zbog nedavnih dešavanja.
Bosna i Hercegovina već dugo nije na listi prioriteta evropske i svjetske politike, tek ovih mjeseci je pojačano prisustvo predstavnika EU i SAD politike, vidimo i jače uključenje Britanije. Međunarodna zajednica, međutim, sve češće šalje poruku građanima BiH da treba da preuzmu odgovornost za svoju zemlju, i tokom ovih posjeta. Da li smatrate da je vrijeme intervencionizma prošlo?
Partneri koje spominjete, uključujući Nizozemsku, željeli bi vidjeti da Bosna i Hercegovina ide naprijed. Prijatelji vaše zemlje mogu podržavati, mogu pomoći tu i tamo, mogu pomoći u olakšavanju dijaloga, ali na kraju se može postići opipljiv napredak samo ako postoji želja da se provedu reforme i politike i da se radi u duhu kompromisa među ključnim domaćim akterima u Bosni i Hercegovini. Promjena na kraju mora doći iznutra. Na demokratskim izborima se određuje ko će predstavljati narod.
Imali ste prilike da razgovarate sa našim političarima, kakav ste utisak stekli u tim razgovorima, da li su svjesni odgovornosti ovog trenutka?
Do sada sam vodio zanimljive i prilično otvorene razgovore sa različitim političarima, od kojih je većina aktivna u politici dugi niz godina. Oni učestvuju u mnogim diskusijama sa nizom međunarodnih partnera i na osnovu svog iskustva znaju sa kakvim izazovima se moraju suočiti i odgovornostima koje imaju. Na kraju, samo konkretne akcije su bitne. Kao i u mojoj zemlji, birači moraju da odrede šta ih navodi da glasaju za kandidata i stranku tokom izbora. Oni moraju utvrditi da li je političar i stranka za koju su glasali služili njima i državi na najbolji mogući način.
Tokom svog boravka u BiH sastali ste se i sa velikim brojem aktivnih građana, vidite li njima snagu za političke promjene?
Bosna i Hercegovina ima mnogo sposobnih i posvećenih ljudi. Upoznao sam mnoge predstavnike nevladinih organizacija i druge koji vrijedno rade na poboljšanju uslova života građana. Oni pružaju usluge, jačaju vještine mladih i promovišu poštovanje ljudskih prava. Naša ambasada podržava organizacije civilnog društva. Kao i u drugim zemljama, angažovani građani mogu izvršiti uticaj. U demokratijama izbori odlučuju o promjenama u politici. Kako je rečeno, birači treba da odluče za koga će glasati i na osnovu kojih kriterijuma.
Sve veći broj ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, odlaze odavde, ne rijetko i čitave porodice. Šta po vama treba da se desi da se taj egzodus zaustavi, i da li je to uopšte moguće?
Moj je utisak da velika većina ljudi u većini zemalja ne osjeća želju da ode ako je kvalitet života i opšta atmosfera u zemlji dobra. Veliki broj ljudi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu trebao bi zabrinjavati sve. Nivo nezaposlenosti igra važnu ulogu. Postoje, međutim, i drugi razlozi zašto ljudi odlaze, kao što je politička situacija sa etničkim tenzijama i visok nivo korupcije. Dobre politike, uključujući reforme koje će dovesti do većeg zapošljavanja i prosperiteta, kao i većeg osjećaja sigurnosti i stabilnosti su ključni faktori da ljudi ostanu.
Godišnje Bosnu i Hercegovinu napusti oko 60.000 ljudi. Zamislite kakve će biti posljedice ako se ovakav nivo migracije nastavi npr. još 15 godina. Lideri na svim nivoima treba da se zapitaju šta treba učiniti da bi se taj trend promijenio? Zbog čega ljudi odlaze a zbog čega ostaju? Šta mogu učiniti da doprinesem rješavanju problema sa kojima se građani suočavaju? Koje reforme i politike treba provesti da bi se privukle investicije, stvorila radna mjesta, poboljšali uslovi života, ojačala vladavina prava i povećalo povjerenje u politiku i institucije?
Za sami kraj, pitao bih vas kako vam izgleda naša zemlja, i zamolim da mi iskreno kažete koje su to stvari koje vam se dopadaju, odnosno ne dopadaju u njoj.
Kao što je rečeno na početku intervjua, jako mi se sviđa ljepota vaše zemlje i ljubaznost ljudi koje srećem. Želio bih da vidim veću hitnost i vidljivi poticaj za rješavanje izazova koji su toliko važni za građane.
Na početku ste svoje misije u BiH, šta možete građanima poručiti, šta mogu da očekuju od vaše Ambasade i na koji način planirate da komunicrate sa zainteresovanim građanima?
Nizozemska je dugoročni partner Bosne i Hercegovine, sa jasnim stavovima o reformama i politikama. Naš tim u Ambasadi nastavit će promovirati dobre odnose između naših zemalja i građana te će doprinijeti razgovorima i planovima koji bi Bosnu i Hercegovinu trebali približiti pristupanju EU.
Kako je rečeno, prije svega je potrebno da svi predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine poduzmu akciju u tom pogledu. Nemam ništa protiv da političari budu kritični prema EU, ali ih u isto vrijeme pitam koje su konkretne odluke donijeli, koje su reforme usvojili, kako bi se približili ulasku u EU i poboljšali uslove života građana.
U dodiru smo sa građanima, organizacijama i zvaničnicima širom zemlje. Sjedimo s njima i vodimo otvorene i iskrene rasprave. Kao ambasador želim da shvatim i znam koje su njihove potrebe i nade. Pitam ih otvoreno šta možemo bolje. To je duh u kojem moj tim i ja želimo da radimo. Na taj način moje kolege i ja pokušavamo da odigramo konstruktivnu ulogu u jačanju odnosa između naših zemalja.
Komuniciramo putem Facebook i Instagram stranica Ambasade kao i putem mog twitter naloga, @janwaltmans
