Vlada premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića 4. decembra obilježiće prvu godinu mandata. Razloga za „rođendansko“ slavlje nema puno jer Demokratski front, najjači konstituent vladajuće većine, traži izbor drugog premijera koji će formirati novi kabinet, nakon što su propali pregovori o rekonstrukciji. Sa tim zahtjevom nije saglasna URA Dritana Abazovića koji je i potrpredsjednik Vlade.
Dogovor je, kako za Buku kaže politički analitičar Srđan Perić, uvijek moguće postići samo je pitanje kakvu će strategiju partije izabrati.
„Jeste politika borba za vlast da biste bili u prilici da sprovedete ciljeve za koje se zalažete, međutim ovo što trenutno imamo se pretvorilo samo u nadgornjavanja politička i grabljenja što bolje pozicije pred neke nove izbore za koje u ovom trenutku ne znamo kada će biti.
Izvjesno je da izbori neće biti u narednih pet-šest mjeseci, jer bi bilo ko bi ih izazvao rizikovao da plati za to. Da postoji bili koji subjekt koji je siguran da ima dovoljno snage i da bi na novim izborima efektuirao svoju snagu sigurno bi išao ka njima. Mislim da niko od poliitčkih subjekata koji je na sceni nije trenutno u toj poziciji niti ima tu sigurnost“, pojašnjava Perić.
Vlada radi bez podrške parlamenta
Ni Vlada, nakon što joj je DF otkazao podršku, već više mjeseci nije sigurna da će joj proći ijedan predlog u parlamentu.
To, smatra građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić, može stvoriti probleme i na putu evropskih integracija, jer se neophodne reforme ne mogu sprovesti bez usvajanja zakona.
„To znači u stvari da bez stabilne političke podrške ova Vlada neće moći da ispunjava ne samo obaveze iz evropske agende već i elementarne njene funkcije. U Skupštini je sada budžet za narednu godinu i već vidimo da će se u vezi toga voditi velika politička bitka. U suštini imamo jedan haos, Vladu sa lošim rezultatima, političke činioce koji kritički misle o tome ali ne pokazuju spremnost da nešto unaprijede“, navodi ona.
ta je podržao Eskobar?
Situacija nije jasnija ni nakon nedavne trodnevne posjete američkog specijalnog izaslanika Gabrijela Eskobara koji je deklarativno podržao Vladu Zdravka Krivokapića prije svega na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ali i jasno saopštio da Demokratski front nije partner SAD-a.
Perić ocjenjuje da je američki diplomata poslao ipak glavnu poruku koju mnogi akteri ne shvataju.
„Ključna poruka koju smo dobili jeste da je Crnoj Gori neophodna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i umjesto da političari zgrabe tu poruku i ohrabrenje kako bi se išlo što šire u obračun sa tim negativnim pojavama mi slušamo njihove želje koliko bi želio da traje na vlasti. Političari, pogotovo na Balkanu, moraju da razumiju da je njihov primarni zadatak da učine život građana što boljim“, naveo je Perić.
Sa druge strane, Bajramspahić smatra da je osim kritičkih poruka upućenih Frontu, savezu inače bliskom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Eskobar imao poruku i za najjaču opozicionu partiju – DPS Mila Đukanovića koji je izgubio parlamentarnu većinu nakon tri decenije.
„Poruke Eskobara razumijem kao stavljanje svih aktera na svoje mjesto. Prije svega mislim na DF. Poruke su bile kritički usmjerene i prema DPS-u od kojeg se očekuje da nastavi sa reformama. Ali, mislim da se podstiče i stvara osnov za neke nove drugačije večine, što mislim da ima smisla i da bi pokušaj da se dođe do dogovora oko onih pitanja oko kojih se može dogovoriti bio vrlo ljekovit za ovo društvo“, precizirala je Bajramspahić.
Umjesto ljekovite u Crnoj Gori je trenutna situacija nepredvidiva.
To je prema ocjenama analitičara i glavni problem premijera Krivokapića. Ipak, da li će Vlada nakon prvog dočekati i drugi rođendan zavisiće od više faktora.
„Dosta je teško suditi koja će biti sudbina premijera i trajanje Vlade ako i ona sama često mijenja svoje iskaze. U ovom trenutku imamo nesređene odnose unutar vladajuće koalicije, nepredvidivu politiku Vlade i to sve rezultira time da možemo reći da osim toga što izbori nijesu izvjesni u narednih pet-šemjeseci, zapravo ćemo čekati onaj trenutak kada jedan od tri subjekta koji vrše vlast bude siguran u svoju snagu da izazove izbore“, smatra Perić.
Najčešći scenario koji se pominje u javnosti, podsjeća Bajramspahić, je da bi DF ohrabren instrukcijama svojih najbližih saveznika mogao da izazove izbore tokom naredne godine.
„To bi (DF prim. aut) prije svega uradili nezadovoljni onim što se dešava u Vladi, najavom osnivanja nove Demohrišćanske stranke okupljene oko premijera, koja uspijeva da populističkim mjerama prikupi podršku istog biračkog tijela mogao da se ohrabri na takav korak. Iz mog ugla čini mi se da URA neće imati hrabrosti na taj korak iako su i oni nezadovoljni situacijom“, smatra Bajramspahić.
Upravo zbog trenutne procjene biračkog tijela pitanje je da li će neko iz vlasti smoći snage da povuče prvi potez i predloži glasanje o nepovjerenju Vlade.
Dok Demokrate, čiji je lider Aleksa Bečić i predsjednik Skupštine stidljivo čekaju konačan predlog ostalih konstituenata većine, opozicija već sprema predlog za rušenje vlade. Ako je crnogorska politika nejasna, matematika nije. Za uspjeh takve inicijative trebaće im tačno jedan poslanik iz vlasti. To ne bi bio prvi slučaj „preletačevića“ ni na balkanskoj ni na crnogorskoj političkoj sceni.
