Saga sa Vladom Crne Gore koju predvodi Zdravko Krivokapić očigledno neće potrajati duže od jedne sezone. Nestabilna većina u parlamentu, čiji su predstavnici često kritikovali premijera i članove njegovog kabineta žešće i od opozicije, dobila je (ne)očekivani obrt.
Mjesec dana nakon što je opozicija odustala od inicijative za glasanje o povjerenju Vladi, inicijativu za formiranje manjinske vlade predložio je vicepremijer Dritan Abazović i njegova koalicija „Crno na bijelo“. Naveli su da bi to bila, za razliku od aktuelne, vlada koju bi činili političari a ne eksperti, iako bi, kako su kazali, i za neke od sadašnjih ministara bilo mjesta. Iako traže podršku od svih parlamentarnih stranaka, iz Abazovićeve koalicije jasno su saopštii da u novoj vladi mjesta ne bi bilo za dvije brojčano najmoćnije partije u parlamentu – opozicionu Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića i Demokratski front koji je dio većine, ali i najglasniji kritičar aktuelne Vlade iz redova vlasti.
Abazovićev predlog su glasno podržale partije manjinskih naroda koje sigurno ulaze u vladu ukoliko se formira, iako su sada u opoziciji. Sa tim partijama je njegova koalicija uz vladajuću Socijalističku narodnu partiju nedavno potpisala Memorandum o saradnji. Ostatak opozicije, uključujući i DPS, nije, još uvijek, dao jasnu podršku formiranju manjinske ali jeste smjeni aktuelne Vlade.
Sagovornici BUKA magazina ocjenjuju da bi formiranje manjinske vlade moglo, makar na kratko, da zemlju izvede iz krize i uvede u stabilnost, što su bili i zahtjevi međunarodne zajednice čiji su zvaničnici ocijenili da pregovori sa EU stagniraju i da je za napredak potrebna stabilna većina i izvršna vlast.
Izvršna direktorica Centra za Građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocjenjuje da je predlog nov, ali da priča o manjinskoj vladi nije.
Foto: PR Centar
„Takva mogućnost se pominjala u nešto upućenijim krugovima posljednjih mjeseci kao nešto što će doći kao moguće rješenje za izlazak iz političke krize. Pri tome ne mislim da je ovo rješenje, već više most ka nekom konačnom razrješenju, a najpošteniji način je da to budu vanredni izbori“, kazala je Uljarević za Buku.
Sa druge strane politički analitičar Dragiša Janjušević smatra da je manjinska vlada samo jedan od modela za izlazak iz trenutne krize.
„Ostaje da vidimo kako će svi reagovati na ponudu, da li će ga podržati DPS i DF zajedno ili neka od te dvije grupacije odvojeno. Suština je da se pokuša naći model izlaska iz ove krize jer izbori očigledno nikome od aktera iz većine ne odgovoraju, jer bi se poslije toga ušlo u još veću agoniju maratonskog pregovaranja, gdje bi ishod bio neizvjestan. Čini se da bi izbori donijeli još veću političku krizu i ovu inicijativu vidim kao pokušaj izlaska iz krize“, rekao je Janjušević za Buku.
Iako su za formiranje manjinske vlade zatražili podršku od svih poslanika, prema nezvaničnim informacijama, ali i reakcijama iz dijela vlasti, jasne su naznake da bi takav rasplet, osim četiri „Abazovićeva“ i poslanika manjina i SNP-a, mogao da podrži Đukanovićev DPS.
Zato su i stigle oštre reakcije premijera Krivokapića koji je novi projekat nazvao prevarom, ili vladajućih Demokrata, čiji je lider Aleksa Bečić predsjednik Skupštine, koji kažu da bi formiranje takve vlade bilo prekrajanje izborne volje. Iz DF-a, saveza u bliskim odnosima sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kazali su da su spremni za razgovore, ali i da će čuvati izbornu volju dodajući da ne žele da ulaze u bilo kakve aranžmane sa DPS-om.
Uljarević smatra da griješe i oni, poput partija manjina, koji predlog nazivaju najoptimalnijim ali i drugi koji ga kritikuju ocjenjujući da je to prekrajanje izborne volje.
„Politika se uvijek odigrava u onome što je trenutno moguće u nekim okolnostima. Ne mislim da su i jedni drugi u pravu – ne radi se o najboljem modelu već o nečemu što je trenutno najbolje primjenljivo i što može da vodi ka izlazku iz aktuelne krize. Ne mislim da je riječ ni o prekrajanju izborne volje. O tome smo mogli govoriti u mnogo drugih navrata. Na kraju, mi imamo članove Vlade koji nijesu sebe izmjerili na izborima a nekima od njih i sami poslanici su nedavno uskratili povjerenje. Kakva je to izborna volja ako u Vladi sjede tri ministra koji nemaju većinsku podršku u parlamentu (izglasane interpelacije u decembru prim. aut), a poslanike su ljudi birali na izborima. Stvari nijesu tako jednostavne, ova Vlada je očito pokazala da nije u stanju da ispuni elementarna očekivanja a ni obećanja koje su dale tri koalicije koje čine aktuelnu većinu. Logično je da se traži rješenje koje bi trebalo da je u javnom interesu. Nijesu sva rješenja konačna i trajna, ali ovaj predlog jeste put ka takvom“ dodaje Uljarević.
Janjušević pak smatra da aktuelni predlog neko svakako može protumačiti kao prekrajanje izborne volje ukoliko takvu inicijativu podrži nereformisani DPS na čijem je čelu i dalje Đukanović.
„Građani sigurno na izborima u avgustu 2020. nijesu željeli manjinsku vladu koju bi podržavao DPS, već demontiranje višedecenijskog sistema koji je maltene zarobio Crnu Goru i doveo do kriminala, korupcije i brojnih negativnih pojava koji su sistemski ugrožavali državu. Građani su to prije svega tražili na izborima a ne ovo što se sada predlaže i onda bi se to moglo podvoditi pod prekrajanje izborne volje, ali ako izbori ne odgovaraju nijednom od aktera onda se mora tražiti rješenje a to je manjinska vlada koja po pravilu treba da premosti određeni period kako bi se lakše izašlo iz krize a ne da radi neki krupne projekte“, pojašnjava Janjušević.
Foto: PR Centar
Da bi inicijativa prošla u parlamentu jasno je da mora dobiti podršku ili DPS-a ili DF-a, a Uljarević podsjeća da se jasno naziru prve konture moguće nove vlasti.
„Mislim da je izvjesno da će okosnicu te vlade činiti potpisnice Memoranduma o saradnji – URA, SNP i manjinske stranke, vrlo vjerovatno i Socijaldemokratska partija koja je bila dosad u opoziciji, a da će te stranke dobiti manjinsku podršku opozicionih DPS-a i Socijaldemokrata. Ali, treba vidjeti i kako će se prema ovoj inicijativi odrediti Pokret za promjene (dio DF-a prim. aut) ili neki drugi konstituenti koalicije Za budućnost Crne Gore, jer prosto nijesu svi u istoj poziciji ni u odnosu prema zapadnim partnerima a ni prema Crnoj Gori. Definitivno je da oni koji budu primali instrukcije sa strane, tu prije svega mislim na države koje nam ne mogu biti demokratski uzori poput Rusije i Srbije, neće razmišljati o tome što njima konkretno ta vlada može donijeti, već će se ponašati u skladu sa instrukcijama sa strane. Tu prije svega mislim na Demokratski front“, poručuje Uljarević.
Kreatori novog koncepta saopštili su da njihov predlog vide kao vladu nacionalnog jedinstva i pomirenja. Ipak, otvoreno je pitanje da li je recept za rješavanje podjele tako jednostavan u društvu u kojem se pojavljuju uvredljivi grafiti na gotovo svim bogomoljama, ili oni koji veličaju ratne zločince.
Janjušević dobre naznake za jačanje građanskog društva vidi u činjenici što bi dio nove vlasti činile građanske ojačane partijama manjina.
„Činjenica da bi u vladu ušle partije manjinskih naroda i da bi bio prisutan građanski koncept vlasti bio bi jedan signal da se radi o građanskoj projekciji Crne Gore i o inicijalnoj kapisli da se kompozicija crnogorske scene odvija u pravcu gdje bi građanski subjekti činili njen dominantan dio, pomognuti sa partijama nacionalnih manjina. To bi bila jedna od poruka manjinske vlade, kako bi se podjele, odnosno plivanje između nacionalnih i identitetskih koje predstavljaju DPS i DF, skrajnulo u drugi plan i učinili manje bitnim, a da bi se u prvi plan suštinske teme bitne za život građana i unapređenje evrointegracija“, navodi on.
Rasplet krize mogao bi da se desi već u februaru kada se očekuje vanredno zasjedanje parlamenta koji bi prvo, na predlog bar 27 poslanika, morao da izglasa nepovjerenje aktuelnoj, pa tek kasnije da bira novu vladu.
