Dok stoji ispod table koja svjedoči vodostaju rijeke Drine iz 2010. god., kada je poplavljena i njena kuća, Senka Dedović objašnjava da su prvo plavile podzemne vode, a nekoliko sati kasnije, izlila se i Drina. Ona je jedna od hiljadu građana i građanki Goražda koji su danas izašli na proteste i mirnom protestnom šetnjom „Spasimo Drinu“ rekli NE izgradnji obaloutvrde.
Izgradnja betonskog korita Drine planirana je u dvije faze. Prva košta 10,5 miliona KM i finansira se kreditom Svjetske banke, a planirana je izgradnja zida nizvodno od mosta „Žrtava genocida u Srebrenici“. Zid je visok više od dva metra, pa tako zaklanja pogled na Drinu. Drina će biti sakrivena u betonski oklop, pa ne samo da se neće vidjeti sa šetališta, već će pogled na Drinu biti nemoguć i sa balkona obližnjih kuća.
„Mi nismo protiv obaloutvrde, ali smo za bolje estetsko rješenje. Ovoliki zid je nepotreban, moglo se uraditi na milion boljih načina: produbljivanjem korita, širenjem rijeke Drine. Smeta nam jer nam je zaklonio pogled na Drinu, narušava naš način življenja, umanjio je cijenu nekretnina. Zamislite da neko kupi kuću i gleda u zid“, kaže Dedović.
Kuća Mirsada Kadića, koji je jedan od organizatora okupljanja, nalazi se upravo u naselju Luke, i on takođe tvrdi da su prvo došle podzemne vode. „Poplave su bile uzrokovane ljudskom greškom, ljudskim nemarom, zadržavanjem vode. Brana u Višegradu može primiti 3.300 kubika, a tu noć je iz HE Piva pušteno 8.500 metara kubnih u sekundi. U 2014. god. su nam iz Agencije slivova rijeke Save rekli da se može graditi 80 cm iznad postojeće podzide, a oni grade 2.8 metara“, kaže Kadić.
Mještani kažu da nisu ni znali da se zid gradi i da je on bio neugodno iznenađenje kada su ukinute mjere ograničenja kretanja. „Dok smo mi bili zatvoreni u kućama, radnici su gradili zid“, kaže mještanka Luka, koja nije htjela otkrivati identitet, jer strahuje za svoj posao.
No, hiljadu građana, što je procjena organizatora, javno je uzvikivalo „ne damo Drinu“, a pročitano je nekoliko zahtjeva:
Obustava radova
Prezentacija javnosti kompletnog projekta izgradnje obaloutvrde duž rijeke Drine i hitna javna rasprava za sve projekte izgradnje objekata za zaštitu od poplava u gradu Goraždu
Odgovornost svih strana u Ugovoru
Mirsad Kadić tvrdi da nisu izdate sve dozvole, te da je prekršeno 15 zakona, a dodaje i da će najverovatnije podnijeti tužbe, jer ne vidi drugi način za rušenje betonskih zidova. „Ako se zid napravi do kraja, ljudi ovdje mogu doći da se slikaju i da se smiju“, kaže Kadić.
Muhamed Ramović, gradonačelnik Goražda, u očima pobunjenih građana glavni je krivac, no on za BUKU kaže da je grad samo servis, a da projekat rade kantonalni, federalni i državni nivo, kao i Svjetska banka.
„Svi su oni sada postali inženjeri. Prava je istina da se projekti rade, da je Goražde jedno od najvećih gradilišta u ovoj godini. Izborna je godina, to je prava suština, ovdje se politika umiješala“, optužuje Ramović građane Goražda koji su izašli na protestnu šetnju, tvrdeći da je prošli put kada su se građani okupljali bilo samo dvoje građana naselja Luke.
Gradnja zida Nihadu Živojeviću uskratila je prilaz parceli i pogled na Drinu, a zbog svega će podnijeti tužbe. Gradonačelnik Goražda kaže da Živojević nije bio predmetom eksproprijacije, ali ne poriče uzurpaciju privatne imovine.
„Nije on bio predmet eksproprijacije, ali tokom radova ušli su 90 kvadrata. To je politika opet, on će opet to moći naplatiti. Znate, nepredvidljivo je to, ogromna obala se radi. Bilo je nekoliko porodica i njima će se to isplatiti“, opravdava Ramović činjenicu da nije baš sve „regularno“.
Zgrada Esada Begovića nije pored Drine, ali to nije bio razlog da ne izađe na proteste i ne dopusti da im "uskrate Drinu". "Nije ovo ničija babovina. Ovo je svih nas“, poručuje on. Ni kuća Mehmeda Klove nije u blizini zida, ali, kako kaže, svaki dan gleda u zid. "Od marta gledam šta se radi i srce me boli šta rade i uništavaju ovo, a niko im ništa ne može“, kaže Klovo. On kao i drugi građani upozoravaju da kanalisanje Drine može dovesti do katastrofalnih posljedica. Tvrde kako će početi raditi podzemne vode, a neki upozoravaju da je betonizacija Drine uvod u pojavu klizišta.
„Ovo se sve džaba radi, sve kanalizacije idu u Drinu. Kad Drina nadođe, ta voda se vraća u kuće cijevima. Tu života nema“, objašnjava za BUKU ovaj Goraždak.
„Šetamo da bi rekli NE izgradnji zida duž cijelog grada“, priča Esmira Kešan. Zid joj ne smeta direktno, ali on narušava kvalitet njenog života. „Ovo je šetalačka zona u kojoj svaki dan šetam i vozim bicikl, ne šeta mi se pored zida, nego pored rijeke i zelenih površina“, ogorčena je Kešan.
JAVNA RASPRAVA NIJE BILA JAVNA
Organizatori insistiraju da ih se upozna sa svim detaljima projekta, optužujući gradonačelnika da nije održao javnu raspravu. On sve negira i tvrdi da, kada je održana javna rasprava, nije bilo građana.
„Bio sam na sastanku sa građanima i pripremio im prezentaciju. Bilo je sve javno, transparentno. Obično, kad su javne rasprave, nema građana“, tvrdi Ramović.
„Bila je javna rasprava, ali stručna javna rasprava, nigdje nema zabilježeno da je neko pozvao građanstvo. Da smo znali da je bila javna rasprava, mi bi tada došli i do ovog ne bi došlo. Ni dan danas nije došlo do prezentovanja cijelog projekta. Dakle, oni žele potpuno kanalisanje rijeke Drine“, priča Dedović.
ZIDOVA ĆE BITI JOŠ
Za Ramovića protesti imaju namjeru da zaustave nove projekte. Novi projekat podrazumijeva izgradnju korita Drine uzvodno, a za to je Ramović aplicirao kod Svjetske banke za 20 miliona KM. „Neće uopšte biti takav zid, ne zato što oni to traže, jer je struka rekla da će biti mehanički s podizanjem. Kako se bude dizao nivo Drine, dizaćemo i zid“, pojašnjava Ramović. No, građani mu ne vjeruju i kažu da će spriječiti izgradnju još jednog zida.
Za pet mjeseci u Bosni i Hercegovini se održavaju lokalni izbori, a Ramoviću je sada smanjena šansa da osvoji treći mandat na mjestu gradonačelnika. Istovremeno, na skupu su se pojavili i članovi drugih političkih partija, a među njima je bio ministar u Vladi BPK Arman Bešlija.
Upravo stranke koje su na vlasti, bilo da se radi o gradskoj ili kantonalnoj vlasti, imaju otvorene mogućnosti za političku borbu protiv gradnje zida. Vrelo političko ljeto čeka i grad na Drini, a građanima prijeti opasnost da budu iskorišteni u međustranačkim borbama.
Kako god, bez obzira da li su u političkim partijama, što neki učesnici protesta i jesu, to nije alibi da im se uskrate građanska i ljudska prava. Zid koji u potpunosti zaklanja pogled na Drinu, građani već nazivaju „Zid plača“ i „Spomenik ljudskoj gluposti“.
