"EU potvrđuje nesumnjivu potporu europskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja privrženost partnera na Zapadnom Balkanu europskoj perspektivi koja je u uzajamnom strateškom interesu", navodi se u nacrtu izjave koju će na sastanku na Brdu kod Kranja prihvatiti lideri članica Europske unije.
Nije prihvaćen prijedlog Slovenije
Neformalni summit središnji je događaj slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a Slovenija, koja želi što bržu integraciju regije u EU, po neslužbenim je vijestima predlagala da se iz geopolitičkih razloga u dokumentu navede da te zemlje u članstvo treba primiti do 2030.
Sve države u regiji svjesne su da u Uniji ne postoji oduševljenje takvim širenjem, no očekuju konkretniji vremenski okvir kad mogu računati na članstvo. Međutim u predloženom dokumentu neće biti vremenskog okvira, a izbjegava se i sam izraz "širenje", javljaju slovenski mediji.
Zemlje podijeljene o brzini pristupanja novih članica
Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora žele se priključiti bloku, a njihova nastojanja ujedno pokazuju i razlike u gledanju na to pitanje među članicama Europske unije.
Dok Hrvatska, Austrija, Slovenija i Njemačka upozoravaju da bi predugo čekanje moglo dovesti regiju pod velik utjecaj drugih država, prije svega Rusije i Kine, Francuska, ali i Danska i Nizozemska, imaju rezerve prema prebrzom približavanju.
