Tim povodom smo razgovarali sa predsjednicom Centra, Natašom Crnković, koja se za BUKU osvrnula na prethodne dvije decenije, izdvojila najznačajnije aktivnosti, ali i izazove u njihovom radu.
"Fokus rada usmjeravamo kroz naša četiri programa: Biodiverzitet i zaštićena područja, Transport, Energija i klimatske promjene i Arhus centar. Imajući u vidu multidisciplinarnost oblasti životne sredine, djelujemo i u mnogim drugim oblastima, kao što su otpad, industrijsko zagađenje i poljoprivreda.
Svaka programska oblast je kompleksna, sadrži specifične pristupe, drugačije partnere i čak geografski fokus", ističe Nataša i dodaje koji su ciljevi pojedinačnih programa.
Cilj programa Transport je promovisanje održivih vidova transporta i mijenjanje navika kretanja ljudi u naseljenim mjestima. Sve bržom urbanizacijom grada Banjaluke i naglim porastom broja motornih vozila, pojavila se potreba za aktivnim učešćem u izradi planske dokumentacije biciklističke i pješačke infrastrukture, te promocijom biciklističkog i ostalog nemotorizovanog saobraćaja.
Program Biodiverzitet i zaštićena područja ima za cilj da svojim djelovanjem da doprinos u očuvanju i adekvatnom upravljanju prirodnim vrijednostima i zaštićenim područjima u Bosni i Hercegovini. Zagovaranjem Centar utiče na povećanje broja zaštićenih područja, učestvuje i organizuje naučna istraživanja i podstiče saradnju istraživača radi što kvalitetnijeg i vidljivijeg djelovanja.
Program Energija i klimatske promjene pokrenut je nakon kampanje protiv izgradnje hidroelektrana u kanjonu Vrbasa. Danas pored problematike hidroelektrana, obuhvata i aktivnosti protiv postojećih i planiranih termoenergetskih objekata na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Alternativna rješenja koja se zagovaraju su primjena energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije te drugih održivih rješenja u oblasti energetike.
Kancelarija Arhus centra Banjaluka je sastavni dio Centra za životnu sredinu i otvorena je za građane, predstavnike udruženja i institucija koje žele da se kvalitetno i pravovremeno informišu o pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine, te da se adekvatno pripreme za uključivanje u procese donošenja odluka. Pravni tim Centra za životnu sredinu aktivno radi kroz sve kampanje i programe, a takođe budno prati i oblast zakonodavstva Bosne i Hercegovine, komentariše zakone, mnogobrojne podzakonske akte, dozvole, studije uticaja na životnu sredinu, strateške procjene uticaja na životnu sredinu, različite strateške dokumente, kao i prostorno-plansku dokumentaciju.
foto: CZZS
Koliko je zahtjevno baviti se temom zaštite okoliša i suočavati se sa onima koji ga ugrožavaju, koji su bili najveći izazovi?
Odlučnost i posvećenost su presudne u ovakvom poslu, a nama toga ne nedostaje. Ne pristajemo na provokacije, ne koristimo prljave igre blaćenja protivnika i pokušavamo argumentovano zastupati naše stavove. Istrajnost u bavljenju određenim temama je možda i najveći izazov, kako u mnoštvu problema odrediti prioritete, držati se njih, jačati u tim poljima svoje kapacitete da bismo vremenom postali sve relevantniji.
Sa izazovima se srećemo često i u ovih 20 godina smo pored velikih uspijeha, pokrenutih inicijativa, izmjena zakona, očuvanih zelenih površina kao što je sankalište u Boriku, odustajanja od termoelektrane Kamengrad u Sanskom Mostu i drugih, imali i poraze. Jedan takav je izgrađena hidroelektrana Medna na rijeci Sani, koju nismo uspjeli spriječiti, nakon 10 godina borbe sa drugim članicama Koalicije za Sanu. Poslije toga smo bivali sve jači, ali se nismo zaustavljali i nismo odustali od ove rijeke, nego smo pokrenuli inicijativu za zaštitu izvorišta i gornjeg toka, koja je prihvaćena od strane nadležnog ministarstva.
Ova tema je dosta multidisciplinarna, nije isključivo prirodnjačka, nego i društvena tema, sa jakim preplitanjem sa ekonomskim, energetskim, privrednim, turističkim i drugim razvojnim temama. U našem društvu ocjenjujemo da joj se svakako ne pridaje dovoljno pažnje, ali se situacija mijenja na bolje, iako i pritisci rastu.
foto: CZZS
Koja je šira društvena vizija Centra za životnu sredinu?
Zbog širokog polja djelovanja i generalno uske povezanosti teme životne sredine sa drugim društvenim temama, Centar za životnu sredinu sve ove godine dio pažnje posvećuje i temama koje nisu isključivo “ekološke teme”. Razlog za to je shvatanje pravih uzroka problema u društvu koji su sistemski i povezani su sa kapitalističkim, partijarhalnim, nacionalističkim i drugim nazadnim idejama. Stoga kao glavne partnere u svom radu, mimo ekoloških udruženja, biramo druga udruženja građana i pojedince koji promovišu jednakost i transparentnost i bore se za prava marginalizovanih i ugroženih grupa.
Godinama se uključujemo u organizaciju Osmomartovskog marša, dajemo podršku novinarima koji su napadnuti, zahtijevamo pravdu i pravedne procese za nedužne i ubijene, te preispitujemo političke i društvene norme koje dovode do nepravdi i nejednakosti. Identifikacijom i rješavanjem pravih korjenitih uzroka problema uništavanja životne sredine, možemo da utičemo na posljedice kojima svjedočimo u društvu. Zbog toga je vizija Centra za životnu sredinu pravedno društvo koje odgovorno djeluje u skladu sa prirodom.
foto: CZZS
Kako gledate na borbe aktivista u BiH inicirane ili podržane od strane Centra i jeste li zadovoljni brojnošću kritične mase?
Skoro na sedmičnoj bazi nam se javljaju novi ljudi koji pokreću lokalne inicijative, raspituju se za svoja prava, podržavaju i multipliciraju naše aktivnosti. To je možda i najveći uspjeh koji postižemo i itekako smo zadovoljni. Pobuna protiv uništavanja prirode ide ruku pod ruku sa pobunom protiv kapitalizma, korupcije, bahatosti, privatizacije, nacionalizma, obespravljenosti u raznim sferama i to je možda i najveća snaga ovog pokreta, razumijevanje svih segmenata problema.
Iz manjih lokalnih zajednica vidimo predivne primjere borbenosti i odlučnosti, od Fojnice, Kruščice, Sanskog Mosta do nedavno Sokoca. Još uvijek željno iščekujemo glasniju i odlučniju kritiku naučne i akademske zajednice vezano za mnoge probleme koji se tiču životne sredine, ali i tu ima pomaka.
foto: CZZS
Šta je ono što Centar planira u narednom periodu i ko su vam dosadašnji najveći prijatelji u smislu podrške?
Iza nas je 20 godine borbe za prirodu i ljude, a ova borba je tek počela. U narednom periodu nastavljamo sa dosadašnjim aktivnostima. Naš tim postepeno raste i trenutno broji skoro 20 osoba, što je ogroman resurs u znanju i energiji. Želja nam je da pored trenutnog programskog djelovanja u narednim godinama proširimo djelovanje na upravljanje šumama, upravljanje otpadom i zagađenje vazduha.
Sarađujemo sa svim ekološkim udruženjima iz države, mnogima iz regije, pa i svijeta i jako je teško izdvojiti nekoliko najvećih prijatelja udruženja. Istakla bih ipak nekoliko udruženja: kolega Boro Marić i organizacija Greenways koja razvija Visitor centar Pecka kod Mrkonjić Grada, Eko Gotuša iz Fojnice, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, Eko put iz Bijeljine, Arhus centar Sarajevo i Zelena akcija iz Zagreba kao naše velike partnere, saborce i prijatelje sa kojima sanjamo ljepše i zdravije društvo.
foto: CZZS
Koliko vam je javnost naklonjena i sa kakvim ste se problemima suočavali kroz ovaj period, kao organizacija, ali i kao pojedinci?
Pritiske trpimo kao čitav ekološki pokret i to na razne načine. Obzirom da sarađujemo sa svim ekološkim organizacijama i pokretima u državi, uviđamo da se pritisci dešavaju uglavnom u manjim sredinama, gdje je aktiviste lakše marginalizovati i stigmatizirati. Statistika govori da je samo u 2018. godini ubijeno više od 150 ekoloških aktivista širom svijeta, a na desetine hiljada aktivista svakodnevno prima prijetnje zbog svog rada. Izuzetak nažalost nije ni Bosna i Hercegovina.
Zbog borbe protiv štetnih projekata, aktivisti širom BiH izloženi su pritiscima i prijetnjama, u nekim slučajevima čak i fizičkim napadima.
Kroz 20 godina rada mi jesmo imali nezgodne situacije, prijetilo se našim članovima, pokušavali su da čitav Centar oblate javno, okarakterišu kao organizaciju koja zastupa određene interese i sl. Međutim, nikad nas takve prijetnje nisu zaustavljale. Naprotiv, svaki put smo bivali sve jači i to upravo zato što paralelno sa takvim pritiscima, primamo i mnogo jaču i veću podršku i pohvale za naš rad.
foto: CZZS
Je li teško opstati 20 godina u borbi protiv sistema i šta je vaše najjače oružje u toj borbi?
Najveći izazov nam je obezbijediti kontinuirano finansiranje, obzirom da nemamo nijedan stalni izvor finansiranja i da zavisimo od donatora i projekata. Srećom, nekoliko donatora, kao što su Heinrich Boell fondacija i udruženje CCFD Terre-Solidaire, nas godinama podržavaju, stekli smo njihovo povjerenje i razvili partnerski odnos koji nam daje mogućnost da budemo fleksibilni i inovativni.
Ljudi su nam uvijek bili najjače oružje, naš tim i ljudi koji nas podržavaju. Istakla bih našu aktivističku grupu, na koju smo svi posebno ponosni.
Centar za životnu sredinu nije udruženje koje svoj kredibilitet zasniva na velikom broju članova, niti to želimo biti. Nismo ni udruženje koje želi imati brojno članstvo kako bi od prikupljene članarine pokrivalo interne troškove. Dakle, naš cilj nije veliki broj članova, već članovi koji će se aktivno uključiti u realizaciju aktivnosti, bez obzira na to koliko je skroman pojedinačni doprinos. Želimo da budemo prostor za razmjenu stavova i interakciju između članova udruženja i osoba koje su profesionalno angažovane u udruženju.
Aktivisti Centra za životnu sredinu dio svog slobodnog vremena posvećuju zaštiti životne sredine, sarađuju sa drugima koji imaju slična interesovanja, stiču znanja i vještine iz oblasti transporta, biodiverziteta, energije, otpada i drugih tema vezanih za životnu sredinu i održive načine življenja, te učestvuju u akcijama u gradu i prirodi. Aktivistička grupa Centra za životnu sredinu okuplja mlade i progresivne osobe koji podržavaju programski rad Centra, a organizuju i samostalne aktivnosti, javne akcije, predavanja, diskusije, gledanje filmova i sl. Mimo podrške, oni angažovanim osobama daju veliku motivaciju i energiju za rad.
foto: CZZS
Šta je najveći uspjeh Centra za ovih 20 godina?
Jako je teško izdvojiti jedan uspjeh, zbog vremenskog perioda, a i širine koju imamo u bavljenju temama. Lično bih svakako izdvojila Bitku za Sutjesku, kampanju koju sam vodila u periodu od 2013. do 2015. godine, a kao reakciju na planove za izgradnju malih hidroelektrana od strane privatnog investitora na rijekama Sutjeska i Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.
Kroz kampanju Bitka za Sutjesku organizovana je prva građanska inicijativa u Bosni i Hercegovini koja je bila usmjerena ka Narodnoj skupštini RS, a kroz koju je skupljeno preko 6 000 potpisa na 12 lokacija u Republici Srpskoj. Mimo djelovanja unutar države, Centar je uspio uticati i na evropske institucije. Evropski parlament je u svojoj godišnjoj rezoluciji za BiH preporučio da se ne grade hidroelektrane u nacionalnim parkovima Una i Sutjeska i da se ozbiljnije pristupi izradi studija uticaja.
Nadležni sud u Banjaluci je u samo dva mjeseca 2015. godine dva puta presudio u korist Centra za životnu sredinu, čime su osporene studije uticaja na životnu sredinu malih hidroelektrana u kanjonima Sutjeske i Hrčavke.
Naš stav je bio da ukoliko ne možemo da odbranimo Nacionalni park Sutjeska od ovako negativnih projekata, pitanje je kako uopšte da se ophodimo prema ostalim područjima naše države koja nisu još uvijek zaštićena. Zajedno sa stručnjacima koje smo okupili u ovoj kampanji, uspjeli smo sačuvati Nacionalni park Sutjeska, koji sa razlogom zovemo laboratorija u prirodi. Ovo je bila ogromna pobjeda za zaštitu prirode i inspiracija mnogima da se bore za druga područja.
