<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Centar za životnu sredinu traži ostavku ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića

BANJALUKA

Đokić je nakon sjednice izjavio da se koncesije u RS dodjeljuju na bazi realnih procjena te da “ako se sve dosljedno poštuje ne bi trebalo da bude problema”, iako svakodnevno svjedočimo raskopanim koritima rijeka i uništenom biodiverzitetu

03. juli 2020, 9:58

 

Nakon jučerašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj nisu usvojeni zaključci o uvođenju moratorijuma na male hidroelektrane (MHE), a koje je predložila vodeća pozicija u okviru rasprave o prijedlogu Zakona o koncesijama, Centar za životnu sredinu traži ostavku ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića.

Đokić je nakon sjednice izjavio da se koncesije u RS dodjeljuju na bazi realnih procjena te da “ako se sve dosljedno poštuje ne bi trebalo da bude problema”, iako svakodnevno svjedočimo raskopanim koritima rijeka, uništenom biodiverzitetu, te posječenoj šumi zbog gradnje i rada malih hidroelektrana. Iz ove organizacije navode da je ministar Đokić i zbog brojnih afera i istraga pokazao da je nekompetentan da bude na poziciji ministra energetike.

“Koncesije se ne dodjeljuju u svrhu opšteg javnog dobra, već ličnih profita, gdje povrh svega, u mnogim slučajevima investitori i izvođači MHE ne poštuju propisane mjere. Često se mjenjaju projekti, inspekcijski nadzor je sporadičan i fingiran, dok su sankcije minimalne. Ovo su sve razlozi zbog kojih bi ministar Đokić trebao da podnese ostavku, kao i zbog činjenice da je kao ministar prednost davao prljavim i štetnim projektima termoelektrana i hidroelektrana dok su solarna, vjetro i građanska energija zanemarene. Zbog toga društvo trpi i ekonomsku štetu koju plaćaju svi potrošači električne energije kroz naknadu za obnovljive izvore energije. Iz te naknade se daju podsticaji za MHE što u Republici Srpskoj godišnje iznosi u prosjeku 10 miliona KM sa tendencijom rasta”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Upravo zbog netransparentne dodjele koncesija bez konsultacija javnosti u ranim fazama odlučivanja i uništavanja prirode, mnogi građani se bune i protestuju zbog planova za izgradnju malih hidroelektrana.

 

Izmješteno korito rijeke Bjelave koja se svakodnevno uništava

 

Iz Udruženja građana “Bjelava” iz Foče, koje se bori za spas rijeke Bjelave čije korito devastira koncesionar Srbinjeputevi doo, kažu da nisu znali da će se graditi MHE na njihovoj rijeci, a kada su saznali i vidjeli uništavanje rijeke na kojoj su odrasli organizovali su se i ustali protiv ovog štetnog projekta.

“Ponadali smo se da će proglasiti moratorijum na MHE, ali očigledno je to bilo previše za očekivati od naših zastupnika. Mi ćemo naše rijeke i dalje da branimo dok god ne dobijemo adekvatnu reakciju nadležnih organa i donosilaca odluka u RS koji će podržati svoj narod, a ne pojedince koji se bogate na naš račun”, istakli su iz Udruženja građanja “Bjelava”.

Pojedini poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, juče su jasno pokazali da za zaštitu rijeka ne mare. Iako su predloženi zaključci u NSRS bili labaviji od onih koji su nedavno usvojeni u Parlamentu Federacije BiH, jasno je da poslanici svoj legitimitet ne zasnivaju na zastupanju javnog, već partijskog interesa. Politička prepucavanja i partijska takmičenja neće pomoći da se zaštite vodni resursi od uništavanja.

Centar za životnu sredinu se kroz rad Koalicije za zaštitu rijeka BiH zalaže za hitno ukidanje podsticaja za MHE te uvođenje moratorijuma na njihovu izgradnju.

“Apelujemo na narodne poslanike da samostalno pokrenu diskusiju i dođu do konsenzusa sa ciljem da se zaustavi dalja gradnja MHE i destrukcija najvećeg javnog interesa i prirodnog dobra svih građana”, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Posjetimo da je Predstavnički dom Federalnog parlamenta većinom glasova odobrio zaključak o potrebi potpune zabrane gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije BiH.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da Srpska želi da korišćenje prirodnih resursa bude isključivo u funkciji njenog razvoja, navodeći da je do sada izgrađeno 29 malih hidroelektrana, u toku je izgradnja još sedam, a ukupna vrijednosti svih 36 objekata je 352 miliona KM.

Đokić je dodao da to nisu male investicije, ističući da su u izgradnji tih objekata učestvovale stotine radnika, a brojne domaće firme su stekle reference da mogu da grade takve objekte i na nekim drugim područjima.

“Republika Srpska do sada je dobila oko 107 megavata instalisane snage. To nije malo sa stanovišta ukupnih bilansa koje ima Srpska, posebno što imamo obavezu da povećavamo obim energije proizvedene iz obnovljivih izvora”, izjavio je Đokić za “Glas Srpske”.