Chernobyl uz kratki vodič za preživljavanje nuklearne katastrofe

Ines Mrenica / 20. Maj 2019

 

«Chernobyl», mini serija HBO-a i Skyja, vodi nas u samo središte najgore tehnološke katastrofe, koja je zadesila čovječanstvo u posljednjim danima aprila 1986. godine u zemlji koja više ne postoji. Čovjek iz sovjetske Ukrajine, u odijelu za dekontaminaciju, s gas maskom na licu i metalnom bocom kisika na leđima, koji korača kroz prašinu naselja građenih u arhitekturi soc-realizma ili, pak, korača kroz vodu rezervoara nuklearne elektrane «Memorijalnoj elektrani V.I. Lenjin», stravični su prizori čak i za strastvene poznavaoce delikatnih horora. «Chernobyl» je s premijernim prikazivanjem na HBO-u započeo 6. maja, a trenutno iščekujemo četvrtu od ukupno pet epizoda. Priča govori o stvarnim osobama koje su se žrtvovale kako bi spriječili da Evropa doživi nezamislivu kataklizmu. Ukrajinski superheroji su posjedovali moć empatije, a nosili su gumene plašteve protiv radijacije.

Serijal započinje audio zapisima koje je na kasetama ostavio Valerij Legasov (igra ga Jarred Harris), hemičar koji je bio na čelu tima za istragu Černobilske katastrofe. Legasov je pronađen obješen u svom uredu na drugu godišnjicu katastrofe, 1988. godine, a samoubistvo se pripisuje nemogućnosti nošenja s lažima Sovjetskih vlasti. Preko njegovog lika pratimo napore koji su uslijedili nakon eksplozije. Rigidna politička nomenklatura «sukobljava» se s naukom, ne razumije razmjere nesreće i posljedice koje će ona ostaviti za sobom. Ne pokazujući empatiju prema običnom stanovništvu, koje biva izloženo devet puta jačoj kontaminaciji od one koja je uslijedila nakon Hirošime, politički ekstablišment pokušava zataškati slučaj, izolirati Černobil prekidajući telefonske veze, kako bi prikrili «sramotu» Sovjetskog Saveza, sve dok pojačanu koncentraciju radioaktivnih čestica u zraku nad Skandinavijom nisu uočili švedski meteorolozi.

U pet nastavaka kreatora serije Craiga Mazina, pod rediteljskom palicom Johana Rencka, rekonstrukcija Černobilske katastrofe strašnija je od bilo kakvih zmajeva, noći vještica, igara gladi i prijestolja. Opekotine na licima sovjetskih vatrogasaca, koji povraćaju krv i zombijevskim koracima odlaze u smrt, postavljeni su u brižni dekor osamdesetih. Karakteristične naočale predimenzioniranih okvira i «minival» frizure, socijalistička naselja i odnos partijskih drugova, s posebnom emocijom promatraju jugoslovenska djeca. Sjećaju se trenutaka kada su im roditelji nakon što su pogledali vijesti na tada jedinom kanalu republičkih televizija, prekinuli igru napolju i uveli ih u kuću. Neki su nakon toga danima jeli konzerve, bojeći se trovanja radijacijom, u kuhinjama istim kao i u produkciji HBO-a. To su one bijele sa slojem ladica u azurno plavoj boji, visokog sjaja. U seriji pratimo i suprugu vatrogasca, što neodoljivo podsjeća na "Černobilsku molitvu" bjeloruske nobelovke Svetlane Aleksievič - ispovjed Ljudmile Ignatenko, supruge poginulog vatrogasca koji je sudjelovao u gašenju 4. reaktora Černobilske nuklearne elektrane.

Neslužbeni izvori navode kako je od posljedica Černobilske katastrofe smrtno stradalo između 200 i 400 hiljada ljudi, a posljedice radioaktivnosti osjetilo je 5 miliona ljudi. Poseban dojam na gledatelja ostavljaju scene događaja iz Pripjatske bolnice, gdje i danas postoji odbačena odjeća vatrogasaca kontaminirana radioaktivnim česticama. Vatrogasci su sanirajući posljedice ekploziije u elektrani umirali u roku od sedam danas nakon izloženosti visokoj radioaktivnosti.

 

 

Jared Harris, Stellan Skarsgard i Emily Watson pozicionirani su u ambijent masivnih sovjetskih zgrada sa teškim merkizetnim zastorima i vojnicima koji stražare pred svakim vratima, kao budni čuvari tajni sovjetske birokratije. Među rekvizitom  dominiraju geografske karte, inžinjerske skice i notesi s kožnim koricama, na kojima su utisnuti srpovi i čekići. Na kasnim noćnim sastancima se puši i telefonira. Telefoni su crveni i zeleni s okruglim brojčanicima. Prašinu i radioaktivne čestice kao da možemo namirisati i ne primjećujemo da glumci zapravo ne govore ruskim jezikom. Posebna zanimljivost serijala je u tome što serijal ponovo ujedinjuje glavne glumce filma “Breaking the Waves”. Skarsgard I Watson su nas, podjetimo se, devedesetih šokirali pričom o povrijeđenom muškarcu koji iz bolesničke postelje tjera svoju djevojku na seksualne avanture, uživajući u prepričavanju njenih detalja.
Černobil će nakon istoimene serije, sasvim sigurno postati još morbidnija turistička atrakcija, gdje se posjetiteljima prilikom obilaska područja pokazuje stepen radijacije koji se očitava na mjernim instrumentima. Serija budi interesovanje za dodatno istraživanje nesreće. U strukturi scenarija serije ne propušta se objasniti postupak proizvodnje struje uz pomoć nuklearne energije i šta radijacija čini fiziologiji ljudskog tijela. Gledamo sate vrlo napetog trilera koji su upakirani u lekcije iz fizike i hemije. To je trenutak kada stvarnost trijumfuje nad bilo kakvom fikcijom i potpuni trijumf televizije.

HBO je najstariji i najduži neprekidno radeći televizijski servis (u sklopu kablovske televizije i kao pretplatnički televizijski kanal), a jedan od njegovih slogana svojevremeno je glasio:  “HBO. TO NIJE TELEVIZIJA.” Home Box Office je sasvim sigurno preuzeo funkciju i estetiku filma, dok filmovi danas uglavnom liče na jeftinu televiziju. Ovako upečatljivo sivilo industrijske proizvodnje, kao u slučaju «Chernobyla», posljednji put je viđeno u filmu «Stalker» Andreja Tarkovskog. Remek djelo iz 1979. godine prepuno je biblijskih citata i ekoloških referenci govori o Zoni kao mjestu gdje se ispunjavaju ljudske želje. U Črnobilu postoji Zona isključenja, područje kontrolirano od strane ukrajinskih vlasti gdje se unatoč rizicima po zdravlje ljudi, vratilo uglavnom autohtono starije stanovništvo, koje ondje uz svu pomoć države živi na vlastitu odgovornost. Prema pojedinim istraživanjima stručnjaka, biljni i životinjski svijet na tom prostoru počeo se zapanjujuće naglo oporavljati krajem devedesetih godina te je primijećeno da su jako ozračen prostor naselile i životinje koje su bile pred izumiranjem ili potpuno istrijebljene. Međutim, ljudi su prošli puno više oštećeni. Stopa mortaliteta je 20 puta veća od nataliteta, a broj oboljelih od karcinoma porastao je za 74%. Poseban užas koji podsjeća na katastrofu su djeca rođena s tjelesnim deformitetima.

Dok gledamo seriju, s glavom u prošlosti, neki od nas požele pogledati u nebo. Danas se sa sigurnošću može reći da je uzrok ove nesreće bila nedovoljna stručnost ljudi koji su pokušavali stabilizarati nepredviđeni rad nuklearnog reaktora. Černobil je simbolično za većinu građana Ukrajine predstavljao kriminalnu nemarnost i aljkavost sovjetske vlasti u kojoj je cvjetala korupcija. Gledatelj s Balkana, jugoslovensko dijete, danas živi u nesigurnom dizajnu postrojenja državica kojeg vode nekompetentne “mašinovođe”, lišene empatije i savjesti. Razlika je samo u protoku i dostupnosti informacija te dostupnost HBO-a u kablu. Jer, kako novi slogan američke kablovske televizije kaže: “To je HBO. Bilo gdje.”  

 

 

Za one koje će “Chernobyl” i žuti znak za radijaciju proganjati danima i mjesecima nakon gledanja, u nastavku donosimo kratki vodič za preživljavanje nuklearne katastrofe. Posljedice izloženosti radioaktivnim česticama možete ublažiti sami, nabavljajući supstance u apoteci bez recepta. To su kalijev jodid, soda-bikarbona, glina i alge.

1. Kalijev jodid veže radioaktivni jod i eliminira ga iz organizma u roku 24 - 72 sata. Sprječava nakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači.
2. Soda bikarbona smanjuje oštećenje bubrega od urana.
3.  Površina kože pokrivena slojem gline zaštićena je od zračenja. Glina se može konzumirati i oralno.
4.  Alge su se pokazale djelotvornima nakon Hirošime, posebno konzumacija miso juhe.


Buka preporuka

Recenzije

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.