Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Srpsko narodno vijeće (SNV) već godinama rade na priznavanju civilnih žrtava rata i donošenju Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Nacrt prijedloga zakona o pravima civilnih žrtava rata prošao je kroz javno savjetovanje od 14. oktobrado 14. novembra2020. Dana 18. juna 2021., Vlada RH je Hrvatskom saboru uputila konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
Tim povodom, prošle sedmice je u Zagrebu predstavljena medijska kampanja Pravda za žrtve, realizovana u saradnji Documente i SNV-a, uz podršku Fonda za aktivno građanstvo. Autor video spotova i dokumentarnih filmova je redatelj Andrej Korovljev, a u kreativnom timu su učestvovali Eugen Jakovčić, Vesna Teršelič i Jurica Vitković. Tim povodom, o zakonu, ali i o kampanji u velikoj dvorani HND-a govorili su Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a, kao i redatelj medijske kampanje Andrej Korovljev.
Iva Radić traži svoga oca Milana Miju Radića koji je 8. novembra 1991. godine odveden iz prostora fabrike Veleprometa u Vukovaru u smjeru Negoslavaca. Od tada mu se gubi svaki trag. Milan Mijo je bio civil hrvatske nacionalnosti oženjen za suprugu srpske nacionalnosti te je odveden iz Veleprometa od strane pripadnika srpskih paravojnih jedinica. Uprava za zarobljene i nestale je tokom 2020. godine još uvijek vodila postupak traženja za ukupno 1869 neriješenih slučajeva nestalih i smrtno stradalih osoba, od čega 525 nestalih i nasilno odvedenih osoba na području Vukovarsko-srijemske županije, od toga 386 s područja grada Vukovara.
„Mada prijedlog zakona nije savršen, predstavlja civilizacijski iskorak jer će bar neke grupe civilnih žrtava moći ostvariti svoja prava. Na žalost, tu nisu uključene žrtve terorističkih akata čije su kuće izvan područja ratnih djelovanja minirane, dok oni sami nisu stradali. Otvoreno je i pitanje što s onima koji su bili u logorima HVO-a u BIH kao i otpis parničkih troškova za sve koji su od 2004. tužili Hrvatsku i gubili parnice. Zakon pruža i priliku za unaprjeđenje evidencije žrtava rata. Mada službeni podacima zdravstvenih ustanova navode 9.333 smrtno stradale osobe, Documenta je u svojim istraživanjima došla do 20.197 registriranih žrtava. Ovaj zakon je prilika da se prikupe podaci i objavi službeni broj ubijenih, kao i prilika da se poboljša evidencija ljudskih gubitaka. Nadam se da će Sabor i hrvatsko društvo podržati zakon.“- kaže Teršelič.
Mada konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je Vlada RH 18. juna 2021. uputila Hrvatskom saboru na žalost ne pokriva sve grupe civilnih žrtava, on predstavlja civilizacijski iskorak i važno je da se podrži.
Marica Šeatović bori se za pravdu za svog ubijenog supruga Mihajla Šeatovića i komšije Mišu i Sajku Rašković, te Ljubana Vujića. Iako su bili nenaoružani civili poznati među mještanima Novske, ubijeni su zbog svoje srpske nacionalnosti. Uprkosneosporivim činjenicama o zločinu, potvrđenim u pravosnažno okončanom sudskom postupku, za zločin nikom nije dosuđeno odsluženje zatvorske kazne. Uz to, Marica Šeatović je zbog izgubljenog parničnog postupka protiv Republike Hrvatske bila primorana podmiriti troškove suđenja. Usprkos proživljenoj tragediji i gubitku supruga, do danas nastavlja borbu za istinu i pravdu, kao predsjednica Udruženja „Protiv zaborava“.
„Ovom kampanjom želimo unaprijediti prava civilnih žrtava. Žrtve moraju premostiti ratne strahote i jazove, dok neki drugi čine suprotno. Za mene su sve civilne žrtve rata braća i sestre, a borba za njihova prava je temelj dugogodišnje suradnje Documente i SNV-a.
Dugi niz godina žrtve nisu imale isti status i nisu mogle ostvariti prava zbog prestrogih uvjeta, od članova porodica nestalih koji nisu proglašeni mrtvima ili djece koja nisu mogla biti žrtve, iako su im stradali roditelji. Žene kao Marica Šeatović nisu mogla biti žrtve rata jer je pravosuđe loše radilo, a mnogima je položaj otežan ukidanjem opskrbnine. Ukazao je na one čije su kuće uništene po gradovima i od kojih država očekuje da sami plate čišćenje ruševina za čije uništenje nisu dobili niti kunu odštete, pa bi im barem trebalo otpisati troškove. Zakon nije zadovoljio sva naša očekivanja jer smo očekivali da će još neka pitanja biti uvrštena, da će se izbjeći opća mjesta i prilika za arbitriranje. To nismo uspjeli, ali smo postigli druge stvari - kazao je Pupovac i podsjetio da je u službenoj brojci od 9.333 poginula udio civila 43,3 posto, i da bi postotak bio i veći ako bi se razmatrala brojka od njih preko 20.000.“ – naglašava Pupovac.
Kroz kampanju i TV spotove Pravda za žrtve o važnosti donošenja novog zakona o pravima civlnih žrtava rata kroz vlastite sudbine progovaraju Katarina Bešlić iz Petrinje, Marica Šeatović iz Novske i Iva Radić iz Vukovara.
Autor video spotova Andrej Korovljev podsjetio je da se prošla kampanja Documente zasnivala na šutnji žrtava koje su šutjele u kameru onoliko sekundi koliko su godina čekale na obeštećenja patnji. „Sad smo se odlučili da žrtve imaju riječ i da govore u objektiv o svojim tragedijama. Snimili smo tri intervjua iz kojih su nastali spotovi.
Katarina Bešlić direktna je svjedokinja rata u Petrinji koja iz prve ruke svjedoči o početku rata i najintenzivnijim napadima na grad. Spletom okolnosti uspjela je pobjeći iz grada i tako se spasiti dok su njeni roditelji, ugledni stomatolozi, ostali zarobljeni u vlastitom podrumu iz kojeg su odvedeni i ubijeni 6. januara 1992. Ubijeni su samo zato što su bili hrvatske nacionalnosti. Skupa s bratom se još uvijek bori za pravdu. Ratna zbivanja na području Petrinje ostala su upamćena po više od dvije stotine pedeset civilnih žrtava i gotovo posve razrušenom gradu.
