<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Čizmović ošamario advokaticu Melihu Filipović: Banjalučki advokati šokirani

NEMA OPRAVDANJA

Nasilje među kolegama je neoprostivo, nema opravdanja ni pardona za nasilničko ponašanje.

03. oktobar 2019, 11:38

 

Advokatska i stručna javnost ostala je šokirana napadom banjalučkog advokata i počasnog predsjednika Advokatske komore Republike Srpske Jovana S. Čizmovića na advokaticu Melihu Filipović.

Čizmović je tokom uviđaja ošamario Melihu Filipović (85), a sve se dogodilo pred očima službenih lica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Ulici Nikole Tesle u Banjaluci.

„Uviđaju u kojem se provodio postupak prestanka državne svojine na parceli prisustvovali su službenici RUGIP-a, Pravobranilaštva, te geometar. U jednom trenutku Čizmović je počeo razgovarati s geometrom, a ja sam mu rekla da to ne može raditi, jer je stranka u postupku. Tada me Čizmović ošamario tako jako da sam mislila da sam ostala bez pola lica“, ispričala je Meliha Filipović za Srpskainfo.

Branislav A. Rakić, predsjednik Advokatske komore RS rekao je da je ovakvo ponašanje za svaku osudu.

„Od koleginice Filipović sam čuo ono što ste mogli i pročitati u izjavi za Srpska.info, a kolegu Čizmovića nisam uspio dobiti, pa nisam upoznat sa njegovom stranom priče. Koleginica Filipović je rekla da će podnijeti prijavu Advokatskoj komori i nakon toga će se moći provesti postupak u skladu sa pravilnikom“, rekao je Rakić za BUKU. On je dodao da mu nije poznato da su se ovakvi slučajevi ranije dešavali.

„Nije bilo fizičkih napada između advokata u obavljanju djelatnosti, mimo obavljanja djelatnosti je bilo. Advokatska komora osuđuje bilo koju vrstu nasilja prema bilo kome, a pogotovo između kolega u obavljanju advokatske djelatnosti“, istakao je Rakić.

Advokatica Jovana Kisin rekla je da svi znaju da se ovakve stvari ne bi smjele dešavati, a i kada se dese da bi trebalo reagovati da se u budućnosti spriječi bilo kakav napad, na bilo koga, da bi se na taj način maksimalno ublažile posljedice i da se zaštite oštećeni, ali i da takve slučajeve prijavimo.

„Postoji građanska dužnost prijavljivanja bilo kakvog prekršajnog ili krivičnog djela ukoliko se to djelo utvrdi. Ukoliko mi vidimo ili smo svjedoci nečega što znamo da je zabranjeno, što znamo da može nekome da našteti ili da ugrozi tjelesni integritet, pogotovo u ovom slučaju kada je u pitanju jedna starija osoba, mi smo dužni da reagujemo. To je i zakonska i moralna dužnost“, rekla je za BUKU Jovana Kisin.

Ona kaže da nije upoznata da se ovakav slučaj ikad desio u istoriji pravosuđa, da je među advokatima bilo fizičkog obračuna.

„Verbalnih obračuna imamo svakodnevno, to je takav posao. Mi smo svaki dan u sporu i zastupamo interese suprotne od naših kolega. Neka doza verbalnog konflikta, diskusije, bez uvreda i uvijek u skladu sa profesionalnim standardima, podrazumijeva se za ovu profesiju koja je pomalo stresna. Uvijek se trebamo držati osnovne kulture, poštovanja onog koji je sa nama u postupku, prvo iz kolegijalnosti, ali i zbog čovječnosti“, istakla je Jovana Kisin.

Nakon incidenta koji se desio, postupak od strane službenih lica uopšte nije bio prekinut, već je samo promijenio adresu, pa je iz Ulice Nikole Tesle rasprava preseljena u službene prostorije RUGIP-a, kao da se ništa nije dogodilo.

Kada je riječ o reakcijama drugih, odnosno izostanku reakcije, Jovana kaže da je o tome teško govoriti onome ko nije bio svjedok događaja.

„Mnogo je razloga za nereagovanje, neki se mogu opravdati, a neki se ne mogu opravdati. Može se desiti da je neko bio u stanju šoka, pa da mu je trebalo da dođe sebi za desetak minuta ili pola sata. Možda je neko i odreagovao nakon stanja šoka i prijavio slučaj policiji ili Advokatskoj komori, ali ja to ne znam. Teško mi je da se izjašnjavam o nečemu čemu nisam direktno svjedočila i ne bih sebi davala tu slobodu da naprečac osuđujem bilo koga. Da sam i ja bila svjedok događaja isto bih se našla u šoku i ne znam koliko bi mi trebalo vremena za reakciju, ali sigurno bi mi trebao minut-dva, da bih mogla da dođem sebi i da odreagujem kako bi trebalo. Ljudi nisu roboti i treba im malo vremena da se saberu i da budu svjesni šta bi trebalo da učine u datoj situaciji. Ja se nadam da je neko od kolega iz Republičke uprave, Pravobranilaštva, barem nakon tog stanja šoka, odreagovao na način da je to prijavio“, rekla je Jovana.

Ona kaže da ne bismo smjeli opravdati naše generalno pasivno stanje u društvu i poznato je da mi ne reagujemo na negativne pojave u društvu.

„Nasilje među kolegama je neoprostivo, nema opravdanja ni pardona za tako nešto, pogotovo kada se nastupa nasilnički prema osobi koja se ne može odbraniti“, rekla je Jovana Kisin.

Advokat Dalibor Mrša rekao je da nije bio akter događaja, pa ne može da analizira detalje, jer ne zna šta se tačno desilo.

„Kakva god bila 'provokacija' ili bilo šta što je kolegica Meliha Filipović eventualno uputila kolegi Čizmoviću, zaista mislim da ovakav čin nema opravdanja. Prije svega radi se o čovjeku koji je dugo godina predstavljao Advokatsku komoru, bio je prvi čovjek Advokatske komore i koji nosi titulu počasnog doživotnog predsjednika Advokatske komore RS, a sa druge strane imamo koleginicu Melihu Filipović, ženu od 85 godina, koju svi poštujemo. Ja lično ne znam da li se ona bilo kada kompromitovala, tako da mi je potpuno neshvatljivo da ne nešto tako uopšte moglo dogoditi“, rekao je za BUKU Mrša.

On je dodao da mu nije jasno zašto njegova koleginica Meliha Filipović nije zatražila prekid postupka, jer takav jedan šok bi to zahtijevao, a nejasno mu je i zašto niko od prisutnih nije reagovao. Ali Mrša ističe da nije bio akter događaja i da ne zna šta se tačno desilo.

„Možda ćemo više informacija imati u nekom narednom periodu kada će možda neko i reagovati. Ostaje nam da vidimo koja je reakcija Melihe Filipović, odnosno šta je to čime će se ona poslužiti u smislu zaštite svojih prava. Njoj ostaje da se obrati i Advokatskoj komori, gdje postoje disciplinski organi i u okviru čega bi se trebao provesti postupak uz obavezu da se utvrde sve relevantne okolnosti jednog takvog događaja. Ja mogu otvoreno reći da sam zaprepašten ovakvom viješću“, priča Mrša.

Mrša kaže da kodeks etike advokata između ostalog propisuje dostojanstveno ponašanje i ophođenje sa kolegama i ne samo sa kolegama, već i sa svima sa kojima advokati dolaze u dodir.

„Nedavno smo imali informaciju da je jedan od avokata napao svoju bivšu suprugu u tržnom centru, a sada i ova vijest sigurno ne ide u prilog čuvanju digniteta naše struke“, rekao je Mrša, koji dodaje da advokata Čizmovića poznaje dugi niz godina i smatra da je on Advokatsku komoru vodio na dobar način.

„Kad god je meni nešto lično trebalo, on je bio spreman da pomogne, pa sam bio zatečen jednom ovakvom informacijom i nadam se da situacija nije konačna i da se stvari mogu popraviti između njega i koleginice Melihe, ali u svakom slučaju ovakvi događaji nam ipak narušavaju ugled u advokaturi“, rekao je Mrša.

GENDER CENTAR - OVAKVO PONAŠANJE NEPRIHVATLJIVO

Iz Gender Centra RS rekli su nam da je Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH zabranjeno nasilje po osnovu pola, a istim se smatra svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanesena, između ostalog,  fizička i psihička šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputava lice ili grupu lica da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi društva.

„Zaprijećena sankcija za izvršeno nasilje po osnovu pola, prema ovom zakonu je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Imajući u vidu odredbe zakona, ali i činjenicu da je do ovog nemilog događaja došlo u toku službenog postupka, kao i da je imenovani kao zastupnik stranke u postupku nanio fizičku, ali i psihičku štetu zastupnici druge stranke, Gender centar smatra da je ovakvo ponašanje neprihvatljivo. U tom smislu Gender centar osuđuje sve oblike nasilja po osnovu pola i poziva sva pravna, fizička lica i odgovorna lica u pravnim licima da se suzdrže od svih oblika nasilja po osnovu pola. Podsjećamo da je obaveza svih državnih organa, organizacija i institucija da sprovedu efikasne mjere zaštite od nasilja po osnovu pola i zaštite dostojanstva svih učesnika u postupku. S obzirom da je zaštita ljudskih prava i sloboda, kao i dostojanstva svih građana/nki prioritet u svim postupcima pred državnim organima, organizacijama i institucijama isti su u obavezi da sprovedu mjere zaštite svih učesnika postupka te da reaguju na odgovarajući način kad se nemili događaji dese“, rekli su za BUKU iz Gender Centra RS.

Uspjeli smo stupiti u kontakt sa advokatom Jovanom S. Čizmovićem, ali nam je nakon upita za izjavu o ovom slučaju bez ikakvog komentara spustio slušalicu.