Čovječanstvo sve brže iskorištava Zemljine resurse

Pandemija je imala jednu pozitivnu stranu: očuvanje prirode. Međutim, globalna ekonomija žuri da nadoknadi sve izgubljeno. Danas je dan kada je čovječanstvo potrošilo godišnje Zemljine resurse za 2021. godinu.

BUKA portal / 29. Juli 2021

 

Uprkos privremenom odgađanju zbog pandemije korona virusa, Dan koji predviđa da je čovječanstvo potrošilo sve obnovljive biološke resurse za jednu godinu (Earth Overshoot Day) ponovo se pomaknuo unaprijed. Ove godine je to 29. juli.

"Ako nas nešto treba podsjetiti da smo usred klimatske i ekološke krize, to je onda Earth Overshoot Day", kaže Susan Aitken, čelnica Gradskog vijeća u Glasgowu, gdje će se svjetski lideri okupiti na klimatskom samitu COP26 u novembru ove godine.

Budući da je veliki dio čovječanstva 2020. godine bio u lockdownu zbog korona virusa, prošlogodišnji Earth Overshoot Day pao je na 22. august, gotovo mjesec dana kasnije nego isti dan 2018. godine, koji je bio 25. jula. Ali ove godine, uprkos tome što nivo emisije CO2 od zračnog i cestovnog saobraćaja još uvijek kaska za onim iz 2019. godine, globalna ekonomija žuri da nadoknadi sve ono što je propustila.

"Globalne emisije se već približavaju nivou prije pandemije", kaže Stephanie Feldstein, direktorica Centra za biološku raznolikost (CBD), organizacije za zaštitu okoliša sa sjedištem u Sjedinjenim Državama.

Ona je za DW navela da su staklenički plinovi u 2020. godini opali samo za 6,4 posto. To je značajan postotak koji predstavlja dvostruku godišnju emisiju Japana, ali i dalje nedovoljan da se stvari promijene na bolje.

"Propustili smo prilike kada je finansijska pomoć data velikim zagađivačima klime, poput zrakoplovstva i mesne industrije, bez ikakvih zahtjeva za oporavak okoliša", tvrdi Feldstein. "I dalje propuštamo prilike svaki dan kada vlade odbijaju da prepoznaju klimu i krize izumiranja kao hitne slučajeve - baš kao i pandemiju."

Šta je to "Earth Overshoot Day" i čemu služi?

Prvi "Earth Overshoot Day” je osnovan 2006. godine, s ciljem da se izračuna broj dana u godini koji odgovaraju neophodnim biokapacitetima - sposobnostima ekosistema da ponovo uspostavi svoje biološke resurse i apsorbira otpad - kako bi se uzeo u obzir ekološki otisak civilizacije.

"Global Footprint Network” (GFN), istraživačka organizacija koja je zajedno sa organizacijom za zaštitu okoliša WWF, odgovorna za postojanje ovog dana, upoređuje ovaj dan s bankovnim izvatkom koji prati prihod u odnosu na rashode.

Oni koriste na hiljade podataka UN-a o resursima, poput biološki produktivnih šuma, pašnjaka, ratarskih površina, ribolovnih, te gradskih područja. Taj se zbir zatim upoređuje s potražnjom za tim prirodnim resursima, među kojima su biljna hrana, drvo, stoka, riba i sposobnost šuma da apsorbuju emisiju ugljen-dioksida.

Čovječanstvo danas koristi 74 posto više nego što globalni ekosistemi mogu da regenerišu. Ako budemo nastavili ovim tempom, trebaće nam resursi skoro dvije Zemlje, odnosno 1,7 postojećih resursa Zemlje. I ne čini se da će se stvari uskoro promijeniti.

Međunarodna energetska agencija predviđa da će emisije CO2 povezane sa energijom – posebno emisije fosilnih goriva poput ugljena - ove godine porasti za 4,8 posto u odnosu na nivo iz 2020. godine.

Jačanje bioekonomije

Feldstein iz Centra za biološku raznolikost ipak primjećuje i neke razloge za optimizam. "Najznačajniji znakovi dolaze iz zajednica širom svijeta koji klimatsku krizu shvataju ozbiljno, preispituju potrošnju i rast, te integrišu zaštitu okoliša u svoje politike", tvrdi ona.

Među njima su zajednice koje žele iskoristiti bioekonomiju kojoj je cilj zamijeniti "ekonomiju koja se temelji na fosilnim gorivima ekonomijom zasnovanom na bio ili obnovljivim izvorima energije", uz istovremeno rješavanje društvenih izazova, navedeno je u izvještaju Instituta za životnu sredinu (SEI) iz Stokholma decembra 2019.

Rocio A. Diaz-Chavez, zamjenica direktora SEI Afrika u Nairobiju u Keniji i autorica izvještaja, u razgovoru za DW objašnjava da prelazak na bioekonomiju može pomoći u očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije.

Pored toga, objašnjava ona, oporavak od pandemije bi mogao biti prilika da se istraže alternative tradicionalnoj ekonomiji koje bi "doprinijele otvaranju novih radnih mjesta i poboljšale život, [dok] proizvode alternative za proizvode od fosilnih goriva".

Naglasila je, međutim, da razvoj bioekonomije ovisi o postojanju potrebne infrastrukture za podršku i plasman takvih proizvoda, posebno u podsaharskoj Africi.

Kako produžiti rok u kojem iskorištavamo Zemljine resurse?

Bioekonomija nije jedini način da se čovječanstvo vrati u ravnotežu sa Zemljom. Na svojoj web stranici pod hashtagom #MoveTheDate, "Global Footprint Network” (GFN) ističe i druge načine za približavanje tog datuma 31. decembru.

Pošumljavanje područja veličine Indije pomaknulo bi, na primjer, datum za osam dana, navode iz GFN-a. Zatim, prilagodba zgrada i industrija uz pomoć postojeće tehnologije za uštedu energije, poput nadogradnje mehaničkih sistema, kontrola za uštedu vode i senzora koji precizno kontrolišu osvjetljenje, temperaturu i kvalitet zraka, pomaknulo bi datum unazad za čak 21 dan.

Hrana je također jedan važan segment - prema GFN-u, polovina biokapaciteta Zemlje koristi se samo da bismo se hranili. Ali, previše te hrane gubi se zbog neefikasnosti tokom proizvodnog procesa ili završava u otpadu; procjenjuje se da 30 do 40 posto hrane u SAD-u svake godine završi na deponijama.

Eliminacijom gubitka i rasipanja hrane, smanjenjem konzumacije mesa i odabirom hrane uzgajane uz održivije poljoprivredne prakse, koje se manje oslanjaju na fosilna goriva, na račun biokapaciteta Zemlje bi se mogao dodati još jedan mjesec.

Prema nedavno objavljenom nacrtu izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, prelazak na dijetu zasnovanu na biljnim proizvodima moglo bi pomoći u smanjenju emisija povezanih s hranom za čak 70 posto do 2050. godine.

"Vlade mogu ubrzati ovu promjenu podržavajući dijetalno usmjerenu prehranu i poljoprivredu i ukidajući subvencije za jeftino meso i mliječne proizvode", zaključuje Feldstein iz CBD-a.


Dw


Buka preporuka

Reportaže

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.