Prema našim saznanjima fakulteti se trenutno izjašnjavaju o tome da li će to obilježje biti hram/crkva ili nesakralni spomenik, a trebaju se izjasniti do naredne sjednice Senata univerziteta koja se organizuje posljednjeg četvrtka u mjesecu. Materijali za Senat se dostavljaju sedam dana prije sjednice, pa bi se fakulteti trebali izjasniti do sljedećeg četvrtka.
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke smatra da crkvi/hramu nije mjesto u Kampusu banjalučkog Univerziteta iz nekoliko razloga.
„Prije svega, studenti i nastavnici drugih vjera, te ateisti bi bili diskriminisani, jer bi se favorizovala jedna vjera. Bila bi ugrožena autonomija univerziteta i u krajnjem, ali ne manje bitnom, crkva i nauka počivaju na dva različita postulate koja ne idu zajedno. Nauka počiva na sumnji i kritičkom mišljenju, a vjera na dogmi“, rekao je za BUKU Žolja i istakao je da nam je obrazovanje potpuno uništeno.
Ukoliko dođe do konačne odluke da se gradi crkva ili hram u krugu Kampusa treba odmah reagovati prema Instituciji Ombudsmena. Žolja kaže da treba više ulagati u obrazovanje i u kritično misljenje koje nauka neminovno nosi sa sobom, ali vlastima možda to ne odgovara.
„Da li zbog straha od samosvjesnih ljudi ili čak od nedostatka uopšte svijesti naših lidera o bitnosti obrazovanja u savremenom svijetu“, ističe naš sagovornik.
Psiholog Srđan Puhalo kaže da se ovo može posmatrati na različite načine.
„S jedne strane da među studentima u studentskim domovima u Kampusu i onima koji dolaze da slušaju nastavu tamo postoji veliki broj vjernika, sa još većom potrebom hramom gdje bi obavljali svoje vjerske obaveze. Takođe, možemo zaključiti da vjerujuće studente mrzi da šetaju, jer u krugu od jednog kilometra imaju najmanje dvije pravoslavne crkve, na Rebrovcu i crkva Svete Trojice u aleji Svetog Save. Treća mogućnost je da se zelene površine u kampusu moraju iskorijeniti pa makar tu napravili i crkvu. Četvrta mogućnost je da je za razvoj etničkog identiteta mladih Srba veoma važno da imaju crkvu, dok identitet Bošnjaka, Hrvata i ateista nije važan. Možda je to fiks ideja nekog vjernika koji ima moć i eto prilike da postane ktitor i donator, nebi li zavrijedio rajske vrtove“, rekao je za BUKU Puhalo.
Mi živimo u društvu u kojem su mladi od najranijih godina izloženi religijskom uticaju, počev od vrtića, pa vjeronauke u školama, a Puhalo nam kaže da po njemu vjeronauka sama po sebi nije problem, problem je kada se vjeronauka pretvori u indoktrinaciju, gdje se govori o superiornosti svoje vjere i nipodaštavaju druge.
„Bilo bi očekivati da nas vjera učini boljim ljudima, ali nisam siguran da u kombinaciji sa dominantnim nacionalizmom to ona i čini ljudima u BiH. Vjera je nešto intimno i čovjek pred Boga izlazi sam sa vojim djelima, a problem je kada od toga napravite cirkus gdje je veoma važno da drugi znaju koliko ste vjernik. Fino je znati o svojoj vjeri, ali je problem ako ne znate ništa o vjeri svojih sugrađana i komšija. Vjera traži vjeru, ali je problem ako ne dozvoljava propitivanje i kritiku. Mogao bi ovako do sutra problematizovati vjeronauku u BiH“, ističe Puhalo.
Na kraju nam naš sagovornik kaže da smo mi društvo čiji su lideri odustali od želje da nešto doprinesu nauci i civilizaciji.
„Mi smo se odlučili da izvozimo mlade ljude ili da ih pretvorimo u jeftinu radnu snagu. Samim tim nama nisu potrebne laboratorije, instituti, biblioteke, a za obrazovanje i nauku se izdvaja samo onoliko da se obrazovanje ne ugasi. Takođe kod nas se tihovanje, lojalnost i poslušnost veoma cijeni, zato racio nije toliko vrednovan i tražen, a samim tim crkvi jeste mjesto u studentskom kampusu“, kaže Puhalo.
Iz Rektorata Univerziteta u Banjaluci rekli su nam da je Senat Univerziteta na 66. elektronskoj sjednici, održanoj 29. aprila 2021. godine razmatrao prijedlog za izgradnju spomen hrama ili drugog tipa spomen obilježja, u čast studenata i radnika Univerziteta, nastradalih u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom radu.
"Senat je na toj sjednici donio jednoglasan zaključak kojim se obavezuju vijeća fakulteta/Akademije umjetnosti/Instituta za genetičke resurse i Studentski parlament Univerziteta u Banjaluci, da se izjasne o prijedlogu za izgradnju spomen hrama ili drugog tipa spomen obilježja. Shodono tome, trenutno nije moguće reći da li će se u Univerzitetskom gradu graditi hram ili neki drugi tip spomen obilježja, kao ni kada bi mogli početi radovi", rekli su za BUKU iz Rektorata.
