Ćurak: Elite nam ne valjaju

<p>Nerzuk Ćurak je doktor političkih nauka, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, esejista i publicista, s prepoznatljivim intelektualnim angažmanom u nevladinom sektoru. <br />Sa profesorom Ćurkom razgovarali smo povodom izlaska knjige „Politička elita u Bosni i Hercegovini i Evropska unija: odnos vrijednosti“, a koja je rezultat dvogodišnjeg naučno-istraživačkog projekta.</p>

Ines Škrbić / 25. Mart 2010

Zašto ste se odlučili da obrađujete baš temu političke elite u Bosni i Hercegovini?

Knjiga „Politička elita u Bosni i Hercegovini i Evropska unija: odnos vrijednosti“ je rezultat naučnog projekta koji sam ja radio sa grupom mlađih istraživača sa Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Banjaluci i nakon dvogodišnjeg rada uspjeli smo da ga privedemo kraju. Radi se o pionirskom istraživanju političkih elita u Bosni i Hercegovini, a glavna namjera je bila da istražimo jedan očigledan paradoks i jednu očiglednu hipokriziju koja je prisutna kod političke elite u Bosni i Hercegovini. Vi ste sami svjedoci da pripadnici političke elite u Bosni i Hercegovini insistiraju na ulasku zemlje u Evropsku uniju, ispunjavanju evropskih kriterija, afirmaciji evropskih vrijednosti i sl., a onda kada treba u jednoj političkoj, pravnoj proceduri, uraditi ono što se traži od političke elite da bi se ispunili uvjeti evropeizacije zemlje, onda se to ne radi. Ja sam htio da ispitam tu vrijednosnu dihotomiju, koja očigledno postoji, da ustanovim da li je u pitanju samo politički korektan govor političke elite, zato što znaju da im to donosi benefite, a da mi ustvari i dalje imamo probleme sa jednom krajnje patrijarhalnom, dubinski konzervativnom političkom elitom, koju je čak i vrlo teško nazvati tim politološki korektnim terminom.

Spomenuli ste da je u pitanju pionirsko istraživanje. Budući da se ovoj oblasti, kada je u pitanju prostor BiH, nije posvećivalo dovoljno pažnje, smatrate li da će nakon izdavanja knjige interesovanje istraživača porasti?

Nažalost, sumnjam. U ovoj zemlji ono što je dobro, što je vrijedno, kvalitetno, nikad nije bilo mjerilo na osnovu koga se neki drugi određuju. Tako da, nažalost, iako bi po meni imalo smisla da to istraživanje postane na neki način referentno u smislu daljih istraživanja, pa da se otklone i nedostaci koji su prisutni unutar samog projekta, ne vjerujem. Iako je moja ideja bila da konstituiranjem ovog pionirskog projekta stvorimo uvjete, kada bi bilo zainteresiranih organizacija, fondova koji podstiču znanstveni rad, da, recimo, svake dvije godine sa svojom ekipom vršim ispitivanje pripadnika političke elite. Unutar ovog istraživanja mi smo napravili velike, dubinske anketne upitnike, sa 22 pripadnika političke elite koji su iznimno relevantni u političkom životu Bosne i Hercegovine, kao što su predsjednik RS, gospodin Kuzmanović, gospođa Dušanka Majkić, gospodin Bakir Izetbegović, gospodin Beriz Belkić, gospodin Velimir Jukić, gospodin Momčilo Novaković, itd. U pitanju su ljudi koji zbilja donose odluke na najvišem političkom nivou u zemlji i mi smo zainteresovani, kad bismo imali materijalnu, finansijsku i logističku podršku, da nakon 2 godine ponovo anketiramo te ljude, da vidimo šta se promijenilo u njihovom odnosu prema Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji. Da napravimo jedno kontinuirano ispitivanje mišljenja i stavova političke elite u Bosni i Hercegovini. Ja zaista sumnjam da će za to biti interesa.

Da li politička elita BiH više osluškuje volju građana ili volju Brisela?

Ni jedno ni drugo. Politička elita u Bosni i Hercegovini osluškuje samo svoju volju. Politička struktura u zemlji omogućuje političkoj eliti da se izdigne iznad građana, da faktički žive jedan svoj odvojeni život od građanstva, da žive jednu svoju, dejtonsku svakodnevicu, koja ne dotiče život osiromašenog mnoštva i oni proizvode ambijent u kojem prije svega vode računa o svojim interesima.  Naravno da tu ima pojedinaca kojima je opći društveni interes iznad ovih partikularnih interesa, ali takvih ljudi je veoma malo. To možete ustanoviti i činjenicom da na raznim nivoima odlučivanja u Bosni i Hercegovini političari vrlo malo imaju jasan, prepoznatljiv, personaliziran politički stav, nego da govore samo ono što njihove vođe percipiraju.

Da li je postojanje jedinstvene političke elite potrebno za funkcionisanje ove države, budući da među postojećim etnonacionalnim elitama očigledno ne postoji konsenzus?

To je bilo jedno od važnih pitanja koje smo mi teorijski istraživali u ovom našem projektu. Dakle, da li je u Bosni i Hercegovini riječ o političkim elitama ili političkoj eliti. Da li je u pitanju pluralnost političkih elita, ili možemo govoriti o singularitetu. Mi smo to pitanje ostavili otvorenim, mada smatramo da u ovom vrijednosnom smislu možemo govoriti o političkoj eliti u BiH, jer bez obzira na sve političke konfrontacije, razmimoilaženja i sl. između njih postoji taj konsenzus koji se tiče njih samih kao političke elite. Vi možete prisustvovati vrlo razarajućim političkim raspravama među pripadnicima političke elite, ali bi se iznenadili kako ti ljudi na pauzama sjednica kao najveći prijatelji sjede, piju kafu, tračaju, razgovaraju, itd. Ali ono što ja smatram da je nama potrebno je konstitucija nove političke elite, na novim premisama, koja neće biti zarobljena u neke primodijalne, anahrone obrasce, koja će biti odgovorna prema građanima koji su ih birali, koja će svoj posao raditi toliko odgovorno da će čitati redovno sve što treba da čitaju, upoznavati se, širiti svoje vidike, a ne da mi dobijamo odgovore od pripadnika političke elite, koji treba da donose odluke o putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, da mnogi od njih nemaju elementarna znanja o Evropskoj uniji, da uopšte ne znaju šta je acquis communautaire i sl. Nama je potrebna nova politička elita sa jednom novom kompetencijom, sa novim vrijednosnim registrom, sa sposobnošću za postizanjem racionalnog kompromisa, konsenzusa, sa sposobnošću da prije svega razmišljaju o građanima. Politička elita koja će izvršiti veliki vrijednosni preokret, pa da shvate da su oni sluge građanima, a ne da razmišljaju da su građani njihove sluge.

Možemo li u skorijoj budućnosti očekivati pojavu nove političke elite u Bosni i Hercegovini, budući da je veliki broj političara aktivan još iz vremena bivše Jugoslavije?

Daj bože kćeri da te paša uzme. Sa takvom jednom tradicijskom mišlju ja nažalost ne mogu da iskažem neki veliki optmizam. Unutar same ustavno-pravne strukture mi imamo puno limita koji naprosto više odgovaraju ovim rigidnim, konzervativnim, nacionalističkim elitama, nego progresivnim, modernim elitama koje u ovakvoj jednoj dejtonskoj citadeli teško mogu da prodaju svoje poruke biračima. Problem je što je to teško prepoznati i kod mlađih političkih elita koje su više naklonjene nacionalističkim obrascima, a ne nekim evropskim vrijednostima. U svakom slučaju i ova istraživanja koja smo započeli treba postepeno da unose u javnost ovaj problem, da je problem političkih elita izuzetno bitan problem. Ako uzmemo primjer Slovenije, ona je upravo jednom permanentnom edukacijom političke elite konstituirala tako važnu strukturu i uspjela da uđe u EU na jedan izvanredan način, zato što je politička elita obrazovana i to nije bilo samo: “E, super, sad sam ja političar u parlamentu i ne treba više da se obrazujem, ni da saznajem i sl”. To su ozbiljni problemi ali sa ovakvim istraživanjima nadamo se da ćemo doprinijeti barem malo.


Knjigu „Politička elita u Bosni i Hercegovini i Evropska unija: odnos vrijednosti“ možete besplatno preuzeti ovdje.

 


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.