Takođe, obišli smo laboratorije za analizu uzoraka na novi virus korona.
Dr Dimitrijević, nalazimo se u Institutu za javno zdravstvo, kakva je trenutno situacija kada govorimo o testiranju ljudi na novi korona virus?
Uzorci se dostavljaju u kontinuitetu od 3. marta kada se počelo sa testiranjem, broj uzoraka se povećava, različite kategorije pacijenata se testiraju. Kako smo imali taj umjereni rast pozitivnih, onda smo se usudili da idemo na šire testiranje - prvo oboljele, zatim zdravstvene radnike, pa smo uključili staračke domove i sad idemo dalje.
Taj širi opseg testiranja je vidljiv, od nekih 50tak dnevno do preko 600, koliko je to naporno, velika je odgovornost na Vama?
Ogroman je napor. Mi smo već na početku testiranja formirali dva tima u kojima rade po dva ljekara i sedam-osam tehničara. Osim toga, imamo i dio administrativnih poslova, jer je jako važno da se taj analitički segment dobro uradi. Tako da je to veliki teret. Timovi rade non-stop, nismo imali niti jedan dan pauze, ni preskakanja rada. Radimo praznicima, vikendom i evidentno je da postaje naporno. S druge strane, mi smo se već uvježbali, pa i to predstavlja pozitivan pomak u smislu lakšeg savladavanja posla
Kako ide testiranje po fazama?
Kad smo počeli sa aktivnostima, a počeli smo već krajem januara sa prvim sastancima u smislu naših obaveza, donosili smo protokole. Preuzeli smo protokol Svjetske zdravstvene organizacije o načinu testiranja i radu laboratorije i prilagodili ga našim uslovima. Testiranje se obavlja u laboratoriji Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i u Zavodu za mikrobiologiju UKC RS. To je ostalo i dalje tako. Bez obzira što se planiraju dodatne laboratorije, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, odnosno naša Služba za mikrobiologiju, testira značajno veći broj, što je veliko opterećenje. Mi smo vremenom, kako smo širili kategorije testiranih, uveli sve zdravstvene ustanove u taj proces, tako da uzorke uzimaju domovi zdravlja, odnosno njihove higijensko-epidemiološke službe (HES). Sve bolnice, takođe, dostavljaju uzete uzorke u Institut. Kada uzorak dođe u Institut, on se pregleda, da li je adekvatan, da li je njegovo uzimanje urađeno po protokolu, da li prateća dokumentacija odgovara tom uzorku. Onda se postupa prema našim definisanim koracima, odnosno, pristupa se pripremi uzorka za analizu, izdvajanju genoma, odnosno nukleinske kiseline virusa koja se radi u jednom dijelu laboratorije, mastermiks u drugom, a sama analiza u trećem dijelu laboratorije i to traje satima. Dva su načina obrade uzorka, nekad se ekstrakcija ribonukleinske kiseline virusa može raditi automatski, nekad ne može. Dobili smo različite vrste testova, tako da svaki od tih proizvođača ima svoje protokole, pa se moramo prilagođavati. Ponekad to ide brže, ponekad sporije, ali u svakom slučaju traje nekoliko sati.
Doktorice, šta kada osoba ima određene simptome, kako ide procedura javljanja za testiranje?
Ljudi koji dobiju simptome trebalo bi da se telefonski jave svom domu zdravlja, odnosno, pripadajućoj higijensko-epidemiološkoj službi, da se obave uvodni razgovori, da se procijeni da li ta osoba zbilja ima simptome ili razloge za testiranje. Ako se procijeni da je tako i da je u pitanju neki blaži simptom, ili bez simptoma, jer su to osobe u kontaktu, ili neka druga procjena rizika, onda se on javlja nadležnoj HES. Kada je riječ o Banjaluci, onda se tu uzima uzorak, popunjava se nalog koji se šalje našoj laboratoriji. Pacijenta koji je imao, recimo, temperaturu i smatrao da je u pitanju gripa ili neka druga viroza, a ispostavilo se da je njegovo stanje ozbiljnije, da temepratura ne spada, da ima otežano disanje ili neke druge respiratorne simptome, ambulante porodične medicine kojoj se javio ili neka druge ambulanta šalje u UKC Republike Srpske i tu se vrši kategorizacija - da li je to osoba sa težim ili lakšim simtomima i odlučuje se gdje će biti smješten. Tom prilikom se uzima i uzorak za testiranje u UKC Republike Srpske.
Da li je vas lično iznenadio ovaj virus, šta je to što ga čini posebnim, a što je zaustavilo svijet?
Ne mogu reći da me je iznenadio kao pojava, jer smo mi kao specijalisti mikrobiologije i neko ko radi duže u ovoj oblasti, bili upoznati sa ozbiljnim patogenima koji kruže svijetom, od uzročnika raznih hemoragičnih groznica u Africi, do SARS-a koji se javio prije nekoliko godina, pa onda MERS virusa, koji je kod pacijenata uzrokovao ozbiljne kliničke slike i veliki broj smrtnih slučajeva. Ne mogu reći i da je bilo očekivano, ali danas je svaki dan moguće da se pojavi neki takav ili sličan organizam koji je, recimo, poznat, ali je vremenom došlo do njegove mutacije i pojave u drugačijem obliku u smislu da je postao otporniji na terapijske kapacitete, tako da je sve moguće. Mi smo već više decenije bili uključeni, kao prepoznata nacionalna laboratorija za dijagnostiku gripe i morbila, u dešavanja u svijetu i Evropi i već 10 godina imamo real time PCR aparat i uvedenu metodu, što je značajno pomoglo u ovoj situaciji, jer smo imali obučeno osoblje kojem nije trebalo mnogo vremena da počne sa radom.
Koliko se ovaj virus korona razlikuje od virusa gripe u svom genomu?
Veoma visoko poklapanje unutar corona grupe postoji između SARS CoV 2 i SARS (2003), iznosi oko 96% . Virus gripa je druga grupa virusa, Ortomyxovirusa, iako izaziva nekad vrlo slične simptome bolesti.
Da li se širi brže?
Ja čak ne bih rekla da se on brže širi, rekla bih da se drugačije širi, s obzirom da je mnogo stvari u vezi sa ovim virusom SARS COV 2 (uzročnik COVID oboljenja) nije poznato. Izjave kao što su da su ovakve pojave iznenađenja, u stvari nisu iznenađenja, nama su nepoznanice i svaki dan se nešto novo otkriva i zato su ti izvještaji kontradiktorni. Nekad te izvještaje čitaju i objavljuju ljudi koji nisu u struci i stvara se uzemirenost, strah i briga, ali ako se poštuju neka pravila koja važe načelno za sve patogene mikroorganizme koji su po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kategorisane kao prvi, drugi, treći ili četvrti nivo biorizika, znatno se smanjuje opasnost. Kada se postavite prema tom problemu tako da se preduzmu sve protektivne mjere, onda možemo očekivati da smo nešto uspjeli.
Kakva je postojanost ovog korona virusa na površinama? Govori se da stvari koje se unesu u stan treba ostaviti vani i slično. Kakvo treba biti naše ponašanje?
Građani treba da se pridržavaju mjera koje su propisane i koje su realne. Nisu dramatične, one su jednostavno normalne i različito su prihvaćene u svijetu, jer različite zemlje imaju različite kulturne i higijenske navike. Stanovnici nekih evropskih zemalja odavno primjenjuju fizičku distancu. U nekim zemljama su stanovnici ispoljavali naglašene higijenske navike kao što je češće pranje ruku. Mislim da su te mjere, kao što je redovno pranje ruku ili spriječavanje nekog da kašlje ili kiše blizu nekoga drugog, da, ukoliko je bolestan, ne ide u kolektive bilo kakvog tipa i zarazi druge, bez obzira da li je u pitanju obična viroza ili COVID kao drastičniji oblik, neophodne. Što se tiče zadržavanja na površinama tu dolaze oprečne informacije. Imamo informacije da se češće zadržava na glatkim površinama, na metalu, dok sa druge strane imamo izjave da da to nije tačno. Mislim da će proći mnogo vremena prije nego što neko bude mogao striktno da dokaže neku svoju tvrdnju.
Obično, sezona gripe počinje u periodu od septembra, oktobra, pa tamo negdje do aprila, maja, da li se može očekivati da će ovaj korona virus sa toplim vremenom jenjavati i da će nam se pojaviti u septembru, da će jednostavno postati dio života, kao što je to slučaj sa gripom?
Ipak se pokazuje da je ovaj virus drugačiji od gripa. Mi smo grip godinama imali u sezoni. Mi vršimo nadzor nad gripom od početka oktobra negdje do početka maja. Vrhunac obolijevanja od gripe je kraj januara početak februara, kada imamo najveći broj oboljelih. Nakon toga broj oboljelih pada i virus nestaje. Ali ono što kod gripa imamo, imam mogućnost vakcinacije što je ipak druga situacija u odnosu na COVID. Sa druge strane, zašto se u sezoni ljeta gripa ne javlja je prosto objašnjenje: ljudi su više vani, manje su zatvoreni, manje su pothlađeni, manje kišu, kašlju i manje se prenosi. Kod COVIDa je jedna od teorija bila da se očekuje da će na ljeto nestati pa se ponovo pojaviti. Šta će biti to ćemo vidjeti, ali širenje virusa na južnu poluloptu gdje su temperature znatno više, pokazuju da nije stvar u temperaturi i da možemo očekivati da ćemo imati slučajeve i ljeti.
Da li će biti preko ljeta testiranja?
Mi ćemo stalno raditi, dok god bude potrebno.
Hoće li se uskoro svaki građanin moći prijaviti za testiranje, dobrovoljno?
Ne bi trebalo da se svaki građanin prijavljuje, ne samo zato što je to ekonomski i zdravstveno neopravdano. Ta analiza, RT PCR, ima visoku cijenu i angažuje u radu mnogo ljudi, u pitanju je skupa metoda. Takva analiza košta 200-300 KM. Tako je po cjenovniku za druge slične analize na ovom aparatu. Testirati se radi testiranja nema nikakvog smisla. Kada bismo bili najbogatija zemlja na svijetu, sa zdravstvenog stanovišta to nema nikakvog smisla, jer uzorak treba uzimati u pravo vrijeme, kada ima opravdanja za to. Pogrešnim pristupom dobićemo niz negativnih rezultata, gdje je pacijent danas negativan, a za 48h bude pozitivan, jer uzorak nije uzet sa adekvatnom procjenom, sa uključivanjem podataka o kliničkoj slici, epidemiološkim indikacijama..
Koliko je bilo slučajeva da su ljudi bili negativni, pa je ponovni test pokazao pozitivnost i obratno?
Nemamo tačan podatak, ali znam da je bilo slučajeva da su ljudi testirani na ulazu, pa su vremenom dobili simptome, i na ponovnom testiranju nakon dva, tri ili sedam dana su bili pozitivni. Imamo ljudi koji imaju već ozbiljnu kliničku sliku, pa su prvi i drugi uzorak bili negativni i tek je treći pokazao pozitivnost. Znači ova metoda, iako preporučena, nije zlatni standard. Zlatnim standardom mi u mikrobiologiji smatramo onu koja ima 100% osjetljivost i specifičnost. Real time PCR to nema.
