Može biti, a i ne mora.
Možda ste pomislili: „Evo ga, još jedan tekst u kojem neću dobiti nikakav odgovor na pitanje“, ali evo pokušati ću da objasnim.
Jutro je najbolje vrijeme da odradimo neke dobre rutine, prije početka aktivnog dijela dana.
Neki od najuspješnijih ljudi na svijetu razlikuju se od mnoštva upravo po tome što ustaju rano ujutro i odrađuju jutarnju rutinu.
Prije nego što počnu da nas stižu dnevne obaveze, ubrzanost i stres i dan nas „odnese“ , idealno bi bilo da se napunite dobrom energijom. U to punjenje ubraja se i hrana.
Veoma je bitno da doručak bude nutritivno bogat, tako da vam obezbijedi prave nutrijente za dobro funkcionisanje i nošenje sa izazovima dana.
Nije samo bitno šta jedete, nego i kako to radite. Tako da doručak koje mu ste posvetili pažnju i jedete ga u miru, a pri tome na tanjiru imate razne boje i obilje svježeg povrća, idealan je početak vašeg dana.
Kifla ili burek koji ste pojeli na putu do kancelarije ili u nekoj pauzi trčeći, nisu taj idealan i najvažniji obrok u danu.
Razumijemo se?
Dakle, jasno je da ne može sve da bude idealno, ali prvi obrok bi trebao da bude bogat proteinima, vlaknima, kvalitetnim ugljenim hidratima i posebno bitno - fitonutrijentima.
Fitonutrijenti se nalaze u biljkama. Znači, neka se na vašem tanjiru pronađe što više biljaka.
Kao na primjer:
Jaja sa mladim lukom i koprivom, komad kozijeg sira, paradajz, rukola, zelena salata, paprika, 1 kašika sjemenki bundeve, integralni hljeb.
I dan može da počne!
Sa druge strane, postoje ljudi koji ne vole rano da jedu.
Oni vole da ujutro treniraju i piju vodu, čajeve ili cijeđene sokove i najbolje se osjećaju kada prvih nekoliko sati nakon ustajanja ne unose hranu.
I to je u redu.
Bitno je napraviti razliku između onih koji ujutro preskoče doručak zboge ovih rutina koje sam navela (vježbanje, hidriranje, intermitentni post...) , a zatim jedu umjerene i izbalansirane obroke u ostatku dana.
I onih koji preskoče i doručak i hidriranje i vježbanje, a zatim do ručka pojedu kiflu, bananu, popiju kafu sa šlagom i Coca Colu, za ručak se najedu, jer nisu ništa jeli cijeli dan. Počaste se i desertom, i do odlaska u krevet, jasno još jednom pojedu nešto, na primjer domaću pitu sa sirom.
Kod ovih prvih nije bitno ako preskoče doručak, a kod ovih drugih – jeste. Ovi drugi treba prije svega da se uobroče, a to svakako počinje sa prvim obrokom u danu.
Prema tome, od toga da li jedete u prvih sat vremena nakon ustajanja ili ne, manje je bitno od onoga da jedete nutritivno bogat obrok i da imate strukturu obroka u ostatku dana.
A struktura znači da ne jedemo između obroka u razmacima u najmanje od 3 sata. To uključuje i pića kao što su kafa sa mlijeko ili šlagom.
Nema grickanja i slatkih pića, da nadoknadimo preskakanje obroka. Makar to bili i bademi i zdravi sokovi.
Evo kako može da izgleda svima dostupan i nutritivno bogat doručak, za prosječnu osobu sa kalorijskim potrebama oko 2000kcal na dan:
Pržene gljive (lisičake, sitake, šampinjoni, vrganji…) oko 200g na crvenom luku (1 glavica), maslinovo ulje (2-3 kašike), paradjz, paprika, zelena salata, 1 komad integralnog hljeba
Kuhano proso (porcija ili oko 150g), borovnice (70g), banana (srednja oko 100g), jabuka ili marelica (100g) , 2 svježe datule, 20g badema, kašika sjemenki lana (svježe mljevenim ili natopljenih u vodi prethodnu noć), cimet, jogurt (2 do 3 dcl)
Napomena:
Količina svježeg povrća nikada nije ograničena.
Sa voćem treba biti obazriviji zbog sadržaja prirodno prisutnog šećera. Stoga se savjetuje praviti kombinacije slatkog voća sa bobičastim, koje ima najmanje šećera, te dodavanje sjemenki ili orašasti plodova, kao i integralnih žitarica koje će smanjiti porast šećera u krvi, te će nas držati duže sitim. Cimet takođe pozitivno djeluje na glukoregulaciju, odnosno stabilizaciju nivoa šećera u krvi.
