Da li je Republika Srpska spremna da zabrani male hidroelektrane!?

Zabrana gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije BiH: Šta ova odluka znači za RS?

 

Predstavnički dom Federalnog parlamenta većinom glasova odobrio je zaključak o potrebi potpune zabrane gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije BiH. Ova vijest je dočekana sa odobrenjem ekoloških organizacija i smatra se prelomnom kada je zaštita prirode u BiH u pitanju.

Imajući u vidu da rijeke ne poznaju entitetske granice, postavlja se pitanje šta ova odluka znači za Republiku Srpsku.

Miljan Mališ, član neformalne grupe građana „Sačuvajmo rijeke Foče”, rekao je da je odluka Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH od istorijskog značaja ako uzmemo u obzir da gradnja malih hidroelektrana donosi isključivo štetu po okoliš, a ekonomska korist za državu je minimalna.

“Udio u proizvodnji električne energije koji se dobiva od MHE ako bi se izgradilo njih 400, kao što je planirano, manji je od 3%, pa i sa tog aspekta gradnja istih nema opravdanja. Budući da rijeke ne poznaju entitetske granice, sasvim je jasno da bi sve hidroelektrane koje bi se gradile u Federaciji na rijekama koje protiču i kroz Republiku Srpsku imale negativan uticaj i na taj tok rijeka”, rekao je za BUKU Mališ.

On je istakao da u Foči imamo baš takav primjer na rijeci Kolini, na kojoj je u gornjem toku bio planiran veći broj MHE u dijelu koji pripada Federaciji BiH, a jednim dijelom u donjem toku koji pripada Republici Srpskoj i opštini Foča bi se svakako osjetile posljedice ukoliko bi se izgradile te planirane MHE.

“Pored uticaja na biljni i životinjski svijet, to bi svakako najveće posljedice ostavilo na veliki broj domaćinstava koja imaju svoja imanja i plantaže malina uz samu obalu rijeke Koline i čija poljoprivredna domaćinstva i egzistencija zavise od te rijeke.  Ovakvom odlukom Parlamenta FBiH definitivno će se smanjiti negativan uticaj na rijeke barem u tom BH entitetu, što će se pozitivno odraziti i na Republiku Srpsku, ali to još uvijek nije rješenje problema. Nužno je i da Skupština RS donese identičan zaključak. Tek u tom slučaju rijeke BIH će biti spašene od potpune devastacije”, istakao je Mališ.

On dodaje da RS mora biti spremna na ovakvu odluku, jer će u suprotnom svjesno uništiti nešto najvrijednije što posjedujemo, a to su naše rijeke i priroda.

“RS treba da se okrene ka putu razvoja turizma i promocije prirodnog blaga sa kojim raspolažemo, a ne putu devastacije, od kojeg ćemo imati minimalnu ekonomsku korist. Građani Foče to odlično znaju i svjesni su toga, na našem primjeru konkretno u Foči, gdje je uvijek aktuelan Nacionalni park ‘Sutjeska’, zatim rafting turizam od koga veliki broj građana ima direktnu korist kroz ugostiteljstvo, smještaj, prevoz, hranu i domaće proizvode, trgovinu i druge vezane usluge”, kaže Mališ.

Pojašnjava da su rijeke Sutjeska i Hrčavka jednom već odbranjene 2015. godine, kada je planirana izgradnja MHE u srcu NP Sutjeska.  Rijeka Hrčavka cijelim svojim tokom protiče kroz NP i najveća je pritoka Sutjeske.

“Što je krv u tijelu, te dvije rijeke su za NP Sutjeska. Tada  je uz pomoć Centra za životnu sredinu, stručnih ljudi, ljubitelja prirode i građana Foče i Republike Srpske, spašen sulude ideje o gradnji MHE i totalnog uništenja naš ponos Nacionalni Park ‘Sutjeska’. Dakle,  aktivizam u Foči i  RS I te kako postoji iako možda još uvijek nije na nivou Federacije, ali ljudi su sve svjesniji šteta koje ove MHE proizvode, pa je samim tim iz dana u dan sve jači i veći otpor stanovništva”, pojašnjava Mališ.

On kaže da bi Skupština RS trebalo da postupi na isti način kao i Parlament Federacije, te da usvoji zaključak kojim će se proglasiti moratorij na izgradnju svih novih MHE, te moratorij na nastavak izgradnje već započetih radova dok se ne izvrši revizija svih izdatih dozvola.

“Naime, brojne procedure pri izdavanju dozvola nisu u skladu sa zakonom i moraju se revidirati.  Za veliki broj planiranih MHE u RS već su pokrenute brojne procedure pred nadležnim sudovima kako bi se ispitala zakonitost donosenih dozvola, ali su sudovi izuzetno spori. Dok se okonča jedan sudski proces, investitor za taj period može u potpunosti da izgradi MHE, bez obzira što su utužene dozvole donesene mimo zakonskih procedura. To ostavlja nesagledive posljedice po rijeke i prirodu. Ovaj primjer iz Federacije BiH definitivno treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini RS”, ističe naš sagovornik.

Međutim, dodaje da se na primjeru Foče, gdje su lokalne  vlasti  i  institucije, uz časne izuzetke, čija je uloga i obaveza da štite prirodna dobra i interese građana, potpuno ignorisali sve njihove zahtjeve i apele, vidi da to uopšte neće biti lako.

“Cilj svih nas u Foči, okupljenih oko Neformalne grupe građana ‘Sačuvajmo rijeke Foče’  i Udruženja građana ‘Bjelava’ Foča jeste da potpisivanjem peticije djelujemo prvo na lokalu  i time  pošaljemo jasnu sliku vlastima i svim investitorima da nećemo dozvoliti uništavanje naših rijeka gradnjom MHE.  Ako svi građani u svojim opštinama isto postupe, iskoriste svoje građansko pravo i jasno i glasno kažu da ne žele MHE na svojim rijekama,  na kraju će i Narodna skuština RS morati da posluša glas naroda i stavi potpuni moratorij na gradnju.  Svjedoci smo da je u cijelom svijetu ovakav trend i vjerujem i iskreno se nadam da će i kod nas do toga doći”, kaže Mališ.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da, iako rijeke ne poznaju granice, one su u administrativnom smislu vrlo jasne i ova odluka neće imati direktan uticaj na trend u RS.

“Indirektno se može govoriti o istim problemima i odgovornosti donosilaca odluka u RS u odnosu na građane koji se protive MHE u RS.   Mi se nadamo da će poslanici i političke stranke u RS shvatiti veličinu problema koji je nastao izgradnjom velikog broja MHE i da će donijeti sličnu odluku uvažavajući argumente koji su navedeni u Deklaraciji za zaštitu rijeka”, rekao je Bjelić za BUKU.

On kaže da prije svega NSRS i Vlada RS treba da uvaže preporuke i zaključke Deklaracije i donesu odluke o moratoriju na izgradnju novih MHE i o ukidanju podsticaja za ovaj vid proizvodnje, te se okrenu solarnim i vjetro elektranama, a podsticaje okrenu ka građanskoj energiji.

“Smatramo da nema prepreka da se takav zaključak donese, posebno iz razloga što su štete veće od dobiti koju ostvaruje RS i društvo u cjelini. Elektroprivreda RS nema planove za ulaganje u MHE, jer su svjesni da ovi projekti ne doprinose značajno povećanju proizvodnje električne energije, tako da je potpuno jasno da se pogoduje privatnim investitorima davanjem podsticaja”, ističe Bjelić i dodaje da je najgore stanje po pitanju izgradnje MHE na području romanijske regije, te opština Foča i Gacko.

Anes Podić iz Udruženja građana "Eko akcija“ iz Sarajeva kaže da Federacija BiH i Republika Srpska imaju isti pravno-politički kontekst unutar kojeg zadnjih godina dolazi do intenziviranja napada na prirodne resurse, a u ovom trenutku rijeke su glavna meta napada.

“U prvih par poslijeratnih decenija meta napada je bila društvena imovina preduzeća. Nakon što je ona uspješno privatizirana odnosno opljačkana, sada je meta sve što je preostalo od zajedničkih dobara - naše rijeke, voda za piće, šuma, zemljište. Ukoliko postoji istinska politička volja kod vladajuće elite, lako će biti obustavljena dalja gradnja malih hidrocentrala. Sljedećih mjeseci ćemo biti u prilici testirati iskrenost političke elite u Federaciji, dok u RS-u te političke volje još uvijek nema, tek naznake njenog formiranja vidljive su u pojedinim opštinama, prije svega Palama i Sokocu”, rekao je za BUKU Podić.

On dodaje da će spremnost Republike Srpske da usvoji sličan zaključak kao i Federacija BiH po pitanju MHE biti proporcionalna pritisku.

“Ono što se dešava na terenu jeste sve masovniji i organizovaniji otpor ljudi koji žive pored rijeka, no sa druge strane imamo zaista strašne primjere potpunog bezakonja, koje sasvim sigurno ne bi bilo moguće da pojedini investitori nemaju prećutno odobrenje sa samog vrha vlasti. Pored toga, puno veću cijenu kroz doprinose ‘za obnovljive izvore energije’ koji dolaze uz račune za električnu energiju moraju da plate domaćinstva u RS-u, kako bi se izmirili apetiti za zaradom vlasnika MHE.  Taj iznos (0,075 KM/kW potrošene struje) odavno više nije simboličan. Vlasti u RS-u i na taj način testiraju granicu socijalne izdržljivosti stanovništva, koja je epidemijom koronavirusa dodatno i dramatično snižena”, ističe Podić.

On napominje da je količina struje koju  proizvode male hidroelektrane simbolična, a šteta koju prave drušvu je već nemjerljiva.

“Od gradnje MHE korist ima samo uski krug pojedinaca. Ako je političkoj eliti Republike Srpske zaista stalo do dobrobiti i budućnosti opstanka stanovništva na ovim prostorima, onda će napraviti potez sličan onom koji je napravljen u Federaciji BiH. Naravno, uvijek se mora biti na oprezu sa našim političarima. Nisu jednom, uoči izbora, narodu obećavali jedno, a onda, nakon izbora, uradili nešto sasvim drugo”, kaže naš sagovornik.

Juče se i u Parlamentu Srpske razgovaralo o ovoj temi, pa ostaje da vidimo da li će se u skupštinskim zasjedanjima koja su pred nama donijeti zaključak o zabrani MHE u Republici Srpskoj kao što je donesen u Federaciji BiH.

Ministar industrije i rudarstva RS Petar Đokić juče je u završnoj riječi rekao da RS ne može rušiti izgrađene mini-centrale niti jednostrano raskidati ugovore, jer bi to imalo značajne posljedice po budžet RS. Dani pred nama pokazaće nam poziciju RS kada su male hidroelektrane u pitanju.

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.