„Kvizom oko svijeta” Dalibora Tešića prva je knjiga ovog tipa koja je objavljena kod nas. Sadrži 2.550 kviz pitanja, a propituje sve i svašta od geografije, istorije, književnosti, filma, sporta, muzike, slikarstva, mitologije, svjetskih brendova i kompanija, baleta, pozorišta, politike, astronomije, gastronomije, do običaja i izuma.
Koncept pitanja je jedinstven i sadrži mnoštvo informacija i zanimljivosti:
- Drugi po veličini grad u Egiptu nosi njegovo ime, drugi po veličini grad u Grčkoj po njegovoj sestri, dok se drugi grad po veličini u Bugarskoj zvao po njegovom ocu. Kako se zvao taj kralj, po čijem se konju zvao jedan grad u Pakistanu?
- Dok je bez prestanka kišilo nad Brestom, Žak Prever je volio jednu Barbaru, a kako se zvala djevojka koju je volio Pero Zubac, i onda kada su nad Mostarom padale kiše?”
- Njegova velika i neprežaljena ljubav bila je Anka Tomlinović, koja mu je poklonila srce, ali ju je ipak ostavio pod pritiskom porodice. Ko je bio taj pjesnik, kog je svaki miris behara uz Neretvu podsjećao na nju?
Prvi primjerak knjige je uručen svjetskom broju jedan Novaku Đokoviću, nakon čega je knjiga krenula put mnogih gradova u regionu. Prvo u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a početkom januara u Sloveniji i Hrvatskoj. Ovih dana knjiga će da obraduje i ljubitelje znanja u Crnoj Gori, a uskoro i u Sjevernoj Makedoniji. Autor knjige, Dalibor Tešić, poznati zaljubljenik u kvizing, ne krije zadovoljstvo što interesovanje za knjigu vlada od Vardara do Triglava, te što su čitaoci iz svih dijelova regiona zadovoljni.
“Knjiga je izašla iz štamparije negdje polovinom decembra i jako sam zadovoljan reakcijama, koje su za sada pozitivne. U Srbiji lično poznajem veliki broj kviz takmičara, a i pet godina sam u jednom beogradskom časopisu uređivao Supertest znanja sa 50 pitanja za kvizove, tako da veliki broj ljudi u Srbiji dobro poznaje moj rad i stalno mi se javljaju čitaoci koji godinama prate moje pisanje. Jedna djevojka mi je pisala kako od prvog mog Supertesta, pored štampanog izdanja, ima sva pitanja prepisana u svesku. Ovo je u BiH prva knjiga tog tipa, a obzirom da nemamo TV kviz, prijatno me je iznenadilo interesovanje za enciklopediju, iako još uvijek mnogi ne znaju da postoji takva publikacija, tako da još uvijek među stotinjak gradova u regionu u koje je stigla knjiga, nema Sarajeva, Tuzle, Zenice, Doboja, Prijedora ili Bijeljine, a vjerujem da i u tim gradovima ima mnogo ljubitelja znanja i kviza, jer knjiga nije namijenjena samo ljubiteljima kvizova, nego znanja uopšte”, priča za BUKU Tešić, koji je ljubav prema kvizovima osjetio još u djetinjstvu prateći kultnu „Kviskoteku”, ali i čitanjem lektira, časopisa i stripova, praćenjem raznih sportskih događaja, slušanjem muzike i rješavanjem ukrštenih riječi. Prisjeća se da je već sa 15-ak godina inspirisan „Kviskotekom”, sastavljao pitanja i asocijacije u jednu svesku, ali nažalost sveske nisu sačuvane - nestale su u ratnom vihoru.
Prije desetak godina se aktivnije uključio u kviz takmičenja, tako da je učestvovao i na više svjetskih prvenstava, državnih prvenstava Srbije, takmičenja u organizaciji Hrvatskog društva kvizaša, Srpske kviz asocijacije, na Danima Šipova, Nevesinjskoj olimpijadi i raznim pab kvizovima. Od TV kvizova učestvovao je u „Poteri”, „Slagalici” i „Naslovnoj strani”, dok je kao autor napisao pitanja za mnoga takmičenja, među kojima je i prvo takmičenje u kvizingu po pravilu Svjetske kviz asocijacije u BiH, koje se održalo u Šipovu, a jedan je od tri autora prvog mastersa koji je organizovala “Srpska kviz asocijacija” iz Srbije.
Kaže da ga jako rastužuje činjenica da su kultura, znanje i umjetnost odavno na marginama našeg društva i da država ne radi ništa po tom pitanju: “Kako i da očekujemo neki napredak kada ne možemo vidjeti nekog našeg političara u pozorištu ili na nekom kulturnom događaju, odakle bi poslali poruku građanima i omladini o pravim ljudskim vrijednostima? Vidjećemo ih pod šatorima sa mikrofonom u ruci i nekom bizarnom porukom uz primitivnu muziku. Kako da očekujemo napredak društva kada je obrazovni sistem dotakao dno, gdje se kupuju diplome, stimulišu, podstiču i zapošljavaju stranački podobni, a ne stručni i kvalifikovani ljudi? Kako da očekujemo da se u ovom devijantnom sistemu vrijednosti cijeni znanje kada naši javni servisi već gotovo 30 godina nemaju kviza kao jedne zdrave osnove društva? Tako da me uopšte ne čude zabrinjavajući podaci PISA testa da je 50 posto djece u BiH funkcionalno nepismeno, nažalost, ukoliko se ne uvedu korijenite promjene u podsticanju kulture i znanja u našem društvu, taj procenat će za par godina biti mnogo veći”.
Govoreći o daljim planovima, Tešić nam otkriva da sa jednim prijateljem radi na osmišljavanju koncepta TV kviza, koji planiraju predstaviti medijskim kućama. Ukoliko se smiri epidemiološka situacija, ove godine očekuje i ekspanziju pab kvizova u BiH: “Naša zemlja ima iznenađujuće mnogo ljubitelja kvizova, različite životne dobi, a posebno me raduje podatak da sve više mladih ljudi dolazi na takmičenja u znanju i pab kvizove. Dobar primjer je Mostar i Zapadna Hercegovina, koji imaju dobru kvizašku scenu i odlične takmičare. Pohvalio bih i organizacije pab kvizova u Jajcu i Vitezu, na kojima u ovom ciklusu u Jajcu učestvuje 18 ekipa, a u Vitezu 30-ak, kao i organizaciju u Novom Travniku, gdje ću biti gost u finalu pab kviza i predstaviti knjigu „Kvizom oko svijeta”.
