Danas kreće dostava i šalterska prodaja hrane i pića iz ugostiteljskih objekata. Evo kako će to izgledati

Zaključkom Republičkog štaba za vanredne situacije došlo je do određenih korekcija u pogledu donesenih mjera za rad ugostiteljskih objekata.

Sara Velaga / 28. April 2020

foto: Buka

Tako je od danas, uz poštivanje određenih mjera, omogućen rad kuhinjama i dostavi hrane i pića iz ugostiteljskih objekata, kao i šalterska prodaja hrane i pića. 

Sam proces pripreme prelaska rada objekta na ovaj način pratili smo dan ranije u Le Coq restoranu, čiji je vlasnik Goran Kurtinović u razgovoru za BUKU objasnio novi način rada, kao i promjene koje su uslijedile.

U samom uvodu Kurtinović se osvrnuo na trenutak odluke o zatvaranju ugostiteljskih objekata, kada su mu prioritet bili isključivo radnici. S obzirom na to da je 15 godina radio kao konobar, on je, kako navodi, „izrastao iz radnika u poslodavca“, zbog čega radnike doživljava kao samog sebe. Upravo zbog toga, najveći problem mu je bio kako postupiti u situaciji kada su finansije odjednom stale. Ali je odlučio realno pristupiti i razgovarati sa radnicima.

„Država je došla sa tim mjerama da mi isplatimo plate, a oni doprinose, što je djelimično dobro. Radnicima sam predstavio realno stanje, bez ikakvih uljepšavanja. Isplatio sam im plate od vlastitog minusa i pozajmice i rekao im da se obrate ukoliko im išta zatreba, jer je meni lakše zadužiti se nego njima.“

 

Shvatajući da dostava već odavno nije luksuz nego potreba građana, nedugo nakon zatvaranja, počeo je razmišljati kako će se hraniti ljudi koji rade. Zato se obratio gradonačelniku i pitao je li moguće dostavljati hranu. Posmatrajući takav potez isključivo kroz socijalni aspekt, vjerovao je da su kao davaoci usluga potrebni gradu, ne osvrćući se ni na kakvu finansijsku dobit.

„Iznenadila me pristupačnost samog gradonačelnika, koji je brzo odgovorio na pitanja koja sam postavio. Objasnio mi je da su dostavljači potencijalni prenosnici velikog broja kontakata, zbog čega su rizična grupa. Razgovarao sam i sa epidemiolozima i shvatio zašto su dostave rizične. Tada sam shvatio da je to vrijeme kada treba sve da stane. I u tom smjeru sam posmatrao i sve druge donesene mjere, jer je već tada bilo jasno da je cijeli svijet u haosu, a ne samo mi.“

Višak robe koji je ostao u tom trenutku iskoristili su na najbolji mogući način. Humanitarno su djelovali i većinu robe odnijeli u Mozaik za potrebe javne kuhinje. Međutim, ostale su određene količine specijalnog le coq sosa, po kojem je ovaj restoran i poznat,  a sa kojim nisu bili sigurni šta da rade.  

„Razmišljali smo na koji način da ga podijelimo, te smo odlučili počastiti u adekvatnim porcijama zaposlene na Infektivnoj njezi. Poštujući sve mjere, spremili smo porcije i nazvali Infektivnu, te počastili cijeli odijel.“

U periodu pauze od rada, Kurtinović ističe kako je shvatio da su donesene mjere potpuno na mjestu i da je sasvim realno obustaviti rad ugostiteljstva, s obzirom da su obustavljene i mnogo veće stvari na svjetskom nivou. A onda je počeo razmišljati o tome kako će sve izgledati kada ponovo počnu sa radom. 

„Organizovano smo počeli sa pripremom lokala za rad. Počeli smo čišćenjem, ali organizovano po par radnika, kako ne bismo stvarali gužve. Shvatili smo da šalterska prodaja mora izgledati šalterski. Da iznad mora biti barijera.“

A onda je uslijedio i niz detaljnih mjera za osoblje, ali i kupce. 

 

„Dostavljači neće ulaziti u kolektiv nego ćemo mi njima iznositi pripremljene narudžbe. Objasnili smo im izričite naredbe poštovanja svih mjera zaštite. Prilikom dostavljanja, maska i rukavice moraju biti obavezne. Predaja hrane odvijaće se uz maksimalnu distancu. Sredstva za dezinfekciju nalaze se u svakom autu i, nakon svake dostave, dužni su dezinfikovati ruke. U međusmjeni će se vršiti  dezinfekcija volana i ostatka unutrašnjosti vozila dostave.“

Disciplina je trenutno presudna, zbog čega poseban akcenat stavljaju na nošenje zaštitnih rukavica i maski, kako zaposlenima, tako i samim kupcima. 

„Radimo u uslovima koji nisu idealni, ali u tim uslovima moramo osigurati da sa svoje  strane uradimo sve kako bismo zaštitili svoje radnike i korisnike naših usluga. Mislimo da smo se spremili za novi način rada.“

Organizacija posla

„Broj radnica u kuhinji smanjen je na dvije, koje imaju podijeljene zadatke, pa samim tim i prostor u kojem rade. Obje će nositi maske i rukavice i ostvarivati što manji broj kontakata. Jedna radi oko spremanja hrane, a druga oko pakovanja. Treća osoba koja je u toj prostoriji je osoba koja prima narudžbe, telefonski i putem interneta i ta osoba nema kontakata uopšte.“

U drugoj prostoriji nalazi se treća kuharica zadužena za izdavanje porudžbi dostavljačima na šalteru. Oni, kao i svi gosti dolaze samo do šaltera, čime se onemogućava njihovo zadržavanje i ulaženje u zatvoreni prostor restorana.“

S obzirom na to da će na ovaj način prodavati i kafu za ponijeti, angažovan je i konobar za pripremu kafe, koji će ujedno biti i jedina osoba u doticaju s novcem, kako bi se i u tom pogledu kontakt sveo na minimum. Obilježja o pravilima kupovine i preuzimanja porudžbe u Le Coqu biće jasno istaknuta za kupce. Uz obaveznu distancu od dva metra, zaštitne maske i rukavice, oni će moći preuzeti željene proizvode, uz poseban oprez da se ne zadržavaju u krugu restorana i iste ne konzumiraju tu. 

S obzirom na trenutno epidemiološko stanje u Banjaluci, ali i entitetu Republike Srpske, neminovno je vršiti provjere zdravstvenog stanja radnika, o čemu su također vodili računa.

„Ujutru ćemo mjeriti temperaturu svim radnicima koji dolaze u smjenu i imati temperaturnu listu svih radnika. Svima smo naglasili da ne dolaze ukoliko imaju bilo kakve simptome. S obzirom na to da smo veći kolektiv, lako ćemo se reorganizovati i mijenjati jedni druge, ali ne smijemo rizikovati, ako postoji i najmanja sumnja na korona virus.“

S obzirom na trenutnu situaciju, rizik je najmanje potreban, zbog čega Kurtinović pozdravlja i nastavak ovakvog načina rada, bez žurbe u „normalno puštanje rada“.

„Najmanji problem je hoće li država dozvoliti rad ili neće. Problem je povjerenje naših korisnika. Da imaju povjerenje da ispunjavamo sve propise i da ne rizikuju svoje zdravlje. I upravo to nam je prioritet sada kada krećemo sa prilagođenim načinom rada. Bolje je sačekati normalizaciju stanja, nego rizikovati i žuriti sa novim olakšicama.“

Ističe kako je profit u ovakvoj situaciji najmanje bitan. Mnogo važnije jeste shvatiti rizike opasnosti, ali i mogućnosti ovakvog načina rada, kako bi se stanje držalo pod kontrolom.

„Treba ići korak po korak. Prvenstveno cijeniti priliku da uopšte dođemo do espresa ili hrane za ponijeti, a tek onda misliti o tome kako i gdje to konzumirati i kako se družiti. Bolje je da radimo šaltersku prodaju do daljnjeg, nego da žurimo sa otvaranjem i rizikujemo. I na taj način je potrebno sagledati situaciju. Shvatajući kako na najbolji način možemo funkcionisati u ovim uslovima.“

Dodaje kako ugostitelji možda plaćaju najveći ceh pandemije koronavirusa, jer ih je najviše pogodio, ali ovo je način da shvate na koji način prilagoditi načine poslovanja. Uvjeren je da bi i šalterska prodaja kafe u kafićima značajno smanjila gužve koje se sada stvaraju u nekoliko mjesta koja jedino prodaju kafu, kao što su benzinske pumpe. 

Moguće je da donošenjem novih mjera ubrzo dobijemo i mogućnost odlaska u restorane i druženja sa prijateljima, ali do tada je najbolje što možemo uraditi prilagoditi se trenutnom načinu rada i shvatiti da je i on u poređenju sa proteklih mjesec dana, privilegija.
 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.