Bosna i Hercegovina je 25. novembra 1943. godine na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu okarakterisana kao jedna od šest ravnopravnih republika unutar Jugoslavije.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju ( bilo su ukupno tri,1943, 1944, i 1945 ), ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu koja su bila njena obilježja sve do 1992. godine.
Realnost u Bosni i Hercegovini je takva da se današnji dan proslavlja samo na teritoriji Federacije BiH, danas je i tamo i neradni dan, dok je u Republici Srpskoj radni dan kao i svaki drugi, jer se odbija priznati 25. novembar kao državni praznik
Podsjetimo da će se u Banjaluci danas održati prva svečana akademiju nakon okončanja rata 1995. godine. povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine a što je najavio potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH Vojin Mijatović.
