Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se 18.10. svake godine od 2007. sa ciljem da se podigne svijest o problemu trgovine ljudima, ljudskim pravima, kao i potrebi za kvalitetnijim politikama za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima.
Trgovina ljudima je globalan problem i jedan od najperfidnijih oblika kriminala na svijetu koji utiče na život miliona ljudi širom svijeta i oduzima im njihovo dostojanstvo.
Trgovina ljudima dio je nove terminologije u predstavljanju problema ropskog položaja ljudi. Zato bi najjednostavnija definicija ovog pojma glasila da je “trgovina ljudima, posebno ženama i djecom, trgovina ljudskom bijedom, te predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba”.
Trgovina ljudima prema definiciji znači regrutovanje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u svrhu eksploatacije.
Podsjetimo da izraz trgovina ljudima isto tako obuhvata sljedeće pojmove krivičnih djela koja su predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine: zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu, krijumčarenje osoba, međunarodno vrbovanje radi prostitucije i nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata.
Ovaj termin, takođe, obuhvata krivična djela trgovine ljudima koja su predviđena krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece u svrhu pornografije, proizvodnja i prikazivanje dječije pornografije, navođenje na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornografijom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, upozorava da je trgovina ljudima ozbiljno krivično djelo i kršenje ljudskih prava i da je kao takvo zabranjeno kako domaćim zakonima, tako i međunarodnim pravom.
U Republici Srpskoj poslednjih godina je dominantna unutrašnja trgovina ljudima, čije su žrtve uglavnom domaći državljani, koje eksploatišu takođe domaći državljani.
"U prvih devet mjeseci ove godine Ministarstvo unutrašnjih poslova nije imalo evidentiranih krivičnih djela Trgovina ljudima i KD Trgovina djecom. U januaru ove godine potvrđena je optužnica za krivično djelo Trgovina djecom, a već u julu ove godine donešena je presuda kojom su tri lica proglašena krivim za navedeno krivično djelom i izrečena im je kazna. Kao što je to slučaj i u drugim državama, žrtva trgovine ljudima može postati svako lice bez obzira na obrazovanje, pol, godine, ili nacionalnu pripadnost. Međutim, određene grupe, kao što su nezaposlene osobe, neregularni migranti, izbjeglice, djeca bez pratnje, nestala djeca, marginalizovane grupe, i drugi su u većem riziku da upadnu u lanac trgovine ljudima. Žene i djeca jesu najčešće, ali ne i isključive žrtve trgovine ljudima. Poslednjih godina se prisutan je sve veći broj muškaraca – žrtava trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije", kažu iz MUP-a.
Usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske u februaru 2021. godine prisiljavanje na prosjačenje propisano kao oblik eksploatacije žrtava trgovine ljudima.
"Ovim izmjenama stvorene su pretpostavke za krivično gonjenje ovog vida iskorištavanja, što do sada nije bio slučaj", ističu.
