<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Danilo Kovač, profesor istorije u banjalučkoj Gimnaziji: Nastava na daljinu je prilika da napustimo stari način predavanja ex cathedra i poradimo na kritičkom mišljenju kod učenika

OBRAZOVANJE

Nastavnicima nije lako, jer u toku sedmice treba ispraviti po stotinu radova, ali ovaj vid nastave može podstaći nastavnike da napuste stari način predavanja ex cathedra, na koji se mnogi možda i pretjerano oslanjaju.

13. maj 2020, 1:32

 

Danilo Kovač, profesor istorije i latinskog jezika u banjalučkoj Gimnaziji, trenutno boravi u svom rodnom gradu Trebinju, odakle učenicima drži nastavu na daljinu. Kovač je jedan od malobrojnih profesora u našoj zemlji koji imaju iskustva sa obrazovnim platformama na internetu. Tokom studija na Univerzitetskom koledžu u Londonu, gdje je Kovač završio master studije iz metodike nastave, jedan dio nastave odvijao se upravo putem internet platformi.

O iskustvima u nastavi na daljinu tokom pandemije korona virusa, Kovač kaže da su i učenici i profesori vrlo brzo prihvatili novi način rada i upotrebu novih tehnologija, kako bi se školska godina privela kraju.

"Posredstvom tih medija, učenici dobijaju zadatke, te povratnu informaciju o zadacima koje su već predali, a nastavnici su kreirali različite virtuelne grupe u kojima razmjenjuju informacije i materijale za nastavu na daljinu", kaže Danilo.

Nastavnici su ušli u ovaj proces ad hoc, bez prethodne pripreme i bez metodičkih priručnika, ali uprkos ovim okolnostima, nastava se odvija dobro, smatra on.

Dodaje da nastavnicima nije lako, jer u toku sedmice treba ispraviti po stotinu radova, ali da ovaj vid nastave može podstaći nastavnike da napuste stari način predavanja ex cathedra, na koji se mnogi možda i pretjerano oslanjaju.

Učenici su to, kaže, dobro prihvatili. Imaju email adrese i brojeve telefona nastavnika i, barem kada su u pitanju učenici banjalučke Gimnazije, prilično su slobodni da tim putem traže dodatna pojašnjenja. 

Kako bi se preduprijedila zloupotreba nastave na daljinu i prepisivanje među učenicima, Danilo kaže da, pored faktografije, učenici treba da pokažu da imaju svoje kritičko mišljenje o određenom pitanju. 

Upravo kritičko razmišljanje je ono na čemu bi naše škole, smatra Kovač, trebalo više da porade.

 

 

Danilo Kovač je na Univerzitetskom koledžu u Londonu završio master studije iz metodike nastave, za šta je dobio prestižnu Čivning stipendiju od Vlade Velike Britanije.

Pored toga što predaje istoriju i latinski u sklopu “redovnog” nacionalnog programa, predaje i na međunarodnom IB programu, gdje nastavu drži na engleskom jeziku. Predavanja drži i na italijanskom jeziku, a učestovao je i na brojnim obrazovnim seminarima u Napulju, Trstu, Berlinu, Buhenvaldu, Parizu, Peronu, Beču, Sarajevu…

Asistent je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, gdje je 2010. i diplomirao istoriju, a kasnije i završio master studije. Angažovan je i u Istorijskoj sekciji “Vizantija”.

Ovaj svestrani profesor, završio je srednju muzičku školu, a u slobodno vrijeme režira predstave sa tematikom iz istorije i organizuje plesne večeri.

Poredeći obrazovne sisteme u našoj zemlji i Velikoj Britaniji, profesor Kovač kaže da britanski obrazovani sistem jeste dobar, ali da ne bi bilo rješenje “prekopirati” ga  kod nas, jer i naše škole imaju prednosti.

“U srednjim stručnim školama u Britaniji se, više nego kod nas, insistira na stručnoj praksi, nakon koje su učenici osposobljeni za zanat za koji se školuju. Kad su u pitanju gimnazije, za razliku od naših opširnih gimnazijskih planova i programa, nastava u Velikoj Britaniji fokusirana je na manji broj tema, koje se obrađuju interdisciplinarno. Dakle, naši gimnazijalci stiču šire opšte obrazovanje, što je dobra podloga za većinu studijskih programa”, objašnjava Kovač.

S druge strane, britanski sistem školovanja, kao i onaj koji se primjenjuje u Međunarodnom programu banjalučke Gimnazije (IB), omogućava da akademsko znanje bude podloga za moralno i građansko obrazovanje učenika, kritičko razmišljanje, te precizno pismeno izražavanje.