<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

DEMOGRAFSKI SUNOVRAT U Srpskoj svake godine u prosjeku 200 beba manje

BANJALUKA

U proteklih deceniju i po Republika Srpska je, u prosjeku, svake godine imala 200 živorođene djece manje, dok je broj umrlih konstantno u porastu.

16. juli 2019, 2:46

 

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je lane u Srpskoj rođeno 9.568, a godinu prije 9.339 beba. U ovom periodu, broj umrlih je sa 14.633 povećan na 14.763.

Kada se u obzir uzme period od 2002. do 2018. godine, Republika Srpska je na razlici između broja umrlih i rođenih izgubila preko 61.000 ljudi.

– U RS je 2017, u odnosu na 2016. godinu, broj živorođene djece bio manji za 113. Od 2002. RS bilježi smanjenje broja živorođene djece, a u prosjeku ih je svake godine bilo 200 manje. U 2017. su, u odnosu na godinu prije, u Srpskoj umrle 693 osobe više – navodi se u saopštenju Zavoda za statistiku RS.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić izjavio je da su u planu izmjene i dopune Zakona o dječjoj zaštiti kojima Vlada želi da unaprijedi sistem dječije zaštite.

– Prvenstveno želimo da unaprijedimo njegov pronatalitetni karakter stimulisanjem rađanja djece i jačanjem podrške poslodavcima, putem oslobađanja troškova za isplatu naknada plata porodiljama – rekao je Šeranić.

Dodao je da su izmjene zakona, koje će stupiti na snagu od 2020. godine, u skladu sa Programom ekonomskih reformi RS od 2018. do 2020. i memorandumom između Vlade i Unije udruženja poslodavaca RS.

Srpska će do 2022. imati za oko 35.000 manje djece do 15 godina, prije svega zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija, pokazala je nedavna Analiza i projekcije tržišta rada u RS 2019-2022, koju je uradila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada.

U ovom dokumentu navedeno je da je u Srpskoj, od 2006. do 2017, broj mladih do 15 godina pao za 100.000 ili skoro 49 odsto.

Demografi upozoravaju da se što prije mora krenuti sa ekonomskim, pronatalitetnim, te komplementarnim mjerama koje se mogu sprovoditi u lokalnim zajednicama.


Srpska info