<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“ predstavljena i u Banjaluci

BANJALUKA

„Mladima smo ponudili 100 razloga za istraživanje kulturno – historijske baštine BiH“

01. decembar 2020, 9:05

 

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“, koju su kreirali predstavnici Historijskog muzeja BiH u saradnji sa muzejskim institucijama iz cijele Bosne i Hercegovine, predstavljena je danas i u Banja Luci. Grad Banja Luka i njegova okolina odišu raznolikošću i bogatstvom naslijeđa vjerskih zajednica. Upravo ta baština bila je inspiracija za nastanak mnogih priča Religioskopa. Prezentacija koja se sastoji od 100 priča o četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva, za manje od mjesec dana dokazala je da je Historijski muzej BiH, bh. javnosti ponudio ono što je definitivno nedostajalo. Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, istakla je da je jako sretna zbog činjenice da se broj posjeta stranici www.religiskop.ba iz dana u dan povećava.

„Jako smo sretni jer nam veliki broj posjeta stranici Religioskop govori da smo domaćoj javnosti ponudili ono što je nedostajalo. Informacije koje su čuvale muzejske institucije iz cijele Bosne i Hercegovine smo digitalizovali i učinili ih dostupnim svima. Cjelokupnoj bh. javnosti, a prvenstveno mladima ponudili smo 100 razloga za istraživanje kulturno-historijske baštine naše zemlje i ti razlozi svima su se dopali“ – istakla je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Prisutnima se na promociji obratio i Vladan Vukliš, istoričar i arhivista Arhiva Republike Srpske, koji je istakao da je digitalizacija ovakve građe danas neophodna i napomenuo da Arhiv Republike Srpske redovno konvertuje arhivsku i bibliotečku građu u digitalni format.

„Prenos istorijske građe na otvorenu mrežu predstavlja veliki napredak u radu institucija koje štite kulturnu baštinu. Naravno, da bi se građa učinila dostupnom i da bi ona bila korisna, potrebno je obaviti veliki istraživački, kreativni, tehnički, digitalni, ali i pedagoški posao. Upravo u tome leži taj, za sada nevidljivi skok, koji kulturni radnici realizuju, povezujući široka znanja sa novim tehnologijama“ – dodao je Vladan Vukliš.

Muzeji kao kulturne institucije imaju veliki značaj u primjeni Uneskove konvencije i jedna su od najznačajnih institucija u istraživanju, dokumentovanju i zaštiti nematerijalnog nasljeđa, rekla je Danijela Đukanović, viši kustos etnolog iz Muzeja RS. U većini elemenata koji prezentuju nematerijalno kulturno nasljeđe može se primjetiti  religijska simobolika u određenim kontekstima kroz motive, ornamente, običaje, vjerovanja koji narodi Bosne i Hecegovine doživljavaju kao dio svog kulturnog i nacionalnog identiteta. Primjeri za to Zmijanjski vez i običaj branja trave Ive na Ozrenu: u Zmijanjskom vezu prisutna je hrišćanska simobolika u motivu pokrstice sa ornamentima u obliku krsta u kompoziciji sa drugim geometrijskim formama. Sa druge strane Običaj branja Trave Ive u direktnoj je povezanosti sa proslavljanjem praznika Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Na taj praznik po vjerovanju stanovništa Ozrena, trava Iva je najbolja za branje, i ima ljekovito dejstvo, pojasnila je Đukanović.

Na promociji je istaknuto i da je u sklopu projekta „Religioskop“ organizovano online takmičenje za učenike i studente iz cijele Bosne i Hercegovine. Online takmičenje „Religiskop – Klikni na baštinu!“ odvija se na zvaničnoj Facebook stranici Historijskog muzeja BiH i već pokazuje da su priče ponuđene na stranici, jako interesantne mladima.

„Vidimo da mladi na web stranici Religiskop istražuju i uče ali također je sasvim jasno da ovakav vid informacija mladima pruža i zabavu. Statistički podaci su pokazali da se takmiče mladi sa područja cijele zemlje i da, nerijetko, čitaju priče koje govore o životu, običajima i kulturi drugih područja, a ne onih u kojima žive. Zbog te smo činjenice jako ponosni“ – zaključila je Elma Hašimbegović.

Na kraju, predstavnici Historijskog muzeja BiH, izrazili su nadu da će Religioskop koristiti obrazovnom sistemu naše zemlje i da će u budućnosti građanima Bosne i Hercegovine ona web stranica biti prvi izbor kada požele zaviriti u prošlost.

Nagrade za online takmičenje „Religioskop – Klikni na baštinu“ osigurale su kompanije AVTERA BH i CANON BiH, kompanija ASBIS d.o.o. te IT Academy.
Projekat „Religioskop“ realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).