Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta je zabranjena

O stanju LGBT osoba u bh društvu za BUKU smo razgovarali sa Ninom Mišković, šeficom kabineta u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH

Maja Isović / 30. Maj 2015

Iz Sarajevskog otvorenog centra nedavno su rekli da Bosna i Hercegovina do sada nije proaktivno radila na borbi protiv homofobije i transfobiji, niti je poduzela odgovarajuće mjere kako bi svim LGBT osobama omogućila uživanje jednakih prava sa drugim građanima/kama BiH.

Oni su tada istakli da su države okruženju u mnogim pitanjima naprednije od BiH. U Hrvatskoj se već deset godina uspješno organizuje godišnji protestni marš – Parada ponosa, a istospolnim parovima je omogućeno sklapanje životnih zajednica.

“Slovenija je otišla mnogo dalje te je izjednačila heteroseksualne i homoseksualne brakove. Crna Gora je prva država u našoj regiji koja je usvojila strategiju i akcioni plan za poboljšanje kvalitete života LGBT osoba, a grupu predvodi osobno premijer Crne Gore. U Srbiji se provodi strategija i akcioni plan za suzbijanje diskriminacije, koji uključuje mjere vezane za LGBT osobe. Albanija, također, u različitim ministarstvima radi na pitanjima zaštite prava LGBT osoba”, saopšteno je raniej iz SOC-a.

SOC je povodom 17. maja - Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, pozvao sve institucije države BiH i entiteta, konkretno – Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i entitetska ministarstva – da otpočnu intenzivniji rad kada su u pitanja prava LGBT osoba.

“Smatramo da ne bismo trebali dopustiti da Bosna i Hercegovina bude izolovan slučaj u evropskoj porodici država koje garantiraju jednaka prava svim svojim građankama i građanima, uključujući i LGBT osobe”, rekli su iz ove organizacije.

O stanju LGBT osoba u bh društvu za BUKU smo razgovarali sa Ninom Mišković, šeficom kabineta u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Ona je rekla da je zakonski, diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta je zabranjena.

“Iako je ustavima u BiH i međunarodnim dokumentima kojih je BiH potpisnica utvrđena zabrana diskriminacije, donošenjem Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ravnopravosti spolova u BiH, definirani su i njezini oblici, utvrđena zabrana diskriminacije u svim područjima života i mehanizmi za zaštitu od diskriminacije.
Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojoj osobi ili skupini osoba na temelju spola, spolnog izražavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim područjima javnoga života”, rekla je za BUKU Nina Mišković.

Ona ističe da Zakon propisuje da svaka osoba koja smatra da je diskriminirana može tražiti zaštitu svojih prava u sudskim i upravnim postupcima.

“U svom normativnom dijelu, u članu 2. Ustava BiH navodi se opći princip nediskriminacije koji podrazumijeva osiguranje uživanja prava navedenih u tekstu bez obzira na spol, rasu, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovinom, rođenjem ili drugim statusom. Uživanje prava osigurano je na cijeloj teritoriji države, a sve vlade, administrativni organi i sudovi u BiH dužni su primjenjivati standarde o zaštiti ljudskih prava”, objašnjava ona.

 

Foto: Ilustracija



Dodala je da je 2003. godine Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o ravnopravnosti spolova koji je prvi zakonski akt koji direktno navodi zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i indirektno za rodni identitet, a diskriminacija se zabranjuje i u javnoj i u privatnoj sferi.

“Radi praćenja primjene ovog zakona, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, formirana je Agencija za ravnopravnost spolova BiH. Parlamentarna skupština BiH 2009. godine donijela je Zakon o zabrani diskriminacije BiH kojim se na sistemski način rješava pitanje zabrane diskriminacije.  Centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH”, objašnjava Nina Mišković.

Ističe da su oblasti u kojima se zabranjuje diskriminacija slične kao što je to slučaj u Zakonu o ravnopravnosti spolova. Osim standardnih oblasti zabrane diskriminacije, kao što su zapošljavanje, rad, obrazovanje, mediji, javni život i slično, diskriminacijom se smatra i ako pojedinac nije uslužen u kafiću, klubu, prodavnici, ako je prema pojedincu nekorektno postupao policajac, tužilac ili sudija.  

“U BiH nema zvaničnih statističkih podataka o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. I pored toga što je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH uspostavljen okvir za ostvarivanje istih prava i mogućnosti svim osobama u BiH, državne strukture za zaštitu ljudskih prava i promociju jednakosti nisu zaprimile pritužbe na diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije, odnosno rodnog identiteta”, kaže naša sagovornica.

Ona ističe da u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH koja provodi ispitivanje kršenja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH na zahtjev pojedinaca, grupa građana ili na vlastitu inicijativu, nema zaprimljenih  predmeta koji se odnose na diskriminaciju osoba na osnovu seksualne orijentacije, a u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH nema zaprimljenih predmeta koji se odnose na diskriminaciju osoba na osnovu seksualne orijentacije.

“Mali broj zabilježenih slučajeva napada i diskriminacije u direktnoj je povezanosti s otvorenošću zajednice. Porodični zakoni u FBiH, RS i BD propisuju brak i vanbračnu zajednicu kao zajednicu muškarca i žene te LGBT osobe nemaju pravo na zaključivanje braka i usvajanje djece”, kaže Mišjović i ističe da Bih ne reguliše mogućnost medicinske promjene spola. Međutim, dodaje, kada se uradi promjena pola, transrodne osobe mogu zakonski promjeniti ime, jedinstveni matični broj i lične dokumente.

Ističe da je definicija pojma „mržnja“ uvrštena u opštem dijelu Krivičnog zakona RS-a ( član 147. stav 25.) i Krivičnom zakonu BDBiH (član 2. stav 37.), u FBiH prijedlog za uvrštavanje u Krivični zakon je u parlamentarnoj proceduri usvajanja te su uvedeni kvalifikovani oblici  određenih krivičnih djela, kada su ta djela počinjena iz mržnje, a element predrasude izražen kao mržnja je usklađen sa definicijom u opštem dijelu zakona. Izmjenama se također propisuje da u slučaju da je krivično djelo počinjeno iz mržnje, sud to mora uzeti kao otežavajuću okolnost  i mora izreći težu sankciju ukoliko već ne postoji odredba za kvalifikovani oblik tog konkretnog krivičnog djela.

“Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravosti spolova u BiH definiraju i zabranjuju diskriminaciju na temelju spolnog izražavanja ili orijentacije i uređuju sustav zaštite od diskriminacije. Zakonom o zabrani diskriminacije osigurano je da svaka osoba koja smatra da je diskriminirana zaštitu svojih prava može tražiti u sudskim i upravnim postupcima. Teret dokazivanja u predmetu rasprave je na prekršitelju koji je dužan dokazati da nije prekršio princip jednakog postupanja ili zabrane diskriminacije. Prema Zakonu o zabrani diskriminacije tužitelj u tužbi za zaštitu od diskriminacije može tražiti objavu u medijima presude kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika u slučaju kada je diskriminacija počinjena putem medija (tiskanih, printanih i elektroničkih), odnosno bilo koje vrste medija”, objašnjava šefica kabineta iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ističe da važeći zakoni u BiH ne sadrže odredbe koje diskriminišu lezbejke, homoseksualce, transseksualce i biseksualce. Na kraju kaže da je prema evidencijama koje se vode u BiH do sada zabilježen mali broj prijavljenih slučajeva diskriminacije utemeljene na spolnom izražavanju ili orijentaciji.

“Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH će u naredom period pristupiti izradi izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije BiH s ciljem poboljšanja  položaja LGBT osoba u bh. društvu”, zaključuje Nina Mišković iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

 

Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.


 

Vezan tekst:


Sankcionisati napade na LGBT osobe: Istopolni seksualni odnosi dozvoljeni su zakonom

 

 

 

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.