Gospodin Streeck je profesor virusolgije i direktor Instituta za virusologiju i istraživanje HIV-a na Univerzitetu Bonn.
Objasnio je metodologiju svoje nove studije u Heinsbergu, "epicentru" njemačke epidemije COVID-19, i govorio o potencijalnim planovima da zemlja postepeno krene naprijed, da se vrati u "normalan" život.
Posljednjih sedmica njegov tim završio je značajno istraživanje provedene anketama i istragama u domovima širom regije Heinsberg - gdje je prijavljeno više od 1.400 potvrđenih slučajeva. Heinsberg ima oko 250.000 stanovnika i potvrđenih 46 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom.
Ova otkrića istraživanja već su dala neke naznake o tome kako virus djeluje, kao što je Streeck pojasnio
„Ne postoji značajan rizik od dobijanja bolesti kada idete u kupovinu. Teški napadi zaraze uvijek su bili posljedica toga da su ljudi bili bliskiji tokom dužeg vremenskog razdoblja, na primjer, zabave u Ischglu u Austriji.
Takođe, on nije mogao naći nikakve dokaze o 'živim' virusima na površinama.
„Kad smo uzimali uzorke s ručki na vratima, telefonima ili toaletima, nije bilo moguće kultivisati virus u laboratoriji na osnovu ovih briseva…“
"Da biste zapravo" dobili "virus, bilo bi potrebno da se neko zakašlje u ruku, odmah dodirne kvaku na vratima, a zatim ravno nakon toga druga osoba uhvati kvaku i nastavi da dodiruje lice." Stoga Streeck vjeruje da su male šanse za prijenos putem kontakta s takozvanih onečišćenih površina.
Činjenicu da je COVID 19 kapljična infekcija i da se ne može prenijeti zrakom, ranije je potvrdio i virolog Christian Drosten iz berlinskog Charitéa. U jednom je intervjuu istaknuo da je koronavirus izuzetno osjetljiv na isušivanje, tako da je jedini način da ga se uguši ukoliko biste "udisali kapljice".
Međutim, postoje različiti nalazi o širenju koronavirusa. Stručnjaci američkog Instituta za zdravlje CDC i NIH zaključili su da virus može preživjeti 24 sata na papiru, tri sata u aerosolima i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku. Međutim, kako Institut Robert Koch navodi na svojoj web stranici, naučna istraživanja poput ovog realizovana su u eksperimentalnim uslovima, zbog čega nisu baš reprezentativna za rizik prenošenja u svakodnevnom životu.
Heinsberg će sada biti centar za provođenje drugog istraživanja, koje je još dublje, čiji je cilj daljnja procjena načina na koji se virus širi i kako ga može sadržavati. Studija će pratiti reprezentativni uzorak od 1.000 ljudi.
"Rezultati ove detaljnije studije mogli bi tada poslužiti kao osnova za preporuke za nacionalne strategije izlaska iz tzv locdowna", tvrdi Streeck.
„Važno je dobiti ove podatke kako bi se osiguralo da se odluke donose na osnovu činjenica, a ne pretpostavki. Podaci bi trebali služiti kao osnova informacija vladi kako bi onda mogli razmišljati o svom daljnjem toku djelovanja ”, nastavlja on.
Streeck kaže da Heinsberg nudi idealnu situaciju za pronalazak odgovora za ostatak Njemačke, možda čak i Evropu ili zaista za cijeli svijet.
Što se tiče trenutno poduzetih mjera, on lično smatra da je važno imati na umu potencijalne negativne efekte koje bi neke mjere mogle donijeti:
„Ljudi bi mogli izgubiti posao. Možda više neće moći plaćati stanarinu, a ostanak duže može dovesti do slabljenja našeg imunološkog sistema. "
On postavlja pitanja poput: „Cilj nije potpuno obuzdavanje virusa. Moramo znati gdje su stvarne granice kapaciteta naših bolnica. Koliko je infekcija previše? Šta kažu ljekari intenzivne nege? "
„Važno je započeti razmišljanje o„ povratnoj “strategiji i njegova nada je„ dostaviti relevantne činjenice kako bi ljudi imali dobru osnovu za svoje odluke “.
Prevod BUKA
