<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Dobijamo nastavak sage o zastavama: Dodik uzvraća udarac!

USTAVNI SUD

Milorad Dodik će u narednom periodu dobiti pravno uporište za pokretanje drugog dijela sage o zastavi u Predsjedništvu BiH.

07. februar 2020, 10:51


Ustavni sud Bosne i Hercegovine na nekoj od narednih sjednica će objaviti odluku u vezi sa zahtjevom člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.

Ukoliko Ustavni sud dosese odluku da je ovaj Zakon neustavan, što svi stručnjaci očekuju, onda bi BiH opet mogla upasti u novu zavrzlamu oko zastava.
Pojednostavljeno, ako odluka bude išla u pravcu u kojem je zamislio Dodik, srpskom članu Predsjedništva će se otvoriti vrata za natavak sage o zastavi Republike Srpske u institucijama BiH.

Pitanje zastave i njenog isticanja došlo je u fokus decembra 2018., Dodikovim dolaskom u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje je bojkotovao sjednice, kada mu druga dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu popustili u namjeri da se pored državne zastave u kabinetu postavi i entitetska zastava Republike Srpske.


Pola godine trajalo je nadmudrivanje članova predsjedništva, postavljanje i uklanjanje zastave RS iz hodnika, da bi se na kraju sve završilo sa “kompromisom”. Dodik se zadovoljio izbacivanjem jedne od dvije zastave BiH koje su se nalazile u kabinetu Predsjedništva i mogućnošću da zastavu RS nosi na reveru sakoa.


Ipak, nedugo poslije toga, pravni savjetnici Milorada Dodika su pronašli jedan propust prilikom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH. 
Vođen ovim saznanjem Dodik je 7. novembra 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.


U svom zahtjevu Dodik ne spori izgled i oblik zastave niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već su mu sporne procedure prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi iz 2004. godine prilikom kojih su one usvojene bez potvrde Predsjedništva BiH.


U saopštenju, objavljenom iz Dodikovog kabineta, prilikom upućivanja apelacije navedeni razlog za upućivanje ovog zahtjeva je "u činjenici da navedeni Zakon nije u skladu sa članom 1. stav 6. Ustava BiH u kojem se kaže da o simbolima BiH odlučuje Parlamentarna skupština, a potvrđuje ih Predsjedništvo".
Odredba ustava BiH iz stava 1. član 6 odnosi se na simbole Bosne i Hercegovine i u njoj stoji da će "Bosna i Hercegovina imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo".


Dodik je, u zahtjevu za ocjenu ustavnosti, naveo da je Zakon o zastavi BiH usvojen 2001. godine, te da je tom prilikom ispoštovana procedura, s obzirom na to da je zakon usvojila Parlamentarna skupština BiH, a da je potom i Predsjedništvo BiH potvrdilo izgled i oblik zastave BiH.


Međutim, Dodik spornim smatra Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH koji je tri godine kasnije 2004., usvojila Parlamentarna skupština BiH.
"Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine 2004. godine usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali on nije potvrđen od strane Predsjedništva BiH, iz čega proizilazi da nije u skladu sa Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana 1. stav 6. Ustava BiH", navedeno je u saopštenju iz Dodikovog kabineta, od 7. novembra 2019.

Ukoliko se ovi Dodikovi navodi pokažu tačnim onda trebao očekivati da će Ustavni sud Zakon proglasiti neustavnim. 
A šta to znači u praksi i zašto je Dodiku bitno da se ospore ove izmjene Zakona o zastavi?


Zakon o zastavi BiH u članu 5. propisuje da zastava zvanično treba da bude istaknuta na svim zgradama državnih institucija, prilikom svih zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova na kojima Bosna i Hercegovina učestvuje ili je predstavljena.


Pored toga, zakon propisuje da zastava mora biti istaknuta i na prevoznim sredstvima koja koriste članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine.


I onda dolazimo do dijela koji je bitan Dodiku, a to je da u svim slučajevima iz prethodnog stava, druge zastave iz Bosne i Hercegovine neće se isticati zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine.


Poništavanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH biće poništen i ovaj dio, što znači da više neće biti zabrane isticanja drugih zastava iz BiH zajedno sa zastavom BiH. Samim tim će se otvoriti novi prostor za ucjene prilikom potvrđivanja ovog zakona na Predsjedništvu i to je ono što Dodik priželjkuje. Bar tako misle analitičari i stručnjaci.


Vehid Šehić, koji je bio jedan od članova komisije koja je radila na izradi Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine iz 2001. godine, kaže za BUKU da ukoliko su tačni navodi da Predsjedništvo nije potvrdilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH on će se staviti van snage. 


“Međutim, mora se napomenuti da je ovaj Zakon tretirao samo tri člana. Jedan se tiče toga na kojim će se institucijama morati isticati državna zastava. Inače, Zakon o zastavi nametnut od visokog predstavnika 1999., a poslat u parlamentarnu procedure 2001. godine gdje je dobio demokratski kapacitet. Tada su tamo navedene samo institucije koje su u tom trenutku postojale, kad nije bilo Suda biH, tužilaštva BiH, Oružanih snaga BiH i određenog broja ministarstava. Ovim je samo definisano ispred kojih će još institucija se isticati državna zastava. U drugom članu se govori o kaznenim odredbama”, objašnjava Šehić i dodaje da ako Ustavni sud utvrdi da je neustavan ovaj Zakon onda će se ispbrisati samo ovo što je predviđeno u Zakonu o izmjenama i nikakvih posljedica neće biti po osnovni Zakon. 


“Ali, moraće se ponoviti procedura i ispoštovati sve što se traži. I tu dolazimo do dijela koji govori o tome da se uz zastavu bih ne mogu koristiti druge zastave iz BiH, koji je takođe obuhvaćen zakonom o izmjenama i dopunama i koji će se morati brisati. To će onda otvoriti prostor za Dodika da prilikom potvrđivanja u Predsjedništvu da koči te procese, traži da se tu uvrsti i zatsava RS, ulaže veto i slično. Sve to će nas najvjerovatnije samo odvesti u još jedan politički sukob oko zastava, koji će ponovo skrenuti pažnju javnosti sa onog što je bitno”, rekao je Šehić za BUKU.

Prethodno je i bivši sudija ustavnog suda BiH Krstan Simić u svojim izjavama na sličan način prokomentarisao šta će nam donijeti eventualno brisanje odredaba Zakona o zastavi BiH.
On je kazao da ako su medijski navodi o ovoj apelaciji tačni - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi ne postoji.

"Ako je Parlamentarna skupština BiH usvojila, a on stupa na snagu potvrđivanjem Predsjedništva BiH, a u medijima sam vidio da Predsjedništvo nije raspravljalo o tome, ako bi slijedili slovo zakona - ne bi mogao biti na snazi", rekao je.


Simiću je to jedan od pokazatelja koliko institucije neozbiljno rade, da ne pošalju zakon na potvrdu.


"Ukoliko Ustavni sud prihvati, zbog apsurdnosti odluka koje proizilaze iz odnosa, može otvoriti ozbiljno pitanje. Pojavi se ponovo nacrt na Predsjedništvu, Dodik može pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Doći ćemo do kvake 22, a to je da se u BiH moraju prepoznati sva tri naroda. To je teško ostvariti. Mislim da će Ustavni sud prihvatiti apelaciju Dodika, ako je propust tačan", pojasnio je on.