<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Dodik ne može bez Lagumdžije

<p>Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je među građanima BiH za Nacionalni demokratski institut za međunarodne odnose (NDI) u avgustu sprovela agencija IPSOS, najviše glasova za predsjednika RS bi osvojio Milorad Dodik, dok bi u utrci za člana Predsjedništva BiH glasove “pobrao” Nebojša Radmanović.</p>

04. septembar 2010, 12:00

Prema tim rezultatima, za Radmanovića bi glasalo 37,8 odsto opredijeljenih birača, dok bi kandidata koalicije "Zajedno za Srpsku", Mladena Ivanića, podržalo 23,9 odsto. Kada je u pitanju izbor za srpskog člana Predsjedništva BiH, neopredijeljeno je 35,6 odsto građana s pravom glasa.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je ovo istraživanje dosta ozbiljnije i da bolje odražava odnos političkih snaga od prijašnjeg, koje je takođe sproveo NDI.

Prema ovom istraživanju bi u utrci za predsjednika Republike Srpske za Dodika glasalo 50,7 odsto ispitanika, a njegov protivkandidat iz koalicije "Zajedno za Srpsku", Ognjen Tadić, ima podršku 24 odsto opredijeljenih birača. Emil Vlajki, kandidat Narodne demokratske stranke, dobio bi 1,2 odsto glasova, a Dragan Kalinić, kojeg je nominovao SDS, 0,9 odsto. Kada je u pitanju izbor za ovu funkciju, neopredijeljeno je 19,9 odsto ispitanika.

Tanji Topić je zanimljiva disproporcija između glasova koji idu Dodiku i partiji koju predvodi.

“Ispada da prosječan glasač poistovjećuje stranku sa Miloradom Dodikom, a kada treba dati svoj glas Miloradu Dodiku, on ne razmišlja da li je potrebno davati glas i stranci ili ne“, kaže Topićeva.

„Jedna značajka ovog istraživanja jeste procenat onih koji nisu htjeli da se izjasne, dakle 20 posto ljudi koji nisu željeli saopštiti svoje mišljenje istraživačima. To je značajan postotak ljudi, što može promijeniti „krvnu sliku“ koja je prisutna prema ovim rezultatima istraživanju“, kaže Tanja Topić za BUKU.

Vedran Škoro, urednik političkog magazina Amplituda na ATV-u, smatra kako ovi rezultati nisu iznenađujući kada se zna u kakvoj je situaciji naša zemlja, ali opet i jesu iznenađujući kada se uzme u obzir kvalitet rada vlasti u protekle četiri godine.

“Vlast se nije odgovorno ponašala prema građanima. Međutim, građani bi trebali gledati kako žive i na osnovu toga se odlučiti za koga glasati“, kaže Škoro za BUKU i dodaje kako u ovakvom ambijentu neizgrađene i etnopolitički podijeljene zemlje  “građani jednostavno zaboravljaju životno važna pitanja, te kada se opredjeljuju onda biraju svoje ljubimce i zatvaraju se u svoje etničke granice.“

„Za mene lično najveće izenađenje predstavljaju rezultati za srpskog člana Predsjedništva, jer sam očekivao manju razliku nego što je ova sada od nekih petnaestak odsto. Sve su procjene govorile da će tu biti najveća borba“, dodaje Škoro.

NDI-jevo istraživanje je dalje pokazalo da bi SNSD osvojio najviše poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Za kandidate ove stranke glasalo bi 38,2 odsto glasača, za SDS 16,9 odsto, a za PDP 5,9 odsto opredijeljenih birača. DNS bi dobio podršku 3,9 odsto birača, a ostale stranke ispod tri procenta.

„Što se tiče sastavljanja većine u NSRS, i tu će nastati veliki problem“, smatra Topićeva i dodaje da „prema ovim rezultatima, SNSD ne može praviti koaliciju bez bošnjačkih partija ili bez, a što je pradoksalno, SDS-a.“

Kada je riječ o Parlamentu BiH, najzastupljeniji bi bili poslanici SDP-a, za koje bi glasalo 20,3 odsto birača, a slijede SNSD sa 13,5 odsto, SDA sa 7,1, SDS sa 6,2 odsto, HDZ sa 5,3 odsto, SBiH sa 3,8 odsto glasova i PDP sa 2,2 procenta.

Topićeva smatra da će, uzimajući u obzir ovo istraživanje, biti jako teško sastaviti koalicije bez postizanja dogovora među ljutim protivnicima, naročito na državnom nivou.

“Tu će biti nemoguće formirati vlast bez SNSD-a i SDP, za koje znamo da su na ratnoj političkoj nozi“, kaže Topićeva.

Kada je riječ o članovima Predsjedništva iz FBiH, najviše ispitanika glasalo bi za Željka Komšića iz SDP-a (40,1 odsto). Za Harisa Silajdžića, kandidata SBiH, glasalo bi 9,6 odsto, a za Fahrudina Radončića iz SBBiH 4,5 odsto birača.

Ono što je takođe vidljivo iz pomenutog istraživanja jeste da dobar dio političkih partija neće preći izborni prag.

“Zaista su pojedine partije imale preoptimistične prognoze kad su očekivale da će ga preći, a što se, barem prema ovom istraživanju, neće dogoditi“, zaključuje Tanja Topić iz Banjaluke.

Iz tabora najveće političke partije stiglo je i prvo reagovanje na pomenuto istraživanje NDI. Tako je na konferenciji za novinare generalni sekretar SDS-a Dragan Ćuzulan je rekao kako “posljednje istraživanje NDI za cilj ima promociju njihovih favorita i da obeshrabri biračko tijelo, a unutar opozicije stvori osjećaj nemoći”

Ispred nas je trideset dana kampanje, i ne treba zaboraviti da je pitanje u istraživanju bilo za koga bi glasali da su izbori sutra. Opozicija ima dovoljno vremena da dokaže da ovi rezultati ne odgovaraju istini.