Dodik ponudio 30000 KM kredita svakom mladom bračnom paru, da li je to uopšte moguće?

30 000 svakom mladom bračnom paru...

Elvir Padalović / 23. Juli 2019

Prošla sedmica, osim po jednoj od najneprijatnijih sjednica Narodne skupštine RS, a o kojoj smo već pisali, ostaće upamćena i po izjavi Milorada Dodika da će mladi bračni parovi biti stimulisani kreditom, kako bi ostali u Republici Srpskoj i kako bi se stimulisao rast broja novorođene djece. 

Naime, Dodik je rekao da bi već u septembru trebao biti ponuđen kompletan plan za stimulisanje.

"Јedna od mjera biće da se svakom novom bračnom paru dodijeli kredit od 30.000 KM i da im se otpiše trećina kada se im rodi prvo zajedničko dijete, ako dobiju dvoje djece otpisaće im se dvije trećine, a ako se u toj porodici rodi troje djece da se kredit u cijelosti otpiše", kazao je on.

Ono što na prvu možemo zaključiti jeste da je ovo ideja koja je samo ubačena kao jedna od mogućnosti za "popravak" natalitetne politike i sprečavanje odlaska mladih iz ove zemlje. Na prvu, imamo čitav niz nepoznatih. Kao prvo, da li će sve banke imati unificirane uslove za dodjelu takve vrste kredita. Da li će biti povlaštenih banaka u tom smislu, ili će se sve raditi preko neke centralne banke kao što je npr. Investicion -razvojna banka i slično. Ne znamo o kakvoj se vrsti kredita radi, na koji vremenski rok.

Nadalje, da li će se moći mijenjati period otplate kredita ili će svima biti 10 godina? To su sve parametri koje ne znamo, a da bismo mogli izračunati efektivnu kamatnu stopu koja je mnogo važna jer uzima u obzir sve troškove vezane za kredit pod određenim uslovima. 

Kako bismo što bolje ilustrovali prijedlog sa kreditima za mlade, pokušali smo uraditi mali matematički ekperiment.

Uzmimo da je uzet kredit od 30 000 KM sa kamatnom stopom od 4% na period od 15 godina ( odnosno 180 mjeseci), a koji počinje da se otplaćuje 1.1.2020.godine. Zbir kamata i svih ostalih troškova bi bio nešto ispod 10 000 KM (9943 KM da budemo precizniji). Ukoliko se prvo dijete rodilo 1.9.2020. godine oprašta se 10000 KM u 9.rati. Ukoliko je drugo dijete rođeno recimo 27.9.2021.godine u 21. rati se oprašta dodatnih 10 000 KM, a ako je dijete rođeno 11.5.2025 onda se oprašta u 65. rati finalnih 10000 KM.

Ukoliko je isti kredit podignut na 10 godina sa kamatom od 3%, onda je zbir svih troškova ispod 5000 KM ( 4761 KM).

Ukoliko je isti kredit na 12 godina sa kamatom od 3%, onda je zbir svih troškova ispod 6000 KM (5760 KM). 

Poenta je da još nisu poznati tehnički detalji odnosno uslovi pod kojima bi se vraćao kredit. Nisu poznati periodi otplate, da li će kamatna stopa biti fiksna ili varijabilna odnosno za šta će biti vezana niti drugi troškovi kredita. Zbog toga je teško iskazati ukupne troškove odnosno stvarni trošak za zajmoprimca odnosno dužnika. Navedeni parametri bi omogućili da uporedimo troškove sličnih ponuda kod različitih banaka.

Međutim, iako ne znamo sve detalje, sagovornici koje smo oslovili, kažu kako je svaka vrsta incijative u ovoj problematici dobrodošla, ali da to ne može biti jedina mjera. 

Ekonomista Zoran Pavlović kaže za BUKU kako je situacija toliko urgentna da je svaka mjera vlasti koja ima za cilj popravljanje natalitetne politike dobrodošla. 

"Mora se sveobuhvatno pristupiti rešavanju tog problema, stimulacije u vidu kredita na osnovu novorođene dece, smanjenje opterećenja na plate, to su sve različite vrste mera koje moraju sinhronizovano da se primenjuju i propagiraju da bi ljudi razumeli da se ovde stvara dobra poslovna klima za ostanak" kaže Pavlović za BUKU. 

Prema njegovim riječima, ta mera, kao jedna od aktivnosti koje vlada RS može da realizuje, je definitivno dobra. 

"Ono što je  vrlo važno je definisati kriterije, da bi mladi ljudi na jednostavan način mogli razumeti na koji način se taj kredit može ostvariti i to bi morao biti bespovratan kredit. Postoji novac, postoji obaveza, ali ako se obaveza ispoštuje, onda se novac ne vraća. U celoj toj priči, jedna od najvažnijih stvari jeste stvaranje bolje poslovne klime i povećanje plata radnicima. U to se moraju uključiti i strukovna udruženja, i Privredna komora, sindikati, i da se bave isključivo tom problematikom, na bazi raspoloživih sredstava, koja se za to moraju obezbediti", ističe Pavlović za BUKU.

"Sa ekonomskog aspekta, sve mjere koje će pomoći mladima da ostanu u BiH su dobrodošle, pa i u ovom slučaju finansijska pomoć", tvrdi za BUKU Faruk Hadžić, međutim, kaže da  razlozi zbog čega mladi odlaze van BiH nisu samo zbog finansijske nesigurnosti i neizvjesnosti, već i zbog političke (ne)stabilnosti. 

"Problematiku iseljavanja treba posmatrati prvo kroz usporavanje iseljavanja, a onda kroz mjere kako bi se mladi vratili u državu. Bojim se da ako budemo parcijalno posmatrali ovaj složeni problem, nećemo doći do željenih efekata. Rješenje je u mjerama populacijske politike, gdje će se napraviti čitav set političko - ekonomsko - sigurnosnih mjera", ističe naš sagovornik. 

Te mjere uključuju, između ostalog, poreske olakšice, niže doprinose, veće minimalne plate, bržu registraciju firmi sa što manje administravnih prepreka, ulaganje u nauku, istraživanje, nova znanja, kreativnu industriju, omogućavanje doživotne penzije za roditelje sa četvero i više djece, rješavanje stambenog pitanja pod vrlo povoljnim uslovima, ali možda najbitnije moratorij na nebitne dnevno - političke teme, jer je to trenutno nešto što najviše mlade tjera iz države.

 

 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.