Dok političari uživaju u visokim platama - kulturni hram BiH pred kolapsom

Javnost u BiH šokirao je iznos plate 642 KM direktora Zemaljskog muzeja BiH. Ova institucija nne finansira se iz budžeta, nego kroz razne projekte i donacije.

BUKA portal / 20. Maj 2020

Foto: N1

 

Dok političari uživaju enormno visoke plate, jedan od kulturno-historijskih hramova ponovo je pred kolapsom.

Zemaljski muzej BiH, u bari. Sedam mjeseci nisu dobili nikakva sredstva. U 2019. zbog neformiranja Vijeća ministara što im je bio najveći izvor prihoda, ove godine nisu dobili ni jedne marke sa bilo kojeg nivoa vlasti. Inače, plata direktora muzeja u normalnim okolnstima je 1.500 KM a doktor je nauka srednjovjekovne arheologije. Radnici muzeja su od 2011. do 2015. godine bili bez ikakvih primanja. Ipak trenutno su primorani da smanje sve plate na minimalac, tako da neto plata direktora sada iznosi 642 marake i 28 feniga.

"Mart i nekoliko narednih mjeseci sigurno ćemo primati ove plate. Naravno kada budemo imali novca da ih isplatimo za sada toga nemamo. Radnici Zemaljskog muzeja su se 2016. godine na moje insistiranje kada sam postao direktor, odrekli pola miliona maraka koje im je presudio sud, da im muzej treba isplatiti. To niko u ovoj državi ovdje nikada nije uradio", pojasnio je Mirsad Sijarić, doktor nauka srednjovjekovne arheologije i direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Evo šta sve još nema zemaljski muzej.

"Nemamo u muzeju službeno vozilo, nemamo službeni telefon, nema Upravnog odbroa, nema Nadzornog odbora, nema zaposlenog pravnika, nema zaposlenog vozača, nema menadžera za ovo i za ono, nema PR-a, nema nikoga", istakao je Sijarić.

Ono što ima muzej, jesu mlade obrazovane osobe koje zbog ljubavi prema BiH prkose svemu.

"Arheolog. Magistar arheologije. To mi je zvanje", rekla je Adisa Lepić, kustos za rani i srednji vijek.

N1: Magistar arheologije danas ima 400 – 500 KM platu?

"Pa tako recimo. Biće tako očito. Tragikomično je."

Žalosno je i koliko političari posjećuju Zemaljski muzej.

"Pa iskreno, ja sam ih jako malo vidjela za svoje tri godine rada u Zemaljskom muzeju", rekla je Lepić.

Prostorije Zemljskog muzeja BiH je bogata riznica predmeta iz Srednjovjekovne Bosne. Zaposlenici muzeja ovdje čuvaju historiju BiH. I imaju mizerna primanja, od 400 do 600 maraka. S druge strane političari svoje neznanje i nezaintersovanost o kulturi u BiH naplaćuju platama koje su deset puta veće.

Podsjećamo da političari u prošlosti iako nisu bili na poslu i dobijali su plate na odvojeni život, prijevoz i smještaj. Također, Parlamentarna skupština BiH svakog radnog dana crpi poreske obveznike 62.398 KM. Državni parlamentarci iz džepova građana Bosne i Hercegovine uzeli su za samo četiri mjeseca 750.763 KM.

"Jesu nam plate previsoke, i dugo vremena sam tražio u institucijama vlasti da se koriguju, nikada nismo imali tu vrstu saglasnosti", istakao je Nikola Špirić, SNSD.

"To je zaista degutantno, ja znam da svako od onih ljudi koji su izabrani u Parlament, ne osjeća se uopšte prijatno zbog ove situacije koja je nastala", kazao je Mladen Bosić, SDS.

"To su enormno visoke plate, koje izazivaju ogorčenje građana", kazao je Lazar Prodanović, SNSD.

N1: Jesu li opravdano visoke?

"One su neopravdano visoke", tvrdi Prodanović.

"Mislim da je bezobrazno zašto Parlament ne radi, a mi primamo platu", kazao je Nermin Nikšić, SDP BiH.

N1: Je li mislite da ste je zaslužili?

"Ma ko će zaslužiti platu, ako ne radi?", pita se Nikšić.

"Osjećam se zaista sramotno da mi šest mjeseci ne radimo, a primamo plate", istakao je Safet Softić, SDA.

Da li će išta ispraviti, zavisit će od političke volje pojedinaca. Političari i dalje imaju pravo na luksuzne imovinske kartone, luksuzne automobile i ostale privilegije koje kulturne institucije mogu samo sanjati.

"2020. godine okolo tražim novac da saniram ratnu štetu u muzeju. Rat je završio 1995. Ako ovu državu nije stid, da to dozvoljava, da se ja sa muzejima zemalja gdje se odvija rat, gdje se razaraju sada. I prošli smo prvi kurg, jer ljudi vide da smo u potrebi. To je strašno", rekao je Sijarić za N1.

Upravo takva, strašna i gotovo besperspektivna bosanskohercegovačka realnost u kojoj više nisu bitni stručni i obrazovani nego podobni najčešće stranački, oblikuje i svijest i volju onih pasivnih članova zajednice. Ipak, kultura ima svoj put i ostavlja svoj trag, za kojim će utopijski i s puno nade koračati oni kojima znanje na prvom mjestu.

N1


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.