Doktorica koja je dobila prekršajnu prijavu zbog kritike zdravstva za BUKU: “Virus je ušao u zdravstvene ustanove, uključujući i našu bolnicu”

Doktor - kardiolog Maja Dragojević – Stojić je u martu ove godine, zbog izjave da je kriza izazvana korona virusom pokazala sve manjkavosti u zdravstvu, dobila prekršajnu prijavu, jer je njena izjava okarakterisana kao širenje panike.

Tatjana Čalić / 18. Maj 2020

Doktor - kardiolog Maja Dragojević – Stojić

O tome šta se desilo nakon prijave, kakva je situacija u COVID bolnici u Prijedoru, gdje dr Dragojević – Stojić radi, samo su neke od tema kojih smo se dotakli u intervjuu.

Kakva je situacija u COVID bolnici u Prijedoru?

Sada je teže stanje s obzirom da imamo povećan broj pacijenata sa korona infekcijom. Dio problema je vjerovatno i što je virus ušao u zdravstvene ustanove, uključujući i našu bolnicu, na način da su pacijenti koji su bili na liječenju u drugim bolnicama, kao što je Univerzitetsko klinički centar Banjaluka, došli sa infekcijom u našu bolnicu, čime su prije svega ugrožene medicinske sestre, jedan broj ih je pozitivan, testirani su nam i doktori, tako da, nažalost, imamo povećan broj hospaitalizovanih pacijenata posljednjih dana.

Riječ je o pacijentima koji nisu ležali u KOVID bolnici na UKCRS, već na drugim odjelima?

Pretpostavljam, jer obično se pokazalo da su to pacijeti koji su ležali na odjelu Onkologije i Pulmologije na UKC RS, pa su onda vraćeni kod nas u Bolnicu i zapravo smo imali nekoliko slučajeva da su baš ti pacijenti pozitivni, tako da pretpostavljamo da je to jedan od razloga što je infekcija ušla u našu bolnicu. Ne treba zaboraviti takođe ni da se pojedinci u početku nisu pridržavali preporuka, znali su da se kreću u većim krugovima, odnosno nisu bili samo u krugu familije, bilo je i toga da su odlazili na proslave, sahrane, krštenja, vidjeli smo i sami da i naši političari idu na proslave, bez ikakve zaštitne opreme. Jednostavno, nisu ljudi na početku shvatili sve ozbiljno, to je bio problem, ali sada je pak najveći taj, barem što se tiče naše bolnice, što nam dolaze zaraženi pacijenti iz drugih ustanova.

Da li, kada primate pacijente, iste testirate?

Obzirom da su to obično pacijenti koji u tom trenutku nisu febrilni, odnosno nemaju simptomatologiju, a mi radimo trijažu svim onim pacijentima koji imaju povišenu temperaturu ili druge simptome, i oni nikako bez trijaže ne mogu ući u glavnu zgradu, već ih upućujemo u tzv. polivalentnu ambulantu, koja se nalazi u drugoj zgradi u KOVID bolnici, i tu se vrši njihov pregled. Ali, kao što rekoh, najčešće ti pacijenti u samom početku, kada se vrate iz UKC RS, nemaju nikakve simptome, i samim tim se ne vrše testiranja.

Koliko je pacijenata hospitalizovano u prijedorskoj Bolnici?

Obično ih bude između 7 i 10, jer mi ni nemamo puno veći kapacitet u odnosu na taj broj. Da napomenem da, što se tiče testova, dnevno ih radimo između 15 i 25, zavisno od toga koliki je taj direktni kontakt, te kakve tegobe pacijenti imaju, odnosno šta se dešava u tom smjeru.

Vaše kolege, prvo iz Strukovnog sindikata doktora medicine, a prije par dana i doktorica sa UKC-a Republike Srpske Romana Rajić, istakli su da je COVID 19 ušao u ovu ustanovu, u centralni medicinski blok, jer ljekari i sestre koji dolaze u dodir sa pacijentima van COVID bolnice nisu dobili adekvatnu opremu. Doktorica je čak rekla da je lično potpisala za zaštitnu masku koju joj je dala glavna sestra da koristi sedam dana. Naravno, sve je to demantovano od strane rukovodstva ove ustanove i to u više navrata, a ovakve izjave su okvalifikovane kao lažne ili politički motivisane. Kako to komentarišete, pogotovu kada znate da vam zaraženi pacijenti dolaze iz ove ustanove? 

U toku sam svega rečenog od strane doktora vezano za UKC RS, koji je naša najveća ustanova, i gdje je samim tim i najveća šansa da se i medicinsko osoblje i sami pacijenti zaraze, jer dolaze iz svih krajeva, nadalje, to su uglavnom teški pacijenti. Tačno je i da smo imali i slučajeve zaraze na Onkologiji i na Dijagnostici, pa onda smo imali i određeni broj zaraženih doktora, što je već javnosti poznato. Nažalost, neki su i život izgubili zbog korona virusa i komplikacija koje su uslijedile. 

Od problema, ako ih ima, svakako nije rješenje bježanje ili demantovanje. Problem treba riješiti, jer ovo se tiče svih nas i zdravstvenih radnika i pacijenata. I istina nam treba biti najvažnija. I u svom istupu koleginica sa UKC RS je jasno naznačila da je njena izjava apolitična i da samo oslikava ono što se na UKC RS dešavalo, a čemu su bili izloženi radnici. I tu bi trebalo da bude kraj cijele diskusije, situacija je takva, riješimo je kako treba i idemo dalje.  Dodala bih još da je jedna od najvažnijih stavki svakako adekvatna zaštitna oprema, kao i dovoljan broj te opreme na svim odjelima na kojima zdrevstveni radnici dolaze u doticaj sa pacijentima. 

Mi smo u Prijedoru za sada funkcionisali kako treba po pitanju opreme. Ja radim u KOVID bolnici od početka ovog mjeseca i, što se toga tiče, imamo je dovoljno.

Vi ste neko ko je na samom početku vanredne situacije rekao kakva je situacija u našem zdravstvu i za to ste dobili prekršajnu prijavu zbog dizanja panike. Kako smo došli u situaciju da više ne smijemo reći ono što mislimo i ono što je istina?

Da, rekla sam da imamo manjak intenzivne njege, adekvatne opreme, edukovanog kadra, neophodne terapije, nedostatak testova i da, zapravo, nepripremljeni čekamo ono što će nam stići.
Nisam to izjavila da bih kritikovala, mada se na tu temu svašta može reći. Zapravo sam htjela ukazati na činjenicu da je puno ranije trebalo da razmišljamo o tome da uspostavimo adekvatnu intenzivnu njegu, dovoljan broj respiratora, da imamo dovoljno edukovanog kadra, kako nas ne bi iznenadile neke stvari. Zauzvrat sam dobila krivičnu prijavu za izazivanje panike u doba vanrednog stanja, a samo par dana kasnije, krenulo se u nabavku respiratora, opreme, svega što je nedostajalo. Znači, nisam rekla ništa što nije bilo tačno i zapravo bi vam to isto rekla većina medicinskih radnika. Svi oni jako dobro znaju kakva je situacija u našem zdravstvu, kao i da smo se u jednom trenutku morali svakako snalaziti, kadar u većim ustanovama je bio problem, jednostavno, nismo imali dovoljan broj ljudi da iznesu sav taj teret, naše sestre su morale da rade i po 36 časova, moralo se krenuti i sa edukacijom kadra, a morao se napraviti i adekvatan prostor. Nije bilo ništa, ni senzacionalno, ni do tada nepoznato, to je nešto sa čim se svi mi borimo, 

Kako ste se osjećali tada i da li je ova tužba dobila epilog? 

Bilo mi je jako teško zbog odlaska u stanicu milicije, ispitivanja, to je za mene bila jako velika neprijatnost. Moram ovom prilikom istaći da su pripadnici policije bilo korektni i ljubazni i da je i njima sve to bilo neprijatno. Na sreću, sve se dobro završilo, jer su se oglasili ljudi koji se bore za ljudska prava i ambasade, uticali su na vlast i ta krivična prijava je povučena. 

Mjere se postepeno ublažavaju, bolnicama u Republici Srpskoj i domovima zdravlja naloženo je vraćanje u rad specijalističkih i supspecijalističkih usluga sa 50 posto kapaciteta. Da li ste optimistični?

Ostaje nam da se nadamo da će se u zdravstvenim ustanovama stvari postepeno početi  vraćati u normalu, da ćemo se moći posvetiti onim našim uobičajenim aktivnostima, jer naši pacijenti nisu samo pacijenti od korona virusa, imamo mnoge hronične bolesnike, akutna stanja, a nesporno je da je dosta otežano da ih tretiramo zbog svih problema koji se dešavaju sa korona virusom.
Međutim, obzirom na ovaj novi momenat da je korona virus ušao i u zdravstvene ustanove i da su u tom smislu otežane i kontrole i sam prijem pacijenata koji boluju od drugih oboljenja, vidjećemo kako će to ići u praksi, zasigrno ćemo  morati balansirati.  Za nadati se da će ta prokuženost  sada možda biti veća, te da će virus biti manjeg intenziteta i da samim tim kliničke slike više neće biti tako teške. Ali sve je to opet u domenu pretpostavki, zato imamo i toliko različitih scenarija, jer sa ovim vrusom do sada niko nije imao kontakt. 

I za kraj, da li vjerujete da će zdravstveni radnici nastaviti odlaziti sa ovih prostora nakon otvaranja granica?

Ukoliko se ne prepozna borba i kvalitet zdravstvenih radnika, mnogi će da odu odavde. U to uopšte ne sumnjam, jer svi smo mi traženi u drugim zemljama. Prvo što bi trebalo učiniti za bolji položaj zdravstvenih radnika jeste izjednačavanje plata sa kolegama u Federaciji. Dodala bih i da svi ljudi koji rade u korona timovima, i medicinsko i nemedicinsko osoblje, treba da budu nagrađeni procentom na platu, jer ti uslovi u kojima su radili i rade, taj nivo stresa i svega sa čim se suočavaju teško je opisati i to niko ne može da nadoknadi bilo kome od njih. 
 


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.